Cilj programa „Odaberi Francusku za visoko obrazovanje”, najavljenog u travnju ove godine, jest ukinuti sustav izuzeća koji su francuska sveučilišta često koristila kako bi školarine za studente izvan EU-a bile jednake onima za studente iz država članica Unije. Zbog toga će većina studenata izvan EU-a koji dolaze u Francusku u akademskoj godini 2026./2027. morati plaćati godišnje školarine od 2895 eura za prijediplomske studije i 3941 euro za diplomske studije. To je povećanje od čak 16 puta u odnosu na dosadašnje iznose, a očekuje se da će sveučilištima donijeti dodatnih 250 milijuna eura godišnje.
– Značajnim povećanjem školarina za studente izvan EU-a francuska vlada riskira institucionalizirati sustav u kojem pristup obrazovanju sve više ovisi o državljanstvu i financijskim mogućnostima – navodi se u priopćenju Europske studentske unije i Federacije studentskih organizacija u Francuskoj.
Financijski pritisci
Takva reakcija odražava dugogodišnje francusko stajalište da obrazovanje treba biti dostupno svima. Međutim, u strateškom dokumentu o budućnosti europskih sveučilišta, koji je u svibnju objavio Kraljevski koledž u Londonu, profesor Christian Gollier sa Sveučilišta za ekonomiju u Toulouseu tvrdi da su promjene nužne s obzirom na to da su sveučilišta pod sve većim pritiskom, a studenti imaju sve više mogućnosti studirati izvan svojih matičnih zemalja.
– S obzirom na stanje javnih financija, besplatno obrazovanje uklanja jedinu realnu mogućnost financiranja konkurentnih plaća nastavnog i istraživačkog osoblja. Tko uopće zna da mladi predavači u Francuskoj, nakon deset godina visokog obrazovanja i nekoliko godina postdoktorskog usavršavanja, imaju bruto godišnju plaću od oko 30.000 eura, dok najbolja svjetska sveučilišta mogu ponuditi pet do deset puta više kako bi privukla najperspektivnije među njima? – napisao je Gollier.
Francuska nije jedina zemlja koja se suočava s izazovima financiranja sveučilišta, pri čemu su strani studenti često u središtu rasprava. U nekim državama visoke školarine za strane studente omogućuju niže troškove za domaće studente, dok drugdje postoji bojazan da studenti koji studiraju u EU-u, a potom poreze plaćaju u drugim zemljama, ne donose dovoljno koristi državi koja ih je obrazovala.
Engleska prednjači u Europi
Primjer za to je Nizozemska, gdje studenti iz EU-a za prijediplomske studije plaćaju oko 2500 eura, dok strani studenti izdvajaju između 13.000 i 32.000 eura, ovisno o studijskom programu. Izvješće Kraljevskog koledža pokazalo je da 57 posto međunarodnih studenata ostaje u Nizozemskoj godinu dana nakon diplome, no taj se udio nakon pet godina smanjuje na oko 25 posto. Također se navodi da međunarodni studenti imaju veću vjerojatnost ostanka u zemlji od studenata iz drugih država EU-a.
Jedna od mjera nizozemske vlade bilo je povećanje broja studijskih programa na nizozemskom jeziku te ograničavanje otvaranja novih programa na engleskom. Takva je politika dovela do gotovo petpostotnog pada broja međunarodnih studenata u akademskoj godini 2025./2026. u odnosu na prethodnu godinu.
Za razliku od većeg dijela Europe, Ujedinjeno Kraljevstvo stranim studentima naplaćuje školarine još od 1981. godine. Zahvaljujući globalnoj rasprostranjenosti engleskog jezika, zadržalo je snažnu poziciju u privlačenju međunarodnih studenata. Unatoč padu broja studenata iz EU-a nakon Brexita, Engleska i dalje prednjači u Europi, uz procijenjenu gospodarsku korist od 43 milijarde eura. Iako njihov broj opada, strani studenti trenutačno čine 23 posto studentske populacije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njihove školarine mogu doseći i 44.000 eura godišnje, dok su za domaće studente ograničene na oko 11.300 eura.
Švicarska je krenula drukčijim putem. Sporazumom s Europskom unijom iz prosinca 2024. godine izjednačit će školarine za domaće i strane studente, koje se uglavnom kreću oko 800 eura po semestru.
Bez jedinstvene politike EU-a
Unutar Europske unije ne postoji jedinstvena politika određivanja školarina. Španjolska, zahvaljujući rasprostranjenosti svojega jezika, bilježi rast broja stranih studenata. Studenti iz EU-a ondje plaćaju između 2100 i 5000 eura godišnje, dok strani studenti na pojedinim sveučilištima plaćaju nešto više.
Portugal također bilježi rast, s više od 42.000 stranih studenata tijekom 2024. godine. Studenti iz EU-a plaćaju između 500 i 700 eura godišnje, dok studenti iz trećih zemalja plaćaju od 2500 eura naviše.
U Njemačkoj su troškovi među najnižima u Europi – većina javnih sveučilišta naplaćuje između 200 i 500 eura po semestru, bez obzira na državljanstvo studenta.
Nekoliko drugih zemalja također nudi jeftine ili besplatne programe za studente iz EU-a, među njima Austrija, Hrvatska, Irska, Grčka i Švedska. Međutim, školarine za studente izvan EU-a znatno se razlikuju. Primjerice, u Švedskoj i Irskoj mogu premašiti 10.000 eura godišnje, dok u Austriji iznose oko 700 eura po semestru.
Prema Deutsche Welle
Balkan kao „zlatna sredina”
Zemlje bivše Jugoslavije nastoje privući strane studente kombinacijom nižih školarina i regionalnih sporazuma o reciprocitetu, koji studentima iz susjednih država često omogućuju studiranje pod istim uvjetima kao domaćima.
U Srbiji se školarine za strane studente kreću od oko 2000 eura za društvene znanosti do 5000 eura za medicinu na engleskom jeziku, dok u Hrvatskoj studij medicine za studente izvan EU-a može stajati i do 12.000 eura godišnje.
Bosna i Hercegovina i Crna Gora nude relativno pristupačne studije te bilježe stalan rast broja stranih studenata. Posljednjih godina i Hrvatska i Srbija uvelike su povećale broj međunarodnih studenata, ponajprije zahvaljujući povoljnijim troškovima studiranja u odnosu na zapadnoeuropske zemlje.
