Treba li svaka škola imati psihologa i tko je odgovoran ako ga nema?

AKTUALNOSTI

• MEĐU NAMA

„Totalitarizam” u našem sokaku

Tragedija u Prečkom koja se dogodila zadnjeg dana nastave u prvom polugodištu, u kojoj je smrtno stradao sedmogodišnji učenik, a teško ranjena učiteljica i još nekoliko učenika, pokrenuo je lavinu negodovanja, nezadovoljstva ne samo među prosvjetarima nego i u najširoj javnosti. I naravno, inzistiranja na tome da se škole učine sigurnim mjestima, ustanovama u kojima se nikada više ne će dogoditi ništa slično prosinačkoj tragediji. Organizirani su tihi mimohodi diljem Hrvatske, pokrenulo se i resorno ministarstvo, oformljena je i radna skupina koja je iznjedrila „Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama”, na brzinu su promijenjene brave na svim školama, organizirana zaštitarska služba, određeno je da se škole zaključavaju, da se postroži kontrola i evidencija osoba koje ulaze u školsku zgradu. 

Za mnoge škole zaključavanje ulaznih vrata nakon početka nastave nije nikakva novost, pa čak ni ostali sigurnosni elementi nabrojani u Protokolu, jer one to rade godinama i bez protokola. I poštuju se odredbe o ulasku i izlasku učenika tijekom malog ili velikog odmora. Takvo je ponašanje postalo toliko uobičajeno da nikome ne predstavlja problem. Međutim, u nekim sredinama Protokol nije baš pao na plodno tlo i odmah je postao predmet propitivanja i problematiziranja …

• IZ RAVNATELJSKOG KUTA           

Pucanj u prazno

Taman kad smo uspostavili protokole u ulasku u školske ustanove kako bismo potencijalno spriječili tragediju sličnu onoj zagrebačkoj i kad smo se počeli usuglašavati oko toga hoće li pred zgradama u koje ulaze djeca biti operativni djelatnici zaduženi za sigurnost i civilnu zaštitu, u javnost je „procurila” snimka ministra koji za vrijeme vožnje u automobilu puca iz pištolja kroz otvoren prozor. 

Naravno da je vladajućima najvažnije bilo da odmah „umanje štetu” pa smo danima slušali kojekakve nemušte priče o bećarima, ćorcima, bivšim prijateljima koji su tempirali vrijeme da napakoste dojučerašnjim kolegama, činjenici da je snimka nastala puno prije stupanja na dužnost i minoriziranje samog podatka da je jedan visokopozicionirani dužnosnik, podpredsjednik Vlade, izrazito remetio javni red i mir. Naravno da je nemoćnoj oporbi ovo bio razlog za zgražanje i prozivanje, no ostaje upitno kako bi reagirali da se slična situacija dogodila u njihovim „redovima”... 

• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)

Glavni urednici i direktori Školskih novina

Školske novine pokrenute su 1950. pod okriljem Pedagoško-književnog zbora i Sindikata prosvjetnih radnika te su dvadesetak godina bile dio ustroja Sindikata. To znači da nisu imale svoju upravu (direktora), nego samo glavnog urednika koji nije bio stalni zaposlenik, kao ni članovi uređivačkog odbora koji su mu pomagali. Prvi glavni urednik sa stalnim zaposlenjem bio je Nenad Brkić od 1968. godine, a novine su se posve osamostalile 1974. kad su postale novinsko-izdavačka radna organizacija (NIRO). Prvi direktor, koji je ujedno glavni i odgovorni urednik, bio je Đorđe Đurić. Godine 1981. funkcije direktora i glavnog urednika razdvojene su te je takvo stanje i danas (s povremenim prekidima u vrijeme smjene direktora i glavnih urednika kad je jedna osoba obavljala obje funkcije). I glavni urednici i direktori, osim obavljanja tih funkcija, uređivali su pojedine rubrike i bili novinari izvjestitelji te većinom i urednici knjiga, priloga i drugih uzdanja. Slijedi popis glavnih urednika i direktora vremenskim slijedom s naznakom razdoblja u kojemu su obavljali svoju funkciju

• NCVVO predstavio analizu rezultata državne mature po županijama

Maturanti Međimurske županije najbolje su riješili čak 14 ispita 

Matematiku na višoj razini znanja najbolje su riješili maturanti iz Međimurske županije (52,8 posto), Grada Zagreba (50 posto), Dubrovačko-neretvanske županije (48,4 posto), Osječko-baranjske (47,3 posto) te Varaždinske županije (46,7 posto). Najslabije rezultate postigli su maturanti iz Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske i Ličko-senjske županije

• Uz Međunarodni dan obrazovanja

Učenica iz Hrvatske Kostajnice: Škola iz mojih snova ima nove predmete, zovu se Mislim, Pokazujem i Razumijem 

Redakcija Školskih novina u povodu Međunarodnog dana obrazovanja objavljuje rad Petre Markan, sada bivše učenice Srednje škole Ivana Trnskog iz Hrvatske Kostajnice, koji je u publikaciji „Sanjam školu” plasiran na treće mjesto najboljih učeničkih radova

• Rasprava o plaćama u prosvjeti i reakcija Sindikata Preporod

Zašto jedino Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavljuje plaće zaposlenika, k tomu još i netočne?

