Danski školski sustav koncipiran je tako da uistinu uvažava potrebe i učenika i učitelja. Učenike se priprema da budu samostalni, daje im se sloboda da biraju što će raditi, ali ne i da ne rade. Bez obzira na velike razlike danskog i hrvatskog školskog sustava, mnogo primjera dobre prakse može se lako implementirati i u našu nastavu

Od 23. do 27. studenoga 2023. učiteljice Ljiljana Cvijanović (engleski jezik) i Maja Užarević (razredna nastava) iz OŠ J. Dobrile u Rovinju ostvarile su svoju job shadowing mobilnost u danskoj školi Hedegardsskolen smještenoj u gradiću Bronderslevu. Svrha je mobilnosti bila upoznati se sa specifičnostima danskoga školskog sustava, kurikulumom i nastavom engleskog jezika, organizacijom nastave na otvorenom kao i razrednom nastavom, dramskim tehnikama i metodama školske dramske grupe te najbolje primjere provoditi u svojoj nastavi. Mobilnost je ostvarena zahvaljujući partnerskom projektu „Well being”, u kojem rovinjska škola surađuje s navedenom danskom školom.

Školu pohađa oko 850 učenika od 1. do 9. razreda, a njome upravljaju dva ravnatelja: jedan za niže, a drugi za više razrede. Postoji mogućnost pohađanja 10. razreda za one učenike koji smatraju da nisu još spremni za polaganje završnog ispita (mala matura) i nastavak školovanja u srednjoj školi.

Golemi školski kompleks u potpunosti je prilagođen potrebama učenika i učitelja. Na mnogobrojnim hodnicima mogu se naći stolovi za stolni tenis, biljar, stolni nogomet i razne društvene igre. Tu je i kutak za „povlačanje” („quiet zone”) u svakom hodniku ako neki učenik ima potrebu za mirom i tišinom. Školska knjižnica također je smještena na otvorenom prostoru prostranoga predvorja gdje učenik sam odabire knjigu i skenira je. U danskoj školi učenici viših razreda imaju svoju matičnu učionicu u koju ulaze predmetni učitelji, a u svakoj je učionici ormarić s ključem u koji učenici moraju odložiti mobitele. Škola ima i stomatološku ordinaciju namijenjenu učenicima gdje mogu u svakom trenutku potražiti pomoć. I još jedna zanimljivost koju bismo mogli primijeniti i u našim školama, a to je prijateljstvo prvašića s učenicima petog razreda. Naime, svaki prvašić na početku školske godine dobije svog prijatelja petaša koji mu je podrška tijekom cijele godine.

Učitelji, osim prostrane zbornice opremljene aparatom za kavu, hladnjakom, perilicom posuđa, imaju na raspolaganju i radni stol u posebnoj zajedničkoj prostoriji namijenjenoj isključivo za pripremanje nastave. Zanimljiv je podatak da je u školi zaposleno nekoliko „zamjenskih” djelatnika koji odrađuju nastavu odsutnih učitelja. To su djelatnici koji nisu po zvanju učitelji, ali su uvijek na raspolaganju.

Kurikulum je fleksibilan, svaki učitelj bira teme i metode poučavanja s obzirom na strukturu i dob učenika što je na tragu našeg tematskog planiranja, gdje se učitelju daje sloboda da pojedinoj temi posveti onoliko sati koliko smatra da je potrebno. No, kurikulum i sloboda u našem sustavu daleko su jedan od drugoga, mi i dalje robujemo broju sati, upisivanju bilježaka, ishoda učenja i slično, pri čemu se, zbog preopterećenosti administracijom, fokus nerijetko pomiče s učenika na formalnosti. Usporedbe radi, sve što danski učitelj mora upisati u e-dnevnik u jednome danu eventualni je izostanak učenika. Nema upisivanja sata, ishoda i svega onoga čime je opterećen hrvatski učitelj.

Budući da nema udžbenika, učeničke torbe vrlo su lagane. Najveći dio predmetne nastave održava se putem programa OneNote u kojem učenici dobiju zadatke. Učenici viših razreda imaju mogućnost odabrati jedan od četiri ponuđena izborna predmeta: likovni, tehnički, glazbeni i kuhanje te se razredi formiraju kombinacijom učenika iste dobi iz različitih odjeljenja.

