U osnovnoj školi najčešće je zastupljena cjelodnevna nastava, gdje su učenici obvezni biti do 16 sati pa se zbog rasporeda često javlja problem s dolascima na hrvatsku nastavu

Sav se trud uložen u nastavu isplati kad vidimo da je učenik naučio novu riječ, pravilno izgovorio odnosno napisao neku hrvatsku riječ s dijakritičkim znakovima, na kraju – progovorio hrvatskim jezikom

Učiteljica razredne nastave Sandra Kovačić od školske godine 2025./2026. u svom je drugom mandatu u Koordinaciji Stuttgart kao učiteljica hrvatske nastave. U prošlom je mandatu bila i koordinatorica te voditeljica Centra hrvatske nastave u Baden- Württembergu.

Koordinacija Stuttgart najbrojnija je koordinacija hrvatske nastave u inozemstvu u svijetu po broju učenika i učitelja, a na području Baden-Württemberga djeluju tri – Stuttgart, Ulm i Mannheim.

– Ovdje u Njemačkoj, u Koordinaciji Stuttgart, uvjeti rada doista su sjajni. Nastava se održava u učionicama škola domaćina u popodnevnim terminima, a nastavna su mjesta vrlo dobro organizirana tako da više nema ni svakodnevnog višesatnog putovanja do škole i nazad. Zbog toga je i kvaliteta nastave na visokoj razini, a i kod roditelja se primjećuje zadovoljstvo i respekt prema učiteljima i nastavi – opisuje Sandra Kovačić, uz objašnjenje kako održavanjem nastave u službenim školskim prostorijama hrvatska nastava za roditelje dobiva važniji status od neke druge slobodne aktivnosti.

Također, dodaje, u Stuttgartu imaju i Centar hrvatske nastave, zajednički prostor u kojem se održavaju učiteljske sjednice i sastanci, a koji uvijek mogu koristiti za pripremu nastave, održavanje radionica s učenicima, istraživanje primjenom nastavnog materijala, a u školskoj knjižnici učenici uvijek mogu posuditi neki od hrvatskih naslova i ostati u doticaju s materinskim jezikom i izvan hrvatske nastave.

U Koordinaciji je trenutačno 10 učitelja i vrlo je važna međusobna suradnja i izmjena iskustava, što također pridonosi kvaliteti nastave.

Koliko ste zadovoljni uvjetima rada i opremljenošću tih prostora?

U učionicama u kojima provodimo nastavu u jutarnjim se terminima održava njemačka, redovna nastava tako da imamo skoro iste uvjete kao i učitelji te škole. Ipak, radi zaštite podataka ne možemo koristiti njihovu internetsku mrežu ni pametne ploče. No, unatoč tome, stvarno su nas dobro prihvatili. Također, učitelji samim dolaskom na mandat zadužuju informatičku opremu u Centru hrvatske nastave tako da su uvjeti rada odlični.

Da biste razumjeli kontekst u kojem radite, trebalo je upoznati njemački obrazovni sustav. Što ste naučili?

Samim dolaskom 2017. godine u Stuttgart i početkom rada u hrvatskoj nastavi u svakodnevnom sam doticaju s njemačkim obrazovnim sustavom. Nakon prva četiri razreda osnovne škole – Grundschule, učenici se u većini slučajeva već od petog razreda opredjeljuju za vrstu srednje škole koju će pohađati – Gymnasium, Realschule ili Gemeinsamschule, koja potom traje do 12. odnosno 13. razreda. U osnovnoj školi najčešće je zastupljena cjelodnevna nastava, gdje su učenici obvezni biti do 16 sati pa se zbog rasporeda često javlja problem s dolascima na hrvatsku nastavu.

Koji su pozitivni aspekti rada u inozemstvu?

