Prvi put od 2001. godine, otkad vrijede dosadašnje uredbe o koeficijentima za izračun plaća u državnoj službi i javnim službama ‒ a otada su uredbe mijenjane 62 puta, Vlada je donijela osam novih uredbi o koeficijentima za regulaciju plaća pod motom „jednaka plaća za jednak rad”. Od 1. ožujka planiran je rast plaća za oko 244 tisuće zaposlenika, a „povijesna reforma sustava plaća” teška je 1,63 milijarde eura.

Premijer Andrej Plenković pritom tvrdi kako se novim uredbama pokušalo objektivno vrjednovati plaće, jednostavnije i pravednije kategorizirati radna mjesta. Tako je broj radnih mjesta u državnoj službi smanjen je s 1575 na 898, a u javnima s 965 na 487 radnih mjesta. Premijerova je ključna poruka glasila ‒ politika je Vlade povećanje plaća unatoč krizama, u koje je, osim potresa, pandemije, energetske krize, rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, svrstao i afričku svinjsku kugu te ekstremne vremenske nepogode.

Vlada je pokušala brojkama prikazati „rekordan rast plaća” od 2016. do danas. Po predočenim podatcima, minimalac je u tom razdoblju uvećan za 103 posto, odnosno sa 414 na 840 eura; prosječna plaća rasla je 59 posto, odnosno sa 749 na 1191 euro, a navedeni su i podatci o najvišoj stopi zaposlenosti od 70 posto. Očuvano je 800 tisuća radnih mjesta i likvidnost 130 tisuća poduzeća.

‒ Sada je neto plaća od tisuću eura najniža prosječna plaća za radna mjesta administrativnih radnika. Uspjeli smo objektivno vrjednovati radna mjesta i uspostavili smo središnje tijelo za praćenje sustava plaća ‒ izjavio je Plenković.

Javnosti su predočeni podatci o rastu prosječne plaće ovisno o stručnoj spremi. Zaposlenici sa srednjom stručnom spremom na plaći od travnja osjetit će rast od 47 posto u odnosu na ožujak prošle godine, odnosno prosječna plaća rast će im na 1161 euro. Onima s višom stručnom spremom rast iznosi 48 posto (prosječna plaća u travnju iznosit će 1439 eura), dok će najmanji postotni rast bilježiti državni službenici i namještenici s VSS-om (28 posto) s plaćom od 1. ožujka od 2016 eura. S obzirom na to da oko trećine radnih mjesta u javnim službama otpada na sektor obrazovanja, čiji su sindikati proteklih mjeseci pokazali i najveći interes odnosno zabrinutost (pa i prosvjedom) za novi sustav koeficijenata, u Vladinoj su prezentaciji učitelji i nastavnici predočeni kao primjer pomaka.

Vlada prihvatila 8 od 9 sindikalnih prijedloga

Vlada je dan uoči donošenja novih uredbi o koeficijentima uvažila većinu zahtjeva dvaju od četiriju sindikata obrazovanja (Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske). Njihovi su se zahtjevi odnosili na prelazak učitelja/nastavnika i stručnih suradnika u viši platni razred. Koeficijent im je, naime, sa zadnje dogovorene pozicije 1,97 ulaskom u viši platni razred porastao za 0,04, odnosno iznosi 2,01. Viši koeficijent od toga dobila je manjina učitelja i nastavnika koji su napredovali u zvanju (mentor, savjetnik i izvrsni savjetnik).

‒ Uvidom u konačni prijedlog uredbe vidljivo je da Vlada prihvatila osam od devet naših prijedloga ‒ potvrdila je predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Nada Lovrić.

Ovime će plaće nastavnika koji nisu napredovali rasti minimalno 160 eura. Prema sindikalnim izračunima, plaća učitelja pripravnika u Zagrebu rast će za 183 eura i iznosit će 1260 eura; nastavniku s 10 godina staža plaća će rasti 170 eura, odnosno primat će 1350 eura neto; tajnicima i računovođama u školama plaća raste 240 eura, domarima s 20 godina 154 eura (porast na 1030), dok je rast plaća spremačicama 85 eura, odnosno primanja će im u prosjeku biti 818 eura. Sindikatima nije udovoljen zahtjev o rastu plaća spremačica s 20 godina staža, za koje su tražili koeficijent 1,15, a dobili 1,06.

