U današnje doba digitalnih medija mladi provode sve više vremena na društvenim mrežama, što može imati i pozitivne i negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Tako su školska knjižničarka Osnovne škole Odra Julija Dujić i psihologinja Petra Gotić Marčec osmislile projekt „Digitalni mediji i mentalno zdravlje”, koji će provoditi s učenicima sedmih razreda kako bi osvijestile njihove navike, potrebe i potencijalne rizike povezanih s korištenjem društvenih mreža. Prije početka projekta napravljena je anketa kojom smo htjeli saznati više o njihovim virtualnim navikama i eventualnim neugodnim ili opasnim iskustvima.
Sve je počelo analizom vlastitih motiva i potrebom zbog kojih najčešće koriste društvene mreže. Uz raspravu i refleksiju, prepoznali su i opisali potencijalno problematične motive korištenja, poput traženja potvrde, uspoređivanja s drugima ili izbjegavanja stvarnih socijalnih interakcija.
Za 13-godišnjake u vrlo osjetljivoj životnoj dobi, najčešće nesvjesnih sebe u virtualnom svijetu, vrlo je važan rad na sebi u smislu izgradnje identiteta odnosno nužno je razviti samosvijest. Važan je način kako se odnosimo prema sebi ‒ on nam pokazuje imamo li zdravu samosvijest jer prevelika kritičnost i zamjeranje sebi znak je niske samosvijesti. Stoga, što više razvijamo sebe, više razvijamo svoju samosvijest, npr. koje su moje osobine, kakve su mi navike, moje emocionalne reakcije i stanja i slično. Stoga je ova tema bila neizbježna kako bismo pomogli učenicima da sami pronađu alternativne načine zadovoljavanja svojih potreba bez oslanjanja isključivo na društvene mreže. Također su imali zadatak osmisliti aplikaciju koja bi im pomogla u postizanju osobnih ciljeva na zdrav način.
Cyberbullying – uloga školske psihologinje
Kad govorimo o mentalnom zdravlju mladih i njegovoj prevenciji, ne možemo se ne dotaknuti virtualnog zlostavljanja (cyberbullying), koje kao da je postalo svakodnevica mladih, koji u tome ne nalaze ništa sporno. No, posljedice su neizbježne i ako se ne radi na prevenciji, nažalost, mogu biti i kobne. Razgovorom i analizom konkretnih primjera, učenici su prepoznali oblike elektroničkog nasilja te razvili strategije za zaštitu i reagiranje u takvim situacijama. Tema cyberbullyinga proširena je na širi spektar problematičnih situacija na internetu. Učenici su putem scenarija i studija slučaja analizirali potencijalne opasnosti i promišljali o načinima odgovornog korištenja digitalnih platformi.
Kreiranje prototipa društvene mreže
Kako se projekt približavao kraju, smatrale smo da su učenici već spremni, na temelju svega što su dosad naučili, postati tvorci vlastite, pozitivne i korisne društvene mreže. Dobili su zadatak osmisliti upravo takvu društvenu mrežu. Koristeći znanja stečena u prethodnim radionicama, kreirali su prototipe društvenih mreža koje potiču pozitivne interakcije i smanjuju rizike neprimjerenog ponašanja.
Na posljednjoj radionici učenici su prolazili sve dotadašnje teme simulacijom problemskih situacija. Time su primijenili naučeno znanje u praktičnim primjerima te se osnažili za sigurnije i odgovornije korištenje digitalnih medija.
I na samom kraju, pogledali su dokumentarni film „Društvena dilema” (originalni naslov „Social dilema”) u kojem su tvorci popularnih društvenih mreža govorili o njihovim opasnostima. U filmu su učenici uočili kako su financijski interesi često stavljeni ispred etičkih pitanja, a posljedice po mentalno zdravlje korisnika zanemarene. Nakon filma, učenici su sudjelovali u raspravi u kojoj su analizirali kako društvene mreže manipuliraju korisnicima i potiču ovisničko ponašanje. Grupnim radom osmislili su prijedloge za odgovornije korištenje društvenih mreža i zaštitu mentalnog zdravlja.
Kada su sve radionice bile iza nas, organiziran je roditeljski sastanak na kojem su roditeljima predstavljeni rezultati ulazne ankete kao i rezultati samog projekta. Istaknuti su im potencijalni problemi kojih možda nisu svjesni te su dobili smjernice na što trebaju obratiti pozornost kako bi svojoj djeci pomogli u sigurnijem korištenju društvenih mreža.
Projekt Digitalni mediji i mentalno zdravlje omogućio je učenicima dublje razumijevanje vlastitih digitalnih navika, prepoznavanje potencijalnih rizika te razvoj strategija za odgovorno korištenje društvenih mreža. Aktivnim sudjelovanjem i refleksijom stekli su važne vještine koje će im pomoći u sigurnijem i zdravijem digitalnom životu.
Julija Dujić
