U odnosu na zemlje OECD-a, hrvatski građani u dobi od 16 do 65 godina ostvaruju prosječan rezultat u čitalačkoj sposobnosti, što je Hrvatsku smjestilo na 18. mjesto u ukupnom poretku od 31 zemlje sudionice opsežnog međunarodnog istraživanja procjene kompetencije odraslih (The Programme for the International Assessment of Adult Competencies – PIAAC), kojim OECD prati razvoj vještina odraslog stanovništva.

Prosječni rezultat zemalja OECD-a u čitalačkoj pismenosti iznosi 260 bodova, što je šest bodova više od rezultata građana Hrvatske. Time se Hrvatska statistički znatno ne razlikuje od Austrije, Francuske, Singapura, Slovačke ili SAD-a. Najbolji rezultat u čitalačkoj pismenosti postižu Finci s prosječnim rezultatom od 296 bodova, Japanci s tri boda više i Šveđani (284 bodova). Najniži prosječni rezultat u ovoj domeni ostvarili su sudionici iz Čilea, Portugala i Poljske, pokazuju u utorak objavljeni rezultati istraživanja (kolokvijalnog zvanog 'PISA za odrasle'), u kojemu je iz Hrvatske ukupno sudjelovalo 436 građana.

Istraživanje je pokrivalo tri područja: čitalačku, matematičku pismenost te rješavanje problema. U zadnje dvije domene ispitanici iz Hrvatske pokazuju nešto slabije rezultate, pokazalo je izvješće Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Naime, u matematičkoj pismenosti hrvatski su građani ostvarili prosječan rezultat od 254 boda, što je Hrvatsku smjestilo na 22. mjesto u poretku 31 zemlje. Time se naši građani ne razlikuju statistički znatno od građana Francuske, Mađarske, Južne Koreje i Novog Zelanda. Prosječni rezultat osoba odrasle dobi iz zemalja OECD-a iznosi 263 boda u matematičkoj pismenosti, za što u Agenciji navode kako se statistički znatno ne razlikuju od rezultata hrvatskih ispitanika. Jednako kao u slučaju čitalačke pismenosti, i u matematičkoj najbolji rezultat (294 boda) postižu ispitanici iz Finske, Japana i Švedske, dok najniže rezultat imaju ispitanici iz Čilea, Portugala i Poljske.

U trećoj domeni, prilagodljivosti u rješavanju problema, Hrvati su postigli prosječan rezultat od 235 bodova, čime Hrvatska zauzima 26. mjesto, pri čemu je prosječan rezultat sudionika zemalja OECD-a za 28 bodova viši od prosjeka rezultata hrvatskih građana. Kako je navedeno na prezentaciji rezultata, hrvatski građani ne razlikuju se time znatno od građana Izraela, Južne Koreje i Portugala. Najbolji rezultat u rješavanju problema postigli su ponovo odrasli u Finskoj, Japanu i Švedskoj, a najniži ispitanici iz Čilea, Poljske i Litve.

Rezultati pokazuju kako u Hrvatskoj visoku razinu postignuća iz čitalačke pismenosti doseže osam posto građana (prosjek zemalja OECD-a je 12; Finska je prva s 35 posto). Na srednjim razinama čitalačke pismenosti u Hrvatskoj se nalazi 64 posto osoba (prosjek OECD-a je 62), dok 28 posto Hrvata postiže nisku razinu, prosjek OECD-a iznosi 26. Kako je objašnjeno, osobe koje postižu nisku razinu (1) mogu razumjeti samo kratke, jednostavne rečenice.

U matematičkoj pismenosti na najvišim razinama (4 i 5) ukupno je 6,4 posto hrvatskih građana, dok je prosjek OECD-a 14. Na srednjoj razini je 66,8 posto odraslih, a u najnižoj razini 1 je 7,7 posto Hrvata u odnosu na prosjek OECD-a 8,6.