Djeca se do sedmoga razreda ne ocjenjuju, domaće zadaće su rijetkost, a osobita se pozornost pridaje čitanju koje se potiče tako što učenici svih razreda svakog jutra započinju nastavu 20-minutnim čitanjem. U nižim razredima dva puta godišnje daje se pisano izvješće o učenikovu napretku.

Učenici aktivno sudjeluju u nastavi s time da nisu opterećeni samim vrjednovanjem i nalaze se u ugodnom školskom okružju. Usporedili smo sustav vrjednovanja i ocjenjivanja i složili se kako su naši učenici pod kontinuiranim stresom zbog ocjena, dok je učenje u Danskoj opušteno, uči se uz međupredmetno povezivanje, projektne zadatke, istraživačko učenje i sl. koje učenike stavlja u poziciju aktivnoga sudionika nastavnog procesa. Međupredmetna se povezanost ostvaruje četiri puta godišnje u obliku integriranoga projektnoga tjedna. O temi tjedna učitelji se dogovaraju i ona vrijedi za cijelu školu.

Danski jezik u nižim razredima ima satnicu od 11 sati tjedno, s tim da se još dodatno provodi čitanje svako jutro po 20 minuta u svim razredima. Od tih 11 sati dva su sata nešto što bismo mi nazvali sat razrednika i jedan sat tjedno posjet knjižnici. Uče se samo tiskana slova – velika i mala, a takvim slovima učenici i pišu u pisanke koje su slične našima. Kasnije razviju vlastiti rukopis. Engleski se jezik uči od prvog razreda jedan sat tjedno, a od trećeg po dva sata. Jednom tjedno na satu engleskog jezika jedan učenik osmoga razreda mora kratko prezentirati jednu aktualnu vijest iz zemlje i svijeta po vlastitom izboru. Prezentacija ne smije biti duža od 5 minuta i obvezno se mora navesti izvor.

Za razliku od 7., 8. i 9. razreda, predmet Handcraft (nešto između našeg tehničkog i nekadašnjeg domaćinstva) obvezan je za učenike od 4. do 6. razreda. Škola je opremljena dvjema učionicama: jedna s alatima za obradu drva, a druga je namijenjena za filcanje, pletenje, šivanje i 3D printanje. Tijekom posjeta rovinjskih učiteljica, učenici četvrtog razreda izrađivali su autiće od drveta. Radu s drvetom na početku školske godine prethodilo je upoznavanje s alatima i strojevima, osmišljavanje i izrada nacrta. Ukupno izrada jednog rada traje oko pet tjedana.

Razredi broje 20-25 učenika, a učenici se učiteljima obraćaju imenom. Tipično dansko vrijeme nije omelo učenike, posebno one nižih razreda i vrtićke dobi, da odmor provedu vani, veselo šljapkajući po blatu u gumenim čizmama.

Učenici s teškoćama u razvoju dobro su integrirani u razrede jer postoji dobar sustav potpore za one koji imaju neka tjelesna oštećenja. Tako učenik koji ima teškoće s disanjem i mora koristiti kisik ima na raspolaganju bolničara 24 sata na dan – i u školi i kod kuće. Također, djevojčica sa slabim vidom ima potporu koja joj je potrebna da bi mogla pratiti nastavu neometano – poseban ekran na kojem je projicirana nastava koja se snima direktno u učionici. Međutim, učenici kod kojih nije jasno o kakvoj se vrsti oštećenja radi, moraju čekati dug i spor proces procjene.

Shvaćamo da je danski školski sustav koncipiran tako da uistinu uvažava potrebe i učenika i učitelja (Danska se ne bori s deficitom učitelja). Jasna pravila i ciljevi poznati su i učiteljima i učenicima. Učenike se priprema da budu samostalni, daje im se sloboda da biraju što će raditi, ali ne i da ne rade. Bez obzira na velike razlike danskog i hrvatskog školskog sustava, mnogo primjera dobre prakse može se lako provesti i u našim školama.

Job shadowing mobilnost