U ovoj školskoj godini planiramo dvije grupne mobilnosti učenika, u kojima će sudjelovati skupine od 15 učenika. Planirane destinacije su Italija i Kanarski otoci, kažu u školi

Posebnost je škole da imamo islamski i katolički vjeronauk i da je u školi suživot i suradnja izvrsna. U naselju ima dosta islamskih vjernika, blizu je džamija i škola jako dobro surađuje i s Islamskom gimnazijom dr. Ahmeda Smajlovića

Prije jedva dvadeset godina, u jesen 2025. počela je s radom Osnovna škola Borovje. Tada nova školska zgrada otvorila je svoja vrata učenicima iz zagrebačkog istoimenog naselja koje je u međuvremenu naraslo pa je tako narastao i broj učenika toliko da škola radi u dvije smjene, ali se intenzivno radi na dogradnji i adaptaciji kako bi se osigurali prostorni uvjeti najprije za jednosmjensku nastavu, a u bliskoj budućnosti i za oživotvorenje novog koncepta cjelodnevne škole. Kako nam objašnjava ravnateljica Branka Štefok Bojadžija, već iduće jeseni trebali bi prijeći u jednu smjenu, što bi stvorilo optimalne uvjete za život i rad oko 450 učenika i njihovih učitelja.

– Škola je dobro opremljena, ali neophodna je dogradnja zgrade jer smo se u posljednjih deset godina povećali za stotinjak učenika i sadašnji broj učenika je optimalan, ali nam ponestaje učioničkog prostora. Ove smo godine dobili psihologa tako da u stručno-razvojnoj službi imamo logopeda i pedagoga. Ponosni smo na naš rad s darovitim učenicima koji organiziramo u posljednjih pet godina, a od ove godine sve je pojačano i usustavljeno, za te učenike se rade individualizirani kurikulumi tako da imamo inkluziju za sve učenike kojima je potrebna, i za one s teškoćama u razvoju, ali i za darovite. Nažalost, nemamo mogućnost oformiti posebne odgojne skupine za učenike s teškoćama, ali kad bi svaka škola to mogla bilo bi to doista višestruko korisno. Roditelji su skloni takvom rješenju, ali za kvalitetno provođenje inkluzije škola mora imati stručnjake, opremu i prostor. Bez toga ne ide.

Imamo stručno pokrivenu nastavu, ali ako se netko razboli, uzme slobodne dane za polaganje stručnog ispita, problem nam je dobiti stručnu zamjenu. Naime, u posljednje vrijeme za kratke zamjene do mjesec dana mi uopće ne možemo dobiti ni stručnu ni nestručnu zamjenu jer nitko nam se ne javi na natječaj. Čak ni za dulje zamjene na pola godine ili godinu nema zainteresiranih učitelja, a nedostaju ne samo učitelji razredne nastave nego i svi predmetni učitelji. Mladi naprosto ne žele raditi u školi. I bojim se da će se to neminovno početi odražavati na kvalitetu rada s učenicima.

Islamski vjeronauk

Posebnost je škole da imamo islamski i katolički vjeronauk i da je u našoj školi suživot i suradnja izvrsna. U naselju smo u kojemu ima dosta islamskih vjernika, blizu nam je džamija i jako dobro surađujemo i s Islamskom gimnazijom dr. Ahmeda Smajlovića i upravo danas kad razgovaramo naši učenici idu u posjet gimnaziji na takozvani međureligijski susret, događanje koje često organiziramo. Posjećujemo se, družimo, upoznajemo se, upoznajemo naše religije i običaje, održavamo likovne i literarne kolonije na kojima se učenici povezuju. Za učenike islamske vjere u školskoj kuhinji imamo prilagođen jelovnik, a namjeravamo uvesti i halal prehranu kad školu dogradimo i proširimo – opisuje ravnateljica, a vjeroučiteljica islamskog vjeronauka Elmedina Begović ističe veliko bogatstvo svih tih druženja, suradnji, zajedničkih programa, radionica. Isto bolujemo, isto tugujemo, isto smo sretni, imamo puno zajedničkih životnih elemenata i sjajno je da se međusobno družimo, upoznajemo jedni druge, da možemo zajedno živjeti i surađivati.

