Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je u primjeni od listopada 2022. godine, ušao je u proceduru hitnih izmjena. Kako je objašnjeno u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, pokazalo se da su visokoškolske ustanove različito tumačile određene zakonske odredbe, zbog čega je ministar Radovan Fuchs u siječnju imenovao radnu skupinu za prijedlog zakonskih izmjena. Od 122 članka postojećeg zakona, izmijenjeno je njih 40, no većina ih je tehničke naravi.
Jedna od ključnih promjena jest da će se redovitim profesorima u trajnom izboru, profesorima stručnih studija u trajnom izboru te znanstvenim savjetnicima u istom statusu omogućiti rad do navršene 67. godine života. Kako je objasnila državna tajnica Iva Ivanković, cilj je najiskusnijim profesionalcima u sustavu omogućiti dulji ostanak na radnim mjestima.
Mandat rektora
Nadalje, produžuju se rokovi završetka studija za studente u izvanrednom statusu. Po dosadašnjem Zakonu, najdulje vrijeme za završetak studija za izvanredne studente iznosi dvostruko trajanje studija, odnosno deset godina. Po novome, taj će rok biti 15 godina.
– Riječ je o studentima koji ne studiraju na teret državnog proračuna, već se samostalno financiraju. Vjerujemo da ćemo ovime povećati broj osoba s visokim obrazovanjem – rekla je državna tajnica.
Izmjenama zakona bit će jasno definiran mandat rektora i dekana, a propisani su i postupci kada visoka učilišta ne mogu izabrati dekane, čime bi se trebale prevenirati uočene poteškoće u sustavu.
Zakonskim izmjenama pokušava se olakšati zapošljavanje nastavnika i znanstvenika, pa oni koji već imaju dokaz o izboru na radno mjesto iste hijerarhijske razine više ne bi trebali nanovo prolaziti postupak pred matičnim odborom u slučaju zapošljavanja na drugom radnom mjestu. To znači da ako netko radi kao docent na jednoj visokoškolskoj instituciji, ne mora prolaziti postupak pred matičnim odborom za potrebe primanja na drugo visoko učilište.
Rad lektora
Jedna od izmjena odnosi se na omogućavanje izvođenja studija i razvoj sastavnica sveučilišta bez pravne osobnosti u više znanstvenih područja i polja, što po sadašnjem zakonu nije moguće (izvedba u jednome polju).
Zakonskim izmjenama omogućit će se lektorima hrvatskog jezika i književnosti u inozemstvu produljenje radnog odnosa do osam godina. Ivanković je objasnila kako je riječ o odredbi kojom se rad lektora unaprjeđuje.
Kako je izjavio ministar Radovan Fuchs, osobno je pristaša izmjena zakona temeljem egzaktnih pokazatelja, a ne na osnovu dojmova i promjena reda radi. Pojasnio je kako produljenje rada do 67. godine života nije obvezno, pa redoviti profesori u trajnom izboru to pravo mogu, ali i ne moraju konzumirati.
Ministar je najavio da će se sustav visokog obrazovanja postupno usmjeravati prema okrupnjivanju postojećih kapaciteta. Pritom je naglasio da se neće zadirati u autonomiju sveučilišta, ali da sama sveučilišta trebaju razmatrati gašenje programa koji godinama ne privlače studente. Cilj je, dodao je, osmisliti što je moguće atraktivnije studijske programe.
– Kontinuirano imamo sve manje studenata, demografska situacija nije dobra i nemamo ništa od držanja pojedinih studijskih programa na papiru – poručio je.
U vrtićima 5000 djelatnika više
U posljednjih deset godina u infrastrukturu dječjih vrtića putem tri poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Programa konkurentnosti i kohezije te ranije europske fondove i državni proračun uloženo je 530 milijuna eura, izvijestio je državni tajnik Stipe Mamić. Kako je objasnio, u primjeni je „plivajući model”: iznos koji od države dobivaju vrtići ovisi o stupnju razvijenosti jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalaze. Ukupno je osam razina razvijenosti.
Govoreći o financiranju dječjih vrtića, naveo je kako je prosječna cijena smještaja po djetetu na razini Hrvatske porasla s 294 eura mjesečno 2022. na 402 eura 2024. godine. Trošak za roditelje iznosi oko pet posto neto plaće roditelja, prema podacima za 2022. godinu, dok je u Irskoj 28 posto, Kanadi 30 posto, a Švicarskoj 36 posto.
Najavio je proširenje kapaciteta predškolskih ustanova za dodatnih 15 tisuća mjesta te istaknuo da je broj mjesta u odnosu na 2016. povećan za 25 tisuća.
Prema podacima MZOM-a, u vrtićima je zaposleno 16.781 odgojitelja, dok ih je prije deset godina bilo 11.560. U ovoj pedagoškoj godini vrtiće pohađa 151.778 djece.