Zašto se u tablici ističu četiri konkretne plaće uz broj godina radnog staža, a ne i podatak o broju onih koji potpadaju pod svaku od četiri skupine, kao i podatak o prosječnoj plaći za svaku od skupina, pita Željko Stipić

• Na Tehničkom veleučilištu Zagreb održan okrugli stol o modularnoj nastavi

Ne znamo koliko će nastava po novoj reformi biti učinkovita u odnosu na postojeće metode

Istaknuto je kako mnoge škole nisu u potpunosti spremne za uvođenje modularne nastave zbog nedostatka odgovarajuće opreme i infrastrukture koja bi omogućila kvalitetnu realizaciju nastave u skladu s novim pristupom

• REPORTAŽA Gospodarska škola Instituto professionale Buje

Svijetla budućnost temeljena na stoljetnoj tradiciji

Mi smo škola za budućnost koju su prepoznali i učenici i njihovi roditelji i doista nam je želja da stvorimo školsko ozračje u kojemu će se svi osjećati ugodno, da usvoje stručna znanja i da budu potpuno spremni za tržište rada koje ih očekuje čim završe svoje srednjoškolsko obrazovanje ‒ ravnatelj Saša Stiković

• RAZGOVOR Predrag Vukičević, umirovljeni pedagog tehničke kulture

Najponosniji sam na svoje učenike

Onaj tko ne voli djecu, ne može raditi u prosvjeti. Ja sam ih volio, dajući sve od sebe da upoznam svakog učenika. Kvalitetan nastavnik mora obraditi nastavnu jedinicu, ali i biti pedagog. Mora razumjeti dijete, pitati ga kako je i što se događa s njime. Škole jesu obrazovne ustanove, ali su i odgojne. Obje su komponente važne i moramo ih njegovati za dobrobit djeteta

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Integracija umjetnosti i matematike u ranom odgoju i obrazovanju (1) 

Interaktivno iskustvo igre i eksperimentiranja 

Svrha istraživanja bila je poticanje razvoja sljedećih vještina: stvaranje vlastitih kompozicija, spontano likovno uočavanje, istraživanje i izražavanje rasporeda i odnosa veličina različitih geometrijskih oblika i boja. U poticajnom okružju nastojalo se potaknuti djecu da bolje razumiju osnovne matematičke operacije zbrajanja, oduzimanja i računanja omjera 

• Učenici OŠ Dubovac iz Karlovca predstavili istraživački projekt u SAD-u

Karlovački učenici najbolji mladi znanstveni ekolozi u Europi i Euroaziji

Istraživački projekt učenika OŠ Dubovac u Karlovcu, pod nazivom „Monitoring i zaštita Marmontove aleje” na međunarodnom natječaju GLOBE IVSS za 2024. godinu izabran je kao najbolji istraživački projekt iz Europe i Euroazije, a karlovački su učenici za nagradu sa svojim mentoricama nazočili godišnjoj konferenciji GLOBE, koja se održavala u srpnju prošle godine u gradu Fredonia, u Saveznoj državi New York, sjedištu Državnoga sveučilišta New York

• Iz učiteljske bilježnice

Kako dobro i kvalitetno planirati nastavu 

Planiranje nastave zasnovane na kompetencijama učenika uz mogućnost samostalnog odabira nastavnog sadržaja zapravo je pun pogodak. Pridodamo li tome posebnosti svakog razrednog odjela imamo mogućnost stvoriti vrhunski godišnji izvedbeni kurikulum za svoj razredni odjel

SAVJETNICI

• PRAVO | Zaštita osobnih podataka djece u odgojno-obrazovnim ustanovama | Jasna Kovač Goričan, dipl. jur., pravna savjetnica HZOŠ-a           

• PSIHOLOG | Stres i suočavanje sa stresom | Sanja Režek, psiholog

• ZDRAV ŽIVOT | Kako postići mentalno zdravlje | dr. Ivo Belan

SURADNICI JAVLJAJU

• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Nedostatak ljubavi i sreće u obitelji i društvu

• Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok |Ivan Balašković nagrađen u projektu Čitanje u fokusu

• GUNJA OŠ „Antun i Stjepan Radić” | Izložba u znak sjećanja na žrtve holokausta

• Djeca iz cijele Hrvatske u Saboru | „Utjecaj, a ne ukras”

• Dugo Selo OŠ Josipa Zorića | Na putu dobrote

• Osijek OŠ Franje Kežme | Mitološka bića – bezvremenska priča

• Peti rođendan Osnovne škole Središće, Zagreb

REGIJA SRBIJA Kaos u školama i na fakultetima ‒ prekid rada, inspekcije i prosvjedi 

EUROPA Mnoge su zemlje ukinule ili ograničile upotrebu mobilnih uređaja u školama

Zabrana telefona u školama razuman, potreban i pravovremen potez

Izvješće UNESCO-a o globalnom obrazovanju objavljeno 2023. godine predlaže da se telefoni koriste u nastavi samo za podršku učenju. Nova ovogodišnja analiza agencije UN pokazala je da više od 60 zemalja sada provodi takve mjere. Neka izvješća tvrde da pametni telefoni mogu ometati djecu dok uče, iako stručnjaci kažu da postoje argumenti u prilog njihovoj upotrebi i u školi