Sagorijevanje na poslu ili „burnout” posljedica je dugotrajne izloženosti stresu na radnom mjestu. Do njega najčešće dolazi kada postoji nesklad između zahtjeva okoline, naših očekivanja da ćemo tim zahtjevima udovoljiti kao i realnih mogućnosti da im udovoljimo. Tijekom posljednjih desetljeća kontinuirano dolazi do porasta razine stresa među učiteljima, s obzirom na zahtjevnost i opseg posla te odgovornosti kojoj su svakodnevno izloženi. Osobne karakteristike zbog kojih možemo biti skloniji sagorijevanju jesu težnja perfekcionizmu, idealiziranje vlastitog zanimanja, visoka očekivanja od sebe, preuzimanje prevelike odgovornosti i teškoće u postavljanju granica. Uvjeti okoline koji nas mogu ugroziti jesu preveliki zahtjevi, vremenski pritisak, loša organizacija rada, nepostojanje podrške kolega i nadređenih te narušeni odnosi unutar organizacije.

Da bi se moglo govoriti o profesionalnom sagorijevanju, važno je razumjeti sve čimbenike koji pridonose zadovoljstvu poslom među učiteljima s obzirom na to da je u literaturi dokazana njihova uzročnoposljedična veza. Brojna istraživanja upozorila su na postojanje veze između niskih razina zadovoljstva poslom i sindroma sagorijevanja. Učiteljsko zanimanje smatra se jednim od najstresnijih zbog velike zahtjevnosti posla i odgovornosti koju učitelji svakodnevno imaju. Međutim, zadovoljstvo učitelja poslom i radnim okruženjem nije samo bitan aspekt školske klime već, dugoročno, društva u cjelini.

S obzirom na to da su učitelji odgajatelji, mentori i moderatori procesa osposobljavanja učenika, oni su važna karika društva o kojoj uvelike ovisi budućnost novih naraštaja. Zato je važno da budu motivirani za posao, entuzijastični i predani poslu, a već duže sve je teže zadržati visokokvalitetan obrazovni kadar. Osim problema zadržavanja učiteljskog kadra, evidentan je i problem privlačenja budućeg kadra iz područja edukacije na visokoškolskim institucijama. Navedenom u prilog ide i činjenica da u Hrvatskoj kontinuirano opada broj upisanih studenata na nastavničkim studijima.

To nije samo posebnost Hrvatske, već je privlačenje novih učitelja i zadržavanje u učiteljskoj profesiji postao i globalni problem. Dugoročna izloženost stresu dovodi do anksioznosti, niza psihofizičkih poteškoća te do sindroma sagorijevanja, jedne od najraširenijih bolesti današnjeg društva. Simptomi sindroma sagorijevanja široko su opisani u literaturi, a uključuju umor i iscrpljenost, gubitak motivacije, ciničan pogled na posao, osjećaj neuspjeha, tendenciju pojedinca da krivi druge za vlastite probleme, povećane izostanke s posla te visok stupanj uključenosti u konflikte i sukobljavanja s kolegama i nadređenima.

Međutim, sagorijevanje je proces i u to stanje ne dolazimo samo tako. Stoga je bitno obratiti pozornost na prve znakove umora i iscrpljenosti i reagirati dok još nije kasno. Bavljenje aktivnostima koje volimo, druženje s prijateljima, odvajanje radnog i slobodnog vremena, opuštanje, zdrava prehrana i kvalitetan san najvažniji su u prevenciji sagorijevanja na poslu. Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja dovode i do povećanja otpornosti na stres.