Plaće nastavnika mentora s 20 godina staža u Zagrebu rast će tako za 183 eura, odnosno iznosit će 1514 eura, savjetnika s istim uvjetima plaća će rasti 215 eura i iznosit će 1647, a plaća izvrsnog savjetnika raste 256 eura i iznosit će 1800 eura. Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem (SHU) navela je kako je riječ o rastu koeficijenta od 15,71 posto, odnosno rast plaće od 16,55 posto. Sindikalni raskol na dva fragmenta očit je već mjesecima, a Nada Lovrić daje sukus priče o načinu donošenja koeficijenata, kao i drukčijim strategijama sindikata:

‒ Doživjela sam otkrivenje u razgovorima s predstavnicima Vlade, u ministarstvima... da tako mali broj fakultetski obrazovanih tako teško prepoznaje važnost obrazovanja. Nije me briga tko je na vlasti, a rušenje Vlade nije moj posao. Sindikati ne biraju pregovarače, nemam ništa protiv jednih ili drugih. Kao nastavnica štrajkala sam i u vrijeme HDZ-a i SDP-a ˗ kaže Nada Lovrić.

Prvi dojam nakon objave uredbe o koeficijentima jest da su ljudi u školama zbunjeni: dio ih je zadovoljan iznosima uvećanja plaća, a zbunila ih je zapravo Lovrić koja je dan uoči donošenja uredbi izjavila da će ići u prosvjed ako Vlada ne uvaži njihove zahtjeve iz očitovanja.

‒ Nazvala sam ljude iz škole u kojoj sam radila i rekli su mi da je povišica u redu, ali da će prosvjedovati ako kažem da treba. I taj bi prosvjed ‒ uvjerena je ‒ bio itekako dobar, makar i sami ušli u njega.

Tko je jamio, jamio je

S druge strane, iz drugih dvaju sindikata obrazovanja (Preporod i Sindikat znanosti) najavili su nastavak sindikalnih akcija zbog nezadovoljstva Vladinim „odokativnim” načinom donošenja koeficijenata u kojemu su uočili niz brljanja. O kakvim je konkretnim akcijama riječ, nisu precizirali, no poručuju kako su prilično ljuti. Prema projekcijama Sindikata Preporod, radnik u državnoj službi godišnje će na temelju nove uredbe uprihoditi 6300 eura više, a radnik u javnoj službi 2730 eura više, a to je tek jedna od niza stvari koja ih tišti. Predstavnici dvaju sindikata okupili su se ispred zgrade NSK u danu donošenja novih uredbi Vlade, uz poruku kako nisu zadovoljni finalnom uredbom. Glavni tajnik Sindikata znanosti Matija Kroflin tvrdi da su se uredbe mogle doraditi u pozitivnom smjeru za više kategorija zaposlenih u obrazovanju i znanosti, no očito je Vladi bilo u cilju na brzinu završiti katastrofalno i sramotno loš proces donošenja uredbi.

– Ključno je pitanje zašto Vlada donosi uredbe već danas (22. veljače, op. a.). Čemu žurba, pitamo se, ako smo u još malo vremena do 1. ožujka mogli učiniti pomak. Ovakvim finalom nismo zadovoljni ‒ poručio je Kroflin.

Demantirao je pritom premijera Andreja Plenkovića, koji je (s ministrima) tvrdio kako Vlada ovim uredbama donosi najveće povećanje plaća u povijesti.

– Crv mi ne da mira i moram spomenuti da su kroz sporazume 1997., 1998. i 1999. godine, u kojima je participirao Sindikat znanosti, plaće rasle 22, 27 i 18 posto. Sada govorimo o prosječnom rastu od oko 14 posto. Toliko o istini i preciznoj komunikaciji ‒ poručio je Kroflin.