– Posebnost je našeg naselja ne samo u dosta brojnom stanovništvu islamske vjeroispovijesti, tu je i dosta braniteljskih obitelji, zatim mladih znanstvenika za koje su ciljano građeni stanovi, a tu je i starosjedilačka populacija, međutim uza brojne različitosti u naselju je vidljiva kultura, tolerancija i građanski suživot što se odražava i na školu u kojoj nemamo nikakvih problema bez obzira na učenike pripadnike barem desetak nacija. Posebni smo i po tome što u školi imamo bosanski jezik i kulturu kao izborni predmet u sklopu kojega učiteljica drži i tradicijsko kuhanje ili pjevanje i taj izborni predmet upisuju učenici različitih nacija jer im je jako zanimljiv – ističe ravnateljica Štefok Bojadžija.

Otvorena škola

– Naša škola provodi međunarodne projekte već petnaestak godina, kontinuirano razvijajući suradnju s europskim školama i obogaćujući odgojno-obrazovni rad međunarodnom dimenzijom. Prvi međunarodni projekt bio je Comenius projekt „Europe mix” koji smo provodili od 2012. do 2014. godine i u kojem je s nama sudjelovalo još šest europskih škola. Uslijedio je projekt „The healthier – the happier” usmjeren na promicanje zdravih životnih navika te „Your friends – smartphone and Google apps make learning a play” koji se bavio upotrebom digitalnih alata i suvremenih tehnologija u učenju. U proteklom razdoblju provedeno je 39 mobilnosti učitelja te 48 mobilnosti učenika – objašnjava nam Željka Zagorac, učiteljica razredne nastave izvrsna savjetnica, koja je i školska koordinatorica Erasmus projekata te nastavlja:

– Pozitivna iskustva učitelja, učenika i roditelja potaknula su nas na prijavu za Erasmus+ akreditaciju, koja nam je odobrena za razdoblje od 2023. do 2027. godine i koja je školi

omogućila dugoročno i plansko sudjelovanje u međunarodnim mobilnostima te sustavno unaprjeđenje odgojno-obrazovnog rada. Naime, cilj je Erasmus+ akreditacije jačanje europske dimenzije škole razvojem otvorenog, uključivog i suvremenog obrazovnog okružja. Program potiče promicanje temeljnih europskih vrijednosti poput tolerancije, poštovanja različitosti, demokratskog sudjelovanja i jednakih mogućnosti za sve učenike i djelatnike škole.

Akreditacija je usmjerena i na povećanje kvalitete poučavanja i učenja kontinuiranim stručnim usavršavanjem učitelja i školskog osoblja, primjenom inovativnih i digitalnih metoda poučavanja, razvojem jezičnih kompetencija te razmjenom primjera dobre prakse s europskim školama. U razdoblju trajanja akreditacije škola provodi međunarodne tečajeve i stručna usavršavanja za učitelje i školsko osoblje, job shadowing odnosno stručno praćenje rada u inozemnim školama te grupne mobilnosti učenika u svrhu učenja i kulturne razmjene.

Do sada je 16 učitelja sudjelovalo na strukturiranim međunarodnim tečajevima, pri čemu su unaprijedili svoje kompetencije te stečena znanja primjenjuju u nastavi uz inovativne metode poučavanja, suvremene pedagoške pristupe i primjenu digitalnih alata. Na učeničkim grupnim mobilnostima do sada je sudjelovalo deset učenika, koji su učenjem u međunarodnom okružju razvijali jezične, socijalne i međukulturne kompetencije te jačali osjećaj europske pripadnosti.

U ovoj školskoj godini planiramo dvije grupne mobilnosti učenika, u kojima će sudjelovati skupine od 15 učenika. Planirane destinacije su Italija i Kanarski otoci, a aktivnosti će biti usmjerene na učenje, kulturnu razmjenu i razvoj ključnih kompetencija učenika.