Pozitivno je to što i mi učitelji svaki dan učimo, usavršavamo se i otkrivamo nove mogućnosti koje ovaj oblik posla nudi. Sam pristup radu i učenicima vrlo je individualiziran, u skladu s njihovim predznanjem i mogućnostima, ali imamo i slobodu kreiranja i organizacije nastave sve dok se poštuju zadani ishodi prema kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu. Za ovaj oblik posla ne postoji fakultet, praksa, ranije iskustvo koje te može u potpunosti pripremiti, s obzirom na to da se radi o heterogenim skupinama, u dobi od pet do 18 godina, učenicima različitog predznanja, od negovornika do izvornih govornika hrvatskoga jezika, a s druge strane ne postoji udžbenik po kojem bi istodobno svi učenici mogli raditi, već je na učitelju da s pomoću različitih izvora pripremi nastavne materijale prilagođene učeniku. Sav se trud uložen u nastavu isplati kad vidimo da je učenik naučio novu riječ, pravilno izgovorio odnosno napisao neku hrvatsku riječ s dijakritičkim znakovima, na kraju – progovorio hrvatskim jezikom.

Nastava nije samo ono što se događa u četiri zida učionice. Zbog poboljšanja kvalitete, bolje povezanosti učenika i roditelja te povećanja motivacije za učenjem hrvatskoga jezika organiziram često i različite radionice i susrete izvan nastavnog vremena, što je vrlo dobro prihvaćeno. Roditelji se rado odazovu i sa svojom djecom sudjeluju u edukativnom, ali i društvenom sadržaju i time zajedno pridonosimo njegovanju hrvatskog identiteta.

Kako djeci koja ne znaju jezik približavate hrvatsku pisanu riječ?

Djeca negovornici hrvatskoga jezika vrlo su često polaznici hrvatske nastave. To nije tečaj jezika te samim time odmah u početku roditeljima objasnim način rada i očekivane ishode kako ne bi bili razočarani na kraju školske godine. No, bez obzira na nepoznavanje jezika, učenici negovornici uključeni su u čitalačke aktivnosti uz pomoć slikopriča te pojednostavljenih hrvatskih priča – samostalno ih pojednostavim, koristim jednostavnije izraze koji su njima poznatiji – te tako mogu uživati u čitanju na hrvatskom jeziku i bogatiti svoj leksik.

Što vam nedostaje u Njemačkoj i što smatrate da bi moglo biti bolje?

Ne bih rekla da mi nedostaje, ali bilo bi nam jednostavnije da imamo mogućnost korištenja interneta u učionicama zbog digitalnih nastavnih materijala. S obzirom na ranije iskustvo u ovoj Koordinaciji te na višegodišnji boravak u Stuttgartu, vrlo sam se dobro priviknula i upoznala navike našeg naroda te mi to olakšava i sam pristup poslu.

Što biste od svega voljeli prenijeti u hrvatski obrazovni sustav?

Prije svega bih voljela da učitelji imaju više autonomije u planiranju kao što je na primjer slučaj u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, a s učeničke strane vrlo mi je zanimljiv njihov takozvani Kompass test koji se provodi u 4. razredu te rezultati daju smjernice za daljnje školovanje – što bi učenik trebao upisati prema svojim kompetencijama.

Kakva je pozicija roditelja učenika, u kojoj su mjeri partneri?

Roditelji učenika najvažnija su karika u hrvatskoj nastavi u inozemstvu i bez njih puno toga ne bi bilo moguće. Na svakom nastavnom mjestu imamo predstavnika roditelja koji su dio Vijeća roditelja cijele Koordinacije. Osim što predstavnik roditelja zastupa interesa roditelja i djece, velika je podrška i samom učitelju što se tiče komunikacije sa školom domaćinom, uključenja u lokalna hrvatska društva i katoličku misiju te pomoć učitelju kod organizacije različitih aktivnosti. Naravno, ako se negdje pojavi problem, roditelji se također angažiraju u njegovu rješavanju jer svi, i učitelji, i roditelji, žele kvalitetno održavanje nastave i napredak svakog pojedinog učenika.