Od najranijih početaka civilizacije čovjek se služi pomagalima (kamenčići, štapići, abacus…) za računanje, a kasnije raznim geometrijskim konstrukcijama ili tablicama. No, pravi pomak naprijed zbio se u 17. stoljeću otkrićem logaritama i izradom logaritamskih tablica (J. Napier, 1614.), izumom logaritamskog računala (W. Oughtred, 1620.) te konačno i izumom mehaničkih računskih strojeva (B. Pascal, oko 1622. i G. Leibniz, 1674.).

Prema dosadašnjim spoznajama, na području današnje Hrvatske, ali i šire regije, proizvodnje računskih pomagala nije bilo sve do završetka Drugoga svjetskog rata. 

Početci …

Proizvodnja mehaničkih računskih strojeva odvijala se samo u Hrvatskoj, u Zagrebu u Tvornici računskih strojeva, u kojoj je od sredine 1950-ih pokrenuta proizvodnja računskih strojeva Odhnerovog principa koji su se proizvodili sve do prve polovine 1970-ih godina. U šezdesetima je od Talijana i Švicaraca preuzeta i licenca za proizvodnju nekoliko tipova zbrajalica, čime se zaokružila ponuda mehaničkih računskih strojeva.

Početkom šezdesetih godina (1961.) u svijetu se pojavio prvi model stolnog elektronskog kalkulatora. Tvornica računskih strojeva je 1970. oformila ekipu elektroničara sa zadatkom konstrukcije prvog elektronskog kalkulatora domaće proizvodnje, što je otprilike 1973. rezultiralo proizvodnjom modela TRS 501 i ubrzo nakon toga modela TRS 506. Time je počela proizvodnja stolnih elektronskih kalkulatora u Tvornici računskih strojeva u Zagrebu, koja se nastavila većim brojem modela vlastite konstrukcije i izrade sve do likvidacije Tvornice 1992.

Džepni modeli kalkulatora uvozili su se iz Južne Koreje (od proizvođača Qualitron) i samo su se sastavljali u Zagrebu sredinom 1970-ih.

U veljači 1971. u gradiću Buje u Istri osnovana je tvornica Digitron za proizvodnjih elektronskih kalkulatora. U početku su samo prodavali uvezene stolne modele, no zahvaljujući vrlo brzom razvoju izrade integriranih krugova u svijetu, prvenstveno SAD-u i Japanu, Digitron je već 1973. proizveo džepni kalkulator vlastite proizvodnje (DB 801) i potom cijeli niz sličnih modela. Istodobno je teklo usvajanje vlastite proizvodnje stolnih kalkulatora, što je rezultiralo velikim brojem (prema dostupnim podacima – više od 30!) modela do početka 1990-ih godina. Zahvaljujući širokom rasponu proizvodnog programa (kalkulatori, trgovačke blagajne, teleprinteri, vage, sportski semafori) tvornica Digitron preživjela je pretvorbu i privatizaciju te posluje i danas.

Vrlo kratko vrijeme oko sredine 1970-ih godina u Zagrebu je i tvornica RIZ (Radio Industrija Zagreb) proizvodila nekoliko modela džepnih kalkulatora, po svemu sudeći samo sklapanjem uvezenih komponenata.

… i kraj

Danas opet proizvodnje računskih pomagala u Hrvatskoj nema.

Nažalost, podatci koji bi se odnosili na proizvodnju tih triju tvornica nedostupni su (TRS je likvidiran i dokumentacija bačena, dokumentacija Digitrona i RIZ-a također je nedostupna).

Izložba i katalog o proizvodnji računskih pomagala u Hrvatskoj obuhvaćaju niz predmeta iz fundusa Tehničkog muzeja „Nikola Tesla” – zbirke Računska tehnika, te privatnih zbirki. 

Zbirka Računska tehnika sadržava veći broj vrlo zanimljivih i povijesno važnih primjeraka mehaničkih računskih strojeva te važne primjerke logaritamskih računala i elektroničkih kalkulatora domaće i strane proizvodnje. Posljednjih godina zbirka je ciljano upotpunjavana primjercima/proizvodima RIZ-a, TRS-a i Digitrona, ponajviše zahvaljujući angažmanu autora izložbe prof. dr. sc. Borisa Halasza, koji je prikupljene predmete i detaljno obradio i opisao. 

Uz autorovu kolekcionarsku strast koja ga vodi u prikupljanju računskih strojeva i pomagala, važno je istaknuti da su izložba i katalog rezultat iscrpnog i sveobuhvatnog znanstvenog istraživanja, protkanog osobnim pečatom – duhovitim komentarima i znalačkim usporedbama.

Boris Halasz s velikim entuzijazmom istražuje sve moguće izvore, arhive, obilazi ostatke tvornica, slijedi tragove… kako bi došao do podataka i predmeta, a s istinskim muzeografskim nervom predmete obrađuje, interpretira i kontekstualizira. 

Uz tehnički aspekt predstavljenih predmeta / proizvoda, autor predstavlja društvene, ekonomske i političke okolnosti nastanka tvornica, njihova rada, razvoja i propadanja, dajući tako cjeloviti prikaz domaće proizvodnje računske tehnike.

Dr. sc. Boris Halasz, dipl. inž. strojarstva, umirovljeni je prof. Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), gdje je u Zavodu za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku bio zaposlen od 1975. do umirovljenja 2015. u zvanju redovitog profesora. Prof. Halasz priredio je na FSB-u nekoliko popularnoznanstvenih izložaba na temu računske tehnike, a autor je velike izložbe Koji je tvoj (z)broj? – Povijest računanja od abakusa do kalkulatora održane u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla” 2017. (Izvor: TMNT)