Tijekom prva tri poziva u okviru Erasmus+ akreditacije škola je osigurala gotovo 74.000 eura bespovratnih sredstava, namijenjenih provedbi mobilnosti učitelja i učenika te unaprjeđenju kvalitete odgojno-obrazovnog rada. Projekt provodi projektni tim koji broji 19 članova, zadužen za planiranje, provedbu i diseminaciju projektnih aktivnosti – kaže učiteljica Željka Zagorac, a na nju se nadovezuje profesorica engleskog jezika Vlatka Gabud Deronjić te objašnjava:

Promicanje mobilnosti

– Jedan od posebnih ciljeva Erasmus+ programa jest promicanje mobilnosti u svrhu učenja za pojedince i skupine. No jednako važan aspekt tih mobilnosti jest i networking – povezivanje učitelja, škola i obrazovnih zajednica, iz kojeg često nastaju dugoročne i smislenije suradnje. Upravo se to dogodilo tijekom mog sudjelovanja na Erasmus+ tečaju Future Classroom u Helsinkiju. Tijekom tog tečaja upoznala sam kolegicu iz Bad Bramstedta kraj Hamburga, a iz tog profesionalnog susreta razvila se Erasmus+ razmjena učenika između naših škola.

Teme mobilnosti bile su usklađene s prioritetima Erasmus+ programa – razvoj digitalnih kompetencija, umjetna inteligencija, klimatske promjene i samoodrživost. Poseban naglasak stavljen je na načela uključivost i raznolikost, pa su u projekt bili uključeni i učenici sa smanjenim mogućnostima, primjerice učenici s poteškoćama u učenju ili zdravstvenim izazovima, kako bi svi imali priliku sudjelovati u međunarodnom iskustvu učenja.

U listopadu 2024. ugostili smo učenike iz Njemačke u Zagrebu. Sudjelovali su u radionicama vezanim za umjetnu inteligenciju i održivost, razvoj digitalnih vještina, 3D modeliranje i mindfulness, a istovremeno su upoznali grad Zagreb, njegovu povijesnu i kulturnu baštinu, muzeje i svakodnevni život naših učenika i obitelji domaćina.

Naši su učenici krajem travnja 2025. boravili u Bad Bramstedtu, gdje su se bavili temama održive potrošnje, primjenom umjetne inteligencije u istraživačkom i projektnom radu te suradnjom s njemačkim vršnjacima. Osim školskih aktivnosti, imali su priliku upoznati Bad Bramstedt, ali i Hamburg – luku, Elbphilharmonie, muzej minijatura Miniatur Wunderland i kulturnu raznolikost velikog europskog grada.

Ja sam za to vrijeme sudjelovala u job shadowingu u školi domaćinu, pratila nastavu engleskog jezika u različitim razredima, razmjenjivala iskustva s kolegama i upoznala se s njihovim metodama rada i pedagoškim pristupima. Ovakvi projekti pridonose profesionalnom razvoju učitelja i kvaliteti nastave, kao i priliku za profesionalni rast i međunarodnu suradnju, a učenicima donose nova znanja, vještine i samopouzdanje.

Stranim jezicima pridajemo znatnu pozornost pa i u tom smislu radimo projekte, sudjelujemo u obilježavanju Europskog dana jezika pa smo imali nastavu kineskog, nizozemskog, turskog i arapskog jezika. Ove smo godine imali goste iz Irana i učenicima je to zanimljivo. Organiziramo i radionice vezane za jezik i kulturu drugih naroda pa je bila radionica izrade origamija, čitanja na engleskom jeziku i kvizove vezane za razumijevanje pročitanoga – ističe Vlatka Gabud Deronjić.

Mali sportaši

Učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture Violeta Bakić osim redovne nastave svog predmeta radi toliko stvari da ih je jednostavno preteško i nabrojiti.

