Edukacija učenika i nastavnika omogućila je uspostavljanje ujednačenog pristupa pisanju i uređivanju završnih rada, povećala je svijest o važnosti poštivanja autorskih prava, a uspostava digitalne baze završnih radova znatno je pridonijela vrijednosti škole

Pisanje i obrana završnog rada važna su prekretnica u srednjoškolskom obrazovanju. Uz ispite državne mature, to je često jedan od najzahtjevnijih i emocionalno najintenzivnijih razdoblja za učenike. No mora li to nužno biti stresno iskustvo ili je moguće procesom pisanja završnog rada proći mirnije i s više samopouzdanja?!

Prema Pravilniku o izradbi i obrani završnog rada (NN 118/2009), koji je donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, učenikov je završni rad uradak čijom se izradbom i obranom provjeravaju, vrjednuju i ocjenjuju učenikove strukovne, odnosno umjetničke kompetencije određene razine sukladno razini kvalifikacije koju stječe. U strukovnim je školama uspješno obranjeni završni rad kruna srednjoškolskog obrazovanja i potvrda stečenih stručnih znanja i vještina.

Mentori i kompetencije

U istom se dokumentu definira uloga mentora – strukovnoga nastavnika koji usmjerava učenika tijekom izradbe i obrane rada. Međutim, iako posjeduje informacijske i komunikacijske kompetencije, školski se knjižničar u tom kontekstu nigdje ne spominje, čime se zanemaruje njegov mogući doprinos procesu. U izradi sadržaja sve se češće postavlja pitanje lektoriranja završnih radova. Iako se podrazumijeva da je lektoriranje poželjno – jer pridonosi jezičnoj točnosti i ukupnoj kvaliteti rada – ostaje otvoreno pitanje tko bi ga trebao provoditi. U praksi, to pitanje nije sustavno riješeno.

U Regionalnom centru kompetentnosti Ugostiteljsko-turističkoj školi u Osijeku školska knjižničarka provodi program Knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja (KIMOO). Program se realizira tijekom cijele nastavne godine, za sve razrede, u sklopu sati razrednog odjela. Teme KIMOO-a obuhvaćaju različite aspekte informacijske i medijske pismenosti, kojoj je svrha razvoj kritičkoga mišljenja i snalaženja u suvremenom informacijskom okružju, sukladno Smjernicama za informacijsku pismenost (2011).

U ovom kontekstu posebno su važne radionice koje se organiziraju za učenike završnih razreda. Njihov je cilj usvajanje ključnih vještina potrebnih za učinkovito upravljanje informacijama, izradu kvalitetnog završnog rada i etičko korištenje izvora.

Pretraživanje i vrjednovanje informacija

Edukacija o pretraživanju i vrjednovanju informacija započinje već u drugom razredu kada učenici uče da nisu sve informacije na internetu pouzdane te da je nužno razvijati sposobnost prepoznavanja vjerodostojnih izvora. Budući da su točnost i provjerene informacije temelj svakoga ozbiljnog rada, učenici se upoznaju s alatima za provjeru činjenica, poput FactCheck.org, Snopes i dr.

U trećem i četvrtom razredu obrađuje se nekoliko tematskih cjelina. Prva od njih odnosi se na citiranje i autorska prava. Svaki stručni rad temelji se na istraživanju i vrlo je važno pravilno navođenje izvora kako bi se izbjeglo plagiranje. Učenici se upoznaju s različitim stilovima citiranja (ALA; MLA; Chicago) i u samostalnom radu koriste se alatima za upravljanje literaturom, poput npr. Zoter(a), Mendelev(a). Također, uče razlikovati komercijalne licencije od onih pod Creative Commons uvjetima, a izrađuju popis literature prema pravilima Hrvatskog pravopisa Hrvatskog instituta za jezik i jezikoslovlje (Zagreb, 2013).

Pisanje sažetka i prepoznavanje ključnih riječi druga je tematska cjelina u sklopu ove edukacije. Uvod u istraživački rad često uključuje sažeti prikaz istraživačkoga problema, ciljeve rada i popis literature. Stoga je važno učenicima jasno objasniti razliku između uvoda i sažetka – dvije forme koje se često pogrešno tumače.

U završnoj radionici, učenici usvajaju znanja o osnovnoj strukturi završnog rada, uključujući pisanje uvoda, postavljanju hipoteze i definiranju istraživačkih ciljeva. Poznavanje osnovnih elemenata završnoga rada pomaže im da jasno i logično oblikuju vlastiti istraživački proces.

Chat GPT je alat temeljen na umjetnoj inteligenciji koji korisnicima omogućuje vođenje razgovora na prirodan i interaktivan način. Mnogi tinejdžeri koriste se tim alatom jer im olakšava pretraživanje informacija te im pomaže u pisanju i oblikovanju različitih vrsta tekstova. U kontekstu izrade završnoga rada učenicima se daju jasne upute koje naglašavaju važnost vlastitog autorstva i potiču odgovornu i kritičku uporabu alata umjetne inteligencije. Svrha je razvijati svijet o etičkom pristupu, originalnosti i potrebi samostalnog autorskog rada, uz uporabu AI alata isključivo kao podrške, a ne zamjene za osobni doprinos.

Digitalni repozitorij završnih radova

U Regionalnom centru kompetentnosti Ugostiteljsko-turističkoj školi u Osijeku otišli smo korak dalje te, kao dio uspostave informacijskog sustava za potporu osiguravanju kvalitete, osmislili web aplikaciju pod nazivom OSkar. OSkar je digitalni repozitorij završnih radova – zbirka koja u digitalnom obliku okuplja, trajno pohranjuje i omogućuje slobodan pristup znanstveno-istraživačkoj i kreativnoj produkciji nastaloj radom ustanove, odnosno njezinih djelatnika i učenika. Repozitorij je dostupan na poveznici https://repo.rck-utso.hr/.

Ovlasti u radu Repozitorija jasno su definirane i obuhvaćaju sve sudionike procesa. Postupak prikupljanja završnih radova jednostavan je i svima prihvatljiv. Mentor šalje završni rad u PDF formatu knjižničarki, koja ga uz suglasnost učenika, objavljuje u Repozitoriju. Cjeloviti rad ostali korisnici mogu pregledati uz dozvolu autora.

Uspostava Repozitorija zahtijevala je izmjene Pravilnika o izradi i obrani završnog rada i Pravilnika o radu školske knjižnice, kao i izradu privola u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i objavljivanjem radova u Repozitoriju.