Digitalne kompetencije postale su sastavni dio svakodnevnog života. Djeca od najranije dobi odrastaju okružena tehnologijom, zbog čega je važno omogućiti im razumijevanje njezinih osnovnih načela. U tom kontekstu kodiranje se sve češće prepoznaje kao važan element suvremenoga odgoja i obrazovanja.
Kodiranje u vrtiću je sklop niza aktivnosti kojima djeca kroz igru, istraživanje i rješavanje problema razvijaju algoritamski način razmišljanja. Uče prepoznavati obrasce, slijediti i stvarati upute, planirati korake te predviđati posljedice svojih odluka. Takve aktivnosti u potpunosti su usklađene s razvojnim potrebama djece rane i predškolske dobi. Rano učenje kodiranja temelji se na konstruktivističkom pristupu prema kojem dijete aktivno usvaja znanje kroz vlastito iskustvo. Učeći kroz istraživanje, manipulaciju materijalima i suradnju s vršnjacima, djeca razvijaju dublje razumijevanje pojmova i procesa. Kodiranje izravno potiče razvoj računalnog odnosno algoritamskog mišljenja. Ono uključuje sposobnost raščlanjivanja problema na manje dijelove, prepoznavanja obrazaca, planiranja koraka i pronalaženja rješenja. Djeca najprije prepoznaju i imenuju obrasce, zatim razumiju pravila i upute, potom ih primjenjuju u novim situacijama, analiziraju različite mogućnosti, procjenjuju uspješnost svojih rješenja te naposljetku kreiraju vlastite zadatke i strategije.
EU Code Week u vrtiću
EU Code Week europska je inicijativa koja promiče kodiranje i digitalnu pismenost na zabavan i pristupačan način. Sudjelovanjem u ovoj inicijativi vrtići postaju mjesta inovativnog učenja u kojima djeca stječu iskustva primjerena svojoj dobi.
Provedba aktivnosti u okviru EU Code Weeka omogućuje integraciju različitih područja kurikula – matematike, jezika, umjetnosti, znanosti i tehnologije. Djeca istodobno razvijaju kognitivne, motoričke, socijalne i emocionalne kompetencije. Učenje postaje interdisciplinarno, iskustveno i usmjereno na dijete.
Piksel slike
Aktivnosti izrade piksel slika temelje se na radu u mreži kvadrata. Djeca promatraju zadani predložak, analiziraju raspored boja i popunjavaju polja prema unaprijed određenom kodu. Time razvijaju sposobnost vizualne analize, preciznost, pažnju i prostornu orijentaciju. Osim toga, uče slijediti upute, prepoznavati obrasce i samostalno provjeravati točnost vlastitoga rada.
Robot miš
Korištenje edukativnog robota-miša djeci omogućuje iskustveno učenje osnovnih koncepata programiranja. Djeca planiraju putanju, zadaju naredbe, predviđaju ishod i testiraju svoje pretpostavke. Ako robot ne stigne do cilja, analiziraju pogrešku i mijenjaju strategiju. Na taj način razvijaju upornost, fleksibilnost mišljenja i sposobnost rješavanja problema. Koristeći kartice sa strelicama u raznim smjerovima i bojama usvajaju prostorne odnose lijevo- desno, naprijed- nazad, rotacija.
Mandale s kodovima
U aktivnosti izrade mandala djeca povezuju simbol, broj ili slovo s određenom količinom i bojom. Lijepljenjem cirkona ili drugih sitnih materijala prema zadanim uputama razvijaju finu motoriku, koordinaciju oko-ruka i preciznost. Istodobno uče klasificirati, brojiti, uspoređivati i organizirati materijal.
Bojanje prema mreži kvadrata
Bojanje prema zadanoj mreži predstavlja izvrstan primjer povezivanja likovnog izražavanja i kodiranja. Djeca interpretiraju zadane oznake, slijede upute i postupno otkrivaju skrivenu sliku. Aktivnost potiče koncentraciju, ustrajnost, logičko zaključivanje i zadovoljstvo uspješno dovršenim zadatkom.
Razvojne dobrobiti kodiranja
Kodiranje u vrtiću doprinosi cjelovitom razvoju djeteta. Kognitivno, djeca razvijaju logičko mišljenje, sposobnost planiranja, analize i rješavanja problema. Motorički, aktivnosti poput slaganja, lijepljenja i bojanja jačaju finu motoriku i okulomotornu koordinaciju.
Na socio-emocionalnoj razini djeca uče surađivati, dogovarati se, uvažavati tuđe ideje i zajednički dolaziti do rješenja. Uspješno svladavanje izazova jača njihovo samopouzdanje i osjećaj kompetentnosti. Kreativnost dolazi do izražaja kada djeca osmišljavaju vlastite uzorke, putanje ili zadatke.
Odgojitelj ima ključnu ulogu u osmišljavanju i provedbi aktivnosti kodiranja jer planira poticajno okružje, odabire primjerene materijale i prilagođava aktivnosti razvojnim mogućnostima i interesima djece. Usmjerava djecu postavljanjem pitanja, poticanjem istraživanja i refleksije te vrednuje proces, a ne samo konačni rezultat. Važno je omogućiti djeci slobodu eksperimentiranja, pogreške i ponovnog pokušaja. Upravo se kroz takav pristup razvija kultura učenja u kojoj je proces jednako vrijedan kao i ishod.
Kodiranje u vrtiću predstavlja suvremen, kreativan i razvojno primjeren pristup učenju. Kroz igru i istraživanje djeca stječu temeljne kompetencije potrebne za razumijevanje svijeta koji ih okružuje. Razvijaju logičko mišljenje, kreativnost, suradnju i samostalnost te grade temelje za cjeloživotno učenje.
Sudjelovanje u inicijativama poput EU Code Weeka dodatno obogaćuje odgojno-obrazovnu praksu i potvrđuje da je vrtić mjesto u kojem djeca usvajaju, istražuju i stvaraju u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Uvođenjem kodiranja u svakodnevni odgojno-obrazovni rad stvaramo poticajno okružje u kojem djeca postaju aktivni istraživači, stvaratelji i rješavatelji problema.
(Autorice teksta su odgojiteljica savjetnica Ana-Marija Cimaš i odgojiteljica Nives Pepeunik, Dječji vrtić Sopot, Zagreb)