– Imam male sportaše kao najvažniju aktivnost, jer smo prva škola u Zagrebu koja je s tim projektom krenula još 2010. godine. To je univerzalna sportska škola u kojoj se učenici bave svim mogućim sportovima od graničara do odbojke, ovismo o njihovim interesima. Imamo i takozvanu vježbaonicu za učenike koji nemaju afiniteta za sportove, ali ih želimo pokrenuti da se razgibavaju. Sudjelovali smo u projektu „Vrtim zdravi films” u kojemu učenike poučavamo zdravim prehrambenim navikama, a kao završnica je snimanje kratkog videa. Radimo i projekt „Sportom protiv nasilja” u suradnji s Vijećem albanske nacionalne manjine pa organiziramo nogometni turnir. Uključeni smo u projekt „Biciklom u školu”, potičemo vožnju biciklom kod učenika, organiziramo biciklijadu.

Sudjelujemo u projektu „Lino višebojac”, u Sportskim igrama mladih, obilježavamo Svjetski dan sporta. Osvajaju naši učenici odličja na brojnim natjecanjima, a najveći uspjeh nam je bio osvajanje prvenstva Hrvatske u malom nogometu s ekipom u kojoj je igrao Marko Pjaca. Nakon toga nikako da ponovimo takav rezultat, ali važno nam je da se učenici bave bilo kojim sportom, da stvaraju zdrave životne navike, da se puno kreću, jer doista nije najvažnije hoće li netko od njih postati vrhunski sportaš – kaže Violeta Bakić.

Uspjeh za sve

– Može zvučati kao klišej, ali želim da škola bude za sve učenike, da imamo jasno razrađen sportski program, da imamo mogućnosti da učenicima koji su umjetnički nadareni dobiju primjerenu potporu. Isto tako da im i u STEM području ponudimo kvalitetne sadržaje odnosno da u bilo kojem segmentu života svaki učenik nađe neki svoj kutak u kojemu će razvijati vlastite sklonosti i afinitete. Želimo podjednako aktivno gurati svakog učenika prema razvoju njegovih potencijala odnosno želimo biti škola uspjeha za svakog učenika. Jer osjećaj uspjeha iznimno je moćan osjećaj koji svakome daje snagu i motivaciju da nastavi i napreduje.

Mi smo međunarodna ekoškola i često iskorištavamo resurse jezera Savica na koje učenici idu na izvanučioničku nastavu i to je naša zelena učionica u kojoj svaki učitelj može odraditi nešto iz svoga predmeta bez obzira na to o kojem se razredu radilo. Organiziramo biciklijadu ili maraton do jezera, različite sportske aktivnosti uz jezero.

Puno radimo i želimo razvijati i europsku dimenziju obrazovanja, ali imamo i vlastite projekte i programe. Uključeni smo u europske programe, putujemo, posjećujemo škole, partnerske škole dolaze k nama, razmjenjujemo iskustva, upoznajemo druge krajeve i kulture i sve to učenicima puno znači, jer tek nakon tih putovanja shvate koliko su dobri u svemu, koliko dobro vladaju stranim jezikom, koliko su snalažljivi u nepoznatim situacijama. Uvijek se želimo uspoređivati s drugima, ali je vrijedno vidjeti što i kako drugi rade pa da shvatimo da mi dobro radimo, da su nam škole dobro opremljene.

Veselimo se dogradnji škole jer će nam to omogućiti rad u jednoj smjeni i otvoriti nam i prostor i vrijeme za brojne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u poslijepodnevnim satima. Sada imamo 35 izvannastavnih aktivnosti i moglo bi se reći da nema što nema, ali ih sada ne mogu pohađati svi učenici budući da je mnogima u suprotnoj smjeni ili u smjeni kad im traje redovna nastava. Ubuduće će aktivnosti biti dostupne svim zainteresiranima. I svaki će se učitelj boriti kvalitetom svoje aktivnosti da privuče učenike. Dobrobiti će biti ne samo zbog izvannastavnih aktivnosti nego i zbog činjenice da su učenici u jutarnjoj smjeni odmorniji, koncentriraniji, spremniji za rad. Tko je raspoložen i oran za pisanje ispita iz matematike u 18 sati? Osim toga, škola će tada doslovce biti otvorena od jutra do mraka za sve učenike. U poslijepodnevnoj smjeni će se moći realizirati i brojne izvanškolske aktivnosti predviđene konceptom cjelodnevne škole – od škola stranih jezika, plesnih i glazbenih škola do sportskih aktivnosti – koje će plaćati država, a ne roditelji, čime će se također znatno obogatiti kurikulum svake škole.