U zadnjoj ispitivačkoj domeni, rješavanju problema, najbolje rezultate postiže 17,6 posto Hrvata (prosjek zemalja je 32,3 posto); srednje rezultate postiže 43,7 posto ispitanika, a najslabije – 38,7 posto hrvatskih građana, čiji je rezultat 1 ili niži od toga. Taj postotak u prosjeku zemalja OECD-a iznosi 29,3 posto.

Rezultati prema sociodemografskim karakteristikama pokazuju da s obzirom na dob mlađi sudionici u Hrvatskoj (od 24 do 35 godina) u usporedbi s najstarijima (od 55 do 65) postižu statistički znatno bolji prosječni rezultat u čitalačkoj pismenosti i domeni rješavanja problema. Između te dvije kategorije nije, međutim, zabilježena znatna razlika u postignućima iz matematičke pismenosti.

Kada je riječ o spolu, žene postižu u prosjeku znatno bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti od muškaraca, dok u druge dvije domene nema pretjeranih razlika. Što se tiče stupnja obrazovanja, osobe sa završenim visokoškolskim obrazovanjem očekivano postižu u prosjeku statistički znatno viši rezultat u sve tri domene.

Kako je navedeno na prezentaciji, s obzirom na migrantsko porijeklo, sudionici nemigrantskog podrijetla u odnosu na sudionike prve generacije migranata postižu u prosjeku znatno bolje rezultate u čitalačkoj pismenosti, no ne razlikuju se u druge dvije domene.

„Razlike u prosječnim postignućima sudionika nemigrantskog podrijetla i druge generacije migranata nisu statistički znatne ni u jednoj od ispitivanih kognitivnih domena”, rečeno je.

Kako je uočeno, zemlje s višim rezultatima u jednoj domeni obično imaju više rezultate i u drugima: istih pet zemalja na vrhu je ljestvice u svim domenama, a riječ je o – Finskoj, Japanu, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj. Sedam drugih zemalja ima rezultate iznad prosjeka OECD-a u svim domenama – Kanada, Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Estonija, Flandrija, Njemačka i Švicarska. Ispod prosjeka je 11 zemalja: Francuska, Čile, Italija, Izrael, Koreja, Litva, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Portugal, Španjolska. Prosječna razina vještina u Čileu je pak znatno niža u usporedbi sa svim ostalim zemljama sudionicama.

Među svim zemljama sudionicama manja je vjerojatnost da će odrasli s višim razinama vještina iskusiti nezaposlenost u odnosu na osobe s nižim razinama pismenosti. Razlika između dviju skupina u prosjeku je pet postotnih bodova. U Španjolskoj i Švedskoj taj je jaz najveći i iznosi deset postotnih bodova ili više, dok je u Hrvatskoj, Danskoj, Irskoj, Izraelu i Koreji jaz manji od postotnog boda.

Kako je navedeno u izvješću PIAAC, najmanje apsolutne razlike u medijanima plaća (manje od sedam USD) zabilježene su u Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj.

Jedna od zanimljivosti vezana je za to da osobe u Hrvatskoj s visokim matematičkim vještinama češće potvrđuju visoko zadovoljstvo životom, što je veći učinak nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Pritom osobe s visokim matematičkim vještinama imaju veću vjerojatnost iskazivati višu razinu društvenog povjerenja, što je slučaj u svim državama osim u Hrvatskoj i Poljskoj.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs izjavio je da ćemo „uvijek biti daleko od nekih koji su tradicionalno cijelo vrijeme izvanredni”. Naglasio je da je rezultatima istraživanja zadovoljan te da to istraživanje Ministarstvu, uz testiranja poput nacionalnih ispita i državne mature, daje egzaktne podatke na temelju kojih „može brusiti sustav obrazovanja od dječjih vrtića do obrazovanja odraslih”.

Voditeljica istraživanja za Hrvatsku, Nena Rončević sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatra kako ipak ima razloga za optimizam jer se nalazimo među najrazvijenijim zemljama svijeta, zemljama OECD-a, a uz to je riječ o vrlo vrijednoj bazi podataka. (M. L./J. L.)

PIAAC istraživanje