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić izjavio je kako proces donošenja uredbi o koeficijentima više sliči tajnoj operaciji nego „reformi svih reformi”. Taj je proces, rekao je, sveden na jedno – tko je jamio, jamio je. Jedni su uredbama prošli dobro, drugi izvrsno, a treći nikako. Stipić je posebno apostrofirao spremačice u školama, tajnice i računovotkinje, ali i učitelje i nastavnike te stručne suradnike, čiji bi koeficijent po konačnoj verziji uredbe porastao s 1,97 na 2,01, odnosno 0,04 posto. Iz tih dvaju sindikata najavili su nastavak zajedničkih sindikalnih akcija, no tjedan dana nakon te najave Sindikat Preporod ostaje – sam. Na konferenciji za novinare zadnjeg dana veljače Stipić potvrđuje kako u organizaciji prosvjeda najavljenog za 2. ožujka ne će sudjelovati Sindikat znanosti. Odustajanje dosadašnjeg partnera u akcijama protiv uredbi, Stipić je objasnio procjenom o nedovoljnom interesu njihova članstva za prosvjed. Dodao je da je sustav znanosti i visokog obrazovanja uredbom ipak prošao bolje od zaposlenika osnovnih i srednjih škola.

‒ Iza nezadovoljstva uredbom ne stoji nekolicina ljudi iz Preporoda, nego tisuće ljudi spremnih prosvjedovati. Naš je zahtjev Vladi ‒ korigirajte svoje namjere, promijenite uredbu i pozicionirajte nas tamo gdje nam je mjesto. Pokušava se stvoriti predodžba da se doneseni koeficijenti ne mogu mijenjati, što nije istina. Vlada samostalno donosi uredbu i samostalno je mijenja, samo je pitanje ima li volje to učiniti. Procijenili smo da jedino pritiskom možemo usmjeriti Vladu na promjenu uredbe. Priča o nezadovoljstvu uredbom razvijat će se i nakon subotnjeg prosvjeda. Za tjedan ili dva, ovisit će ponajprije o tome kada će biti raspisani izbori. Mi s daljnjim akcijama sigurno ne ćemo ulaziti u predizbornu kampanju. Ali, ne ćemo se umoriti, borit ćemo se sve dok koeficijenti svih radnika u školama ne budu dovedeni na pravednu razinu, odnosno u suodnos s radnicima u drugim javnim službama. Mi od tog cilja ne ćemo odustati ‒ poručio je Stipić.

U razgovoru za Media servis ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na to izjavljuje kako sindikat Preporod ima očito neki svoj cilj.

‒ Kontra svih, kontra svakoga, žele možda mobilizirati ljude da se učlane u njihov sindikat ili nešto drugo. Ali svakako ne ovo o čemu, u načelu, sada jako glasno govore. Ovo zaista počinje biti čista politička priča ‒ izjavio je Fuchs, uz poruku da su svi ostali sindikati zadovoljni.

‒ Sad pozvati sve da idu štrajkati, mislim da nije baš izgledno. Osim toga postoji procedura za izlazak u štrajk, ima tu i elemenata zakonitosti štrajka, za što se ustvari može štrajkati? Kako mislite da bi sad bio legalan štrajk protiv dizanja plaća? Mislim, tako bi onda trebao biti koncipiran ‒ idem štrajkati zato što je zločesta Vlada odlučila znatno mi podići plaću ‒ narugao se ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

No, predstavnici Vlade i sindikata državne i javnih službi potpisali su dan uoči Preporodova prosvjeda Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama, kao i dopune Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, što je premijer Plenković nazvao „završnicom velikog procesa reforme sustava plaća”. Ipak, govoreći o usvojenim uredbama o koeficijentima, naveo je: „Vidjet će se postoje li razlozi za izmjene.” Premijer je podsjetio na donošenje Zakona o plaćama te na dijalog o uredbama o koeficijentima u javnim i državnoj službi, čime je, istaknuo je, osigurano najveće povećanje plaća u povijesti za 244 tisuće zaposlenika u državnoj i javnim službama, prosječno od 31,9 posto.

‒ Vi mnogi imate puno više iskustva nego mi s ove strane stola u pregovorima između Vlade i sindikata i dobro znate da se ovo nikad nije dogodilo. Jako sam zadovoljan što smo ovo zajednički ostvarili i molio bih vas da ovo doživimo kao zajedničko postignuće jer ste svjesni da Vlada uredbama o koeficijentima nije pristupila jednostrano. Da smo to napravili, sigurno bismo pogriješili. Sad smo malo pametniji i iskusniji nego što smo bili prije nekoliko godina pa smo vodili vrlo detaljan dijalog ‒ izjavio je premijer, uz poruku da će se tijekom vremena uz dijalog sa sindikatima vidjeti postoje li razlozi za doradu odnosno izmjenu uredbe.