Ušli smo u pilot-projekt „Zelena javna nabava” i sve namirnice koje nabavljamo moraju imati certifikat ekoproizvoda. Krećemo i s uvođenjem zdravih jelovnika, ali na tome godinama radimo i učenici prihvaćaju neke zdrave namirnice umjesto kifle i krafne. I zalažemo se da s učenicima jedu njihovi učitelji, da im budu uzori i u tome, da ih nauče kulturi blagovanja. Škola je puno napredovala u posljednjih desetak godina i nastojat ćemo sve inovacije i programe koje smo uveli u tom razdoblju zadržati i ubuduće pa i ponuditi učenicima i neke nove. Snage i volje za to imamo, imamo i kvalitetne učitelje koji to mogu i žele, koji su motivirani za kvalitetan rad i pružanje učenicima i puno više nego što je predviđeno kurikulumom osnovne škole – zaključuje ravnateljica Branka Štefok Bojadžija.

Tamburaški orkestar priprema novi repertoar

Tamburaški orkestar OŠ Borovje nastao je 2009. godine pod vodstvom profesora Tihomira Hojsaka. Orkestar danas broji 15 članova, a u nekim razdobljima imao je 30 i više tamburaša. Repertoar orkestra sastoji se od narodnih pjesama različitih hrvatskih regija te mnogih pop-rock hitova. U svojih 17 godina postojanja orkestar se može pohvaliti brojnim nagradama na Festivalu dječjeg stvaralaštva te koncertima u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, na glavnom zagrebačkom trgu u sklopu Adventa te nastupom uživo u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.

Orkestar se trenutačno priprema za snimanje novog videospota „Srce vatreno” kao podrška hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na Svjetskom prvenstvu u 2026. te priprema repertoar za svečano otvorenje obnovljene i dograđene školske zgrade.

Od robotike do popravljanja bicikla

Učiteljica tehničke kulture i informatike savjetnica Silvana Pešut Vitasović govori kako puno ulažu u STEM područje, ali nije tu riječ samo o tehnici.

– Učenici crtaju, dizajniraju, razgovaraju o formi i funkcionalnosti predmeta koje stvaraju. Svoj rad učenici predstavljaju i u školskim prostorima, ali i na brojnim smotrama. Bave se učenici i robotikom, elektronikom, a želim u takve aktivnosti uključiti i djevojčice i pokazati im da tehnika nije bauk. Prometna kultura je također jedno od područja kojim se bavimo pa osmišljavamo različite aktivnosti. Vožnja bicikla, sitni popravci na biciklu, natjecanja, rad na zebri. U okviru tehničkih aktivnosti učenici se bave i graditeljstvom i dosta su uspješni. I koliko god se govori da je tehnička kultura zanemarena, mi u školi jako puno radimo i u okviru predmeta, ali i izvannastavnih aktivnosti. Ali živimo u takvom vremenu i učenici to traže, dobri su u tome, postižu uspjehe, a onda to i nas učitelje motivira da i dalje radimo s njima i nudimo im nove izazove – kaže Silvana Pešut Vitasović.

OSOBNA KARTA ŠKOLE

Broj učenika: 446

Broj razrednih odjela: 21

Broj djelatnika: 70

Poznate osobe, bivši učenici škole: Marko Pjaca

Broj mentora: 4

Broj savjetnika: 2 savjetnika, 2 izvrsna savjetnika

Školska kuhinja: da, dvostruki jelovnik

Sportska dvorana: da

Broj smjena: 2

Ponos škole: internacionalizacija škole; škola vježbaonica za učitelje glazbene kulture, njemačkog jezika, tjelesne i zdravstvene kulture; međunarodna ekoškola sa srebrnim statusom; rad s darovitim učenicima i učenicima s teškoćama; izborna nastava – Islamski vjeronauk, Bosanski jezik i kultura

Moto, ideja vodilja škole: Jednaki smo koliko i različiti!