Uz posljedice pandemije, važnu ulogu imaju digitalne distrakcije, društvene mreže i šira uporaba AI-a, iako uzroke treba dodatno istražiti. Učenici koji ne koriste AI za pisanje postižu bolje rezultate, što upućuje na rizik da nekritična uporaba AI-a oslabi samostalno čitanje i pisanje.
Ozbiljno ograničenje
Slaba nam je utjeha da se jaz u matematičkoj pismenosti prema prosjeku EU smanjuje jer ona u EU konzistentno opada od 2012. i prvi put je ispod prosjeka OECD-a. Posebno zabrinjava što rekordnih 36 posto učenika ne doseže ni osnovnu razinu matematičke pismenosti, prema 33 posto u 2022., dok samo 5 posto doseže najviše razine 5 i 6, odnosno napredne vještine rješavanja složenih problema. Uz tek 21. mjesto među 27 članica EU u računalnom rješavanju problema, takvi rezultati ozbiljno ograničavaju razvoj ljudskog kapitala i potencijal ekonomskog rasta.
Longitudinalno istraživanje The Economic Case for Education pokazuje kako razlika od 50 bodova na PISA testu iz matematike ubrzava rast BDP-a za 1 postotni bod godišnje u dugom roku (budući da smo u zadnjih 30-ak godina rasli oko 2,6 posto godišnje, taj dodatni jedan posto značio bi za trećinu brži rast), dok rast matematičke pismenosti za jednu standardnu devijaciju donosi 18 posto veća primanja u srednjoj dobi. Rezultati državne mature potvrđuju problem koji signalizira i PISA: najveća slabost hrvatskog obrazovanja ostaje matematika. Prosječna ocjena na maturi iz matematike iznosi svega 2,3 na osnovnoj i 2,5 na višoj razini, uz izrazitu koncentraciju učenika na ocjeni dovoljan.
S obzirom na očekivani pad broja djece od tri do 18 godina za devet posto do 2035. te gubitak stotinjak tisuća osoba iz radne populacije u idućih pet godina, Hrvatska mora snažno podići kvalitetu obrazovanja i produktivnost. Sve manji broj domaćih radnika morat će stvarati sve veću dodanu vrijednost samo kako bi kompenzirao demografski pad. Uvoz radne snage nije dovoljan odgovor jer visokoobrazovani čine tek 1-2 posto stranih radnika koje smo u stanju privući.
Angažman nastavnika
Hrvatska je jedna od najbrže rastućih ekonomija od 2019. naovamo, što je rezultat reformi povezanih s ulaskom u euro područje, snažnih ulaganja, bržeg povlačenja EU fondova, ali i bujanja javne potrošnje. Pritom nažalost ne možemo biti zadovoljni snažnim realnim usporavanjem rasta produktivnosti zadnje dvije godine od 1,1 posto u odnosu na prosjek CEE regije (oko pet posto) i naročito u odnosu na najuspješnije Poljsku i Bugarsku (6,6, odnosno 7,4 posto).
S obzirom na to da PISA testovi mjere znanje 15-godišnjaka i stoga održavaju efikasnost i kvalitetu osnovnoškolskih sustava, najnoviji rezultati snažan su signal da upravo osnovnoškolsko obrazovanje mora postati prioritet reformi. Pritom se ne radi prvenstveno o većem ulaganju novca, nego o mjerama koje će sustav učiniti učinkovitijim i poboljšati obrazovne ishode. Gledajući rezultate PISA istraživanja, danas, pred kraj Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, jasno je da velika ulaganja u zgrade i opremu sama po sebi nisu dovoljna – presudna je kvaliteta rada u nastavi, kompetencije i angažman nastavnika.