Reklo bi se da je „moto” reforme plaća sada ipak nešto ublažen, riječju – OTPRILIKE isti posao, uz još jednu poruku predsjednika Vlade:

‒ Znali smo da je tu reformu nemoguće provesti a da svi budu zadovoljni, ali znali smo i da smo našim politikama u proteklih nekoliko godina osnažili ekonomski, socijalni i financijski položaj Hrvatske i mogli smo si ovu reformu priuštiti.

Sindikat Preporod okupio tisuće prosvjetara na prosvjedu u Zagrebu

Prosvjetari ne odustaju od borbe za poštenije koeficijente

Na velikom prosvjedu koji je u organizaciji sindikata Preporod i internetskih nastavničkih grupa Nastavnici organizirano, Školska zbornica i 45 minuta održan prošle subote u Zagrebu, zaposleni u školama zatražili su veće i poštenije koeficijente za sve kategorije zaposlenika u tom sektoru, a predsjednik Preporoda Željko Stipić istaknuo je da ih je Vlada htjela jeftino kupiti, no da bi ih ovo moglo skupo koštati.

˗ Vi gospodo, koji ste uredbu donosili, zbrojite se, htjeli ste nas jeftino kupiti, a ovo bi vas moglo jako skupo koštati ˗ poručio je Stipić na Europskom trgu gdje se u subotu okupilo nekoliko tisuća zaposlenih u sustavu obrazovanja koji su u Zagreb stigli iz svih dijelova Hrvatske. Prosvjed je počeo šetnjom s Europskog trga do Trga bana Jelačića i nazad.

Iako je Vlada već usvojila uredbu kojima se uređuju radna mjesta i koeficijenti u državnim i javnim službama, čelnik Preporoda poručio je da oni neće odustati od svojih zahtjeva. Prosvjednici su zviždanjem, uzvicima tražili povećanja koeficijenata za zaposlene u obrazovanju. Transparentima su poručili da Vlada nije donijela uredbu, nego uvredu zaposlenicima škola, te da umjesto koeficijenta 2,01 za nastavnike, traže koeficijent 2,35, ali i da traže isto ono što je Vlada reformom obećala - istu plaću za isti rad.

Stipić je kazao da je Vlada utrošila milijarde eura u povećanje plaća u državnom i javnom sektoru, od kojeg su zaposleni u školama dobili manje od drugih. „Dobili su mrvice”, rekao je i nabrojio koeficijente u školama, uspoređujući ih s onima u drugim službama.

˗ Učitelj 2,01, a voditelj voznog parka u policiji 2,35. Spremačica u školi 1,06, a spremačica drugdje 1,15. Tajnik škole 2,01, a tajnik u drugim ustanovama 2,35. Uitelj, 2,01, a čuvar prirode 2,10. I opet, učitelj 2.01, nastavnik u policijskoj školi - 2,30 ˗ nabrajao je Stipić, te poručio da se nakon primjene uredbe, plaće u obrazovanju ne će povećati za 30 posto, kako to tvrdi Vlada, već za „jedva 15 posto”.

Profesorica Tamara Šoić iz Rijeke u ime nastavničke grupe 45 minuta obratila se budućim ministrima ili ministricama u Vladi, istaknuvši da su ovi do sada iskoristili svoju priliku i da „nema smisla da se njima obraća”.

˗ Dragi budući ministri, tko god da ste, pogledajte ove ljude i zapamtite ovu sliku i nemojte nas u budućem mandatu opet slati na ulicu. Izloženi smo pritiscima agencija, inspekcija, ravnatelja, roditelja, javnost... Želimo ministra koji će biti na našoj strani. Želimo ministra koji zna kakvi nas problemi muče ˗ istaknula je Šoić.

U dvosatnom prosvjedu govorili su još Zvonimir Fortuna, tajnik Glazbene škole Vatroslava Lisinskog, učiteljica Dajana Prekodravac iz Osnovne škole Šećerana, edukacijska rehabilitatorica Tanja Biloglav i svi su postavili gotovo identično pitanje: moraju li radnici u školama svako malo izlaziti na ulice i trgove kako bi se izborili za poštenu plaću?

Zaključujući prosvjed Željko Stipić je istaknuo da će se ova inicijativa boriti sve dok koeficijenti svih radnika u školama ne budu pravedni odnosno dovedeni u suodnos s radnicima u drugim javnim sl

Uredba o koeficijentima