Ljetni mjeseci u dječjem vrtiću često se doživljavaju kao vrijeme opuštenijeg ritma, manjeg broja djece i drugačije organizacije rada. Međutim, iz stručne perspektive, ljeto u vrtiću nije samo razdoblje „čuvanja djece” niti odmak od odgojno-obrazovnog rada. Ono je važan dio pedagoške godine u kojem vrtić nastavlja ostvarivati svoju temeljnu zadaću: pružati djetetu sigurnost, skrb, poticajno okruženje, kontinuitet odnosa i prilike za igru, istraživanje, učenje i razvoj.

Kao ravnateljica dječjeg vrtića, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odgojiteljica mentorica i stručnjakinja s iskustvom više od dvadeset godina što posrednog, što neposrednog rada s djecom, ljetnu organizaciju rada promatram kao područje u kojem se posebno jasno vidi složenost i odgovornost vrtićkog sustava. Ljeto traži dobru organizaciju rada, pažljivo planiranje rasporeda zaposlenika, brigu o sigurnosti djece, razumijevanje potreba roditelja te istodobno očuvanje pedagoške kvalitete i dobrobiti svakog djeteta.

Dijete rane i predškolske dobi uči cjelovito — kroz igru, pokret, odnose, istraživanje, svakodnevne situacije i osobno iskustvo. Upravo zato ljetni period može biti iznimno vrijedan. Topliji dani, više boravka na otvorenom, igre vodom, pijeskom i prirodninama, promatranje promjena u prirodi, likovne i glazbene aktivnosti na otvorenom, pričanje priča u hladu ili zajedničko uređivanje prostora pružaju djeci bogate prilike za razvoj.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje ističe da se kvalitetan odgojno-obrazovni proces ne gradi prema krutim obrascima, nego uvažavanjem potreba, interesa, ritma i mogućnosti djece. Upravo je ljeto razdoblje u kojem fleksibilnost dolazi do izražaja: aktivnosti su često spontanije, boravak na zraku je produžen, tempo dana je mirniji, a djeca imaju više prostora za slobodnu igru, dogovaranje, suradnju i samostalnost.

Svaka organizacijska odluka u vrtiću — pa tako i ljetna organizacija rada — mora polaziti od dobrobiti djeteta. Dobrobit ne znači samo da je dijete fizički sigurno, nego i da se osjeća prihvaćeno, smireno, uključeno, uvaženo i emocionalno sigurno. Nacionalni kurikulum dobrobit djeteta promatra kao osobnu, emocionalnu, tjelesnu, obrazovnu i socijalnu dobrobit, što znači da vrtić treba stvarati uvjete u kojima dijete može biti zdravo, zadovoljno, aktivno, radoznalo, kreativno i povezano s drugima.

Tijekom ljeta djeca često borave u spojenim odgojno – obrazovnim skupinama, susreću se s drugom djecom i odgojiteljima, mijenja se dnevna dinamika, a neka djeca dolaze povremeno, ovisno o obiteljskim godišnjim odmorima. Zato je važno da odrasli u vrtiću djetetu pruže osjećaj predvidljivosti, topline i sigurnosti. Poznati rituali, jasna pravila, smiren prijelaz iz aktivnosti u aktivnost, uvažavanje dječjih emocija i dostupnost odrasle osobe važni su jednako kao i organizacija prostora, prehrane i odmora.

Ljeto je prirodno povezano s igrom. No igra nije samo zabava — ona je temeljni način na koji dijete uči. Kroz igru dijete razvija govor, mišljenje, maštu, motoriku, socijalne vještine, emocionalnu regulaciju i sposobnost rješavanja problema. Američka pedijatrijska akademija ističe da je igra važna za kognitivnu, tjelesnu, socijalnu i emocionalnu dobrobit djece, a slobodna, djetetom vođena igra pomaže razvoju kreativnosti, samopouzdanja, suradnje i samostalnog odlučivanja.

U vrtićkom ljetnom kontekstu to znači da odgojitelj ne mora uvijek nuditi velik broj unaprijed zadanih aktivnosti. Njegova je stručna uloga promatrati djecu, prepoznati njihove interese, obogatiti okruženje materijalima i poticajima, osigurati sigurnost te nenametljivo podržavati dječje istraživanje. Poticajno ljeto u vrtiću može uključivati igre vodom, presipanje, prelijevanje, mjerenje, izradu ljetnih likovnih radova, glazbene igre, dramatizacije, pokretne igre, istraživanje sjena, promatranje kukaca, sadnju biljaka, razgovore o vremenu, brigu o higijeni i zdravlju te brojne životno-praktične situacije kroz koje dijete uči.

Ljetni dani pružaju vrijednu priliku za češći i kvalitetniji boravak djece na otvorenom, naravno uz poštivanje zdravstvenih i sigurnosnih preporuka. Stručni izvori iz područja ranog djetinjstva naglašavaju da boravak na otvorenom potiče dječje istraživanje, socijalnu interakciju, suradnju, razvoj grube motorike, učenje o prirodi te razvoj samopouzdanja i empatije.

Vanjski prostor vrtića nije samo prostor za „istrčavanje”. On je produženi dnevni boravak djeteta, mjesto učenja, susreta, igre i stvaranja. U njemu djeca mogu razvijati ravnotežu, koordinaciju, snagu, prostornu orijentaciju, ali i učiti čekati red, pregovarati, pomagati drugima, dogovarati pravila igre i rješavati konflikte. Upravo su te svakodnevne situacije važne za socijalni i emocionalni razvoj djece.

Ljetna organizacija rada zahtijeva pojačanu pozornost na zdravstveno-sigurnosne uvjete. Visoke temperature, izloženost suncu, potreba za češćim unosom tekućine, primjerena odjeća i obuća, zaštita kože, boravak u hladu i prilagodba aktivnosti vremenskim uvjetima sastavni su dio odgovornog planiranja.

Preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašavaju važnost redovitog unosa tekućine, izbjegavanja boravka na izravnom suncu u najtoplijem dijelu dana te posebnog opreza kod djece, starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima. U vrtićkom okruženju to znači da se aktivnosti na otvorenom planiraju u jutarnjim satima, da se djeci često nudi voda, da se osigurava boravak u hladu, da se prati opće stanje djece te da se dnevni ritam prilagođava vremenskim uvjetima.

Posebno je važna suradnja s roditeljima: dijete treba imati primjerenu odjeću i obuću, rezervnu odjeću, zaštitnu kapu ili šeširić, a roditelji trebaju pravodobno obavijestiti vrtić o zdravstvenim posebnostima, alergijama ili drugim važnim informacijama. Sigurnost djece zajednička je odgovornost vrtića i obitelji.

Iz perspektive ravnatelja, ljetni rad vrtića zahtijeva pažljivo planiranje. Potrebno je uskladiti potrebe roditelja za korištenjem usluga vrtića, pravo radnika na godišnji odmor, broj prisutne djece, raspored odgojitelja, mogućnost spajanja odgojno – obrazovnih skupina, prostorne uvjete, prehranu, higijenu, zdravstvenu zaštitu i sigurnosne protokole.

Dječji vrtić tijekom ljeta i dalje ostaje odgojno-obrazovna ustanova. To znači da se organizacija rada ne smije svesti samo na tehničko pokrivanje skupina, nego treba osigurati kontinuitet skrbi, kvalitetne odnose, sigurnost i poticajno okruženje. Državni pedagoški standard naglašava važnost programa, materijalnih uvjeta i nositelja odgojno-obrazovnog rada, dok se uloga odgojitelja i stručnih suradnika promatra kao važan dio kvalitete predškolskog sustava.

U manjim sredinama i manjim vrtićima, kao što je to dječji vrtić Bambi Sunja, organizacijski izazovi mogu biti posebno izraženi. Manji broj skupina i zaposlenika znači da se svaka promjena — izostanak radnika, povećan broj djece, korištenje godišnjih odmora ili zdravstveni razlozi — snažno odražava na svakodnevni rad. Upravo zato ljetna organizacija traži odgovorno planiranje, fleksibilnost, suradnju svih zaposlenika i razumijevanje roditelja.

Nadalje, roditelji i vrtić dva su najvažnija sustava u životu djeteta rane i predškolske dobi. Nacionalni kurikulum naglašava važnost kvalitetne, otvorene i podržavajuće komunikacije između obitelji i vrtića, jer je zajednički cilj odraslih primjereno odgovoriti na razvojne i individualne potrebe djeteta.

Tijekom ljeta ta je suradnja posebno važna. Roditelji svojim pravodobnim najavama dolazaka i izostanaka djeteta pomažu vrtiću u kvalitetnijoj organizaciji rada, planiranju prehrane, rasporedu odgojitelja i sigurnosti djece. S druge strane, vrtić je dužan roditeljima jasno i pravodobno komunicirati sve važne informacije: način organizacije rada, eventualno spajanje skupina, potrebnu opremu za dijete, pravila boravka na otvorenom i preporuke vezane uz zdravlje djece.

Kvalitetna komunikacija ne znači samo razmjenu obavijesti. Ona znači međusobno povjerenje, razumijevanje i svijest da svi odrasli rade u najboljem interesu djeteta.

Uloga vrtića tijekom ljeta šira je od same organizacije dnevnog boravka djece. Vrtić je podrška obiteljima koje rade, podrška lokalnoj zajednici i važno mjesto socijalne sigurnosti djece. U manjim sredinama vrtić ima dodatnu važnost jer predstavlja prostor zajedništva, jednakih prilika, uključivanja i podrške roditeljima.

Konvencija o pravima djeteta prepoznaje pravo djeteta na odmor, slobodno vrijeme, igru i sudjelovanje u kulturnim i kreativnim aktivnostima. Upravo zato vrtić i tijekom ljeta treba biti mjesto u kojem dijete ima pravo na igru, odmor, sigurnost, izražavanje, pripadanje i radost djetinjstva.

Ljeto u vrtiću stoga svakako nije praznina između dvije pedagoške godine. Ono je posebno, vrijedno i razvojno važno razdoblje u kojem dijete nastavlja rasti, učiti, istraživati i graditi odnose. Uloga vrtića tijekom ljeta je osigurati djetetu sigurnost, kontinuitet, toplinu, igru, odmor i poticajno okruženje, a roditeljima pružiti podršku i povjerenje.

Kvalitetna ljetna organizacija rada rezultat je stručnosti, planiranja, iskustva, timskog rada i razumijevanja potreba djece, roditelja i zaposlenika. Iz uloge ravnatelja smatram da je upravo u ljetnim mjesecima važno podsjetiti se da je svaka organizacijska odluka u vrtiću u svojoj biti pedagoška odluka — jer se neposredno odražava na dijete.

I na kraju, cilj Dječjeg vrtića Bambi Sunja jest da se svako dijete, i tijekom ljetnih mjeseci, osjeća sigurno, prihvaćeno, radosno i viđeno. Jer dobro organizirano ljeto u vrtiću nije samo pitanje rada ustanove — ono je izraz profesionalne odgovornosti, pedagoške kvalitete i brige za dijete.

(Autorica teksta je mag. praesc. educ. Mirjana Božić, ravnateljica Dječjeg vrtića Bambi, Sunja)

Literatura i stručni izvori:

1. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, NN 5/2015.

2. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, s važećim izmjenama i dopunama.

3. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, Narodne novine 63/2008.

4. Konvencija o pravima djeteta, Ujedinjeni narodi, osobito članak 31.

5. Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Preporuke za zaštitu od vrućina.

6. Ginsburg, K. R. (2007). The Importance of Play in Promoting Healthy Child Development and Maintaining Strong Parent-Child Bonds. American Academy of

Pediatrics.

7. National Association for the Education of Young Children – stručni tekstovi o važnosti boravka djece na otvorenom i igri u ranom djetinjstvu.