Više od 85 posto učenika uključenih u program uspješno je prepoznalo prikriveno oglašavanje, dok je kod učenika koji nisu sudjelovali taj postotak bio gotovo upola manji
Učenici razredne nastave koji su tri godine sudjelovali u programu „Medijski jak – kao superjunak”, koji je provelo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu uz potporu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ostvarili su bolji uspjeh u svim ispitanim područjima medijske pismenosti u odnosu na svoje vršnjake koji se u istom razdoblju u školskim ili bilo kojim drugim programima nisu susretali s elementima medijske pismenosti.
Rezultati prvog usporednog istraživanja ovakve vrste u Hrvatskoj pokazali su da djeca koja kontinuirano uče o medijima imaju bolje razumijevanje uloge medija, utjecaja oglašavanja i potrebe za zaštitom privatnosti na internetu te su uspješniji u prepoznavanju elektroničkog nasilja i manipulativnih sadržaja na internetu. Istraživanje je provedeno među 115 učenika razredne nastave iz OŠ Augusta Šenoe Zagreb, OŠ 22. lipnja Sisak, OŠ Katarine Zrinski Krnjak i OŠ Mihaela Šiloboda u Sv. Martinu pod Okićem, pri čemu su u istraživanje bili uključeni i učenici koji nisu sudjelovali u programu.
Novi radni materijali
– Djeca odrastaju uz ekrane i društvene mreže i njihovo je djetinjstvo takvo da su potrebni novi programi, inicijative, potpore kako bi njihovo djetinjstvo bilo što kvalitetnije i sigurnije. „Medijski jak – kao superjunak!” prvi je program kontinuiranog medijskog obrazovanja za učenike o razrednoj nastavi u Hrvatskoj. Za svaku godinu pripremali smo nove radne materijale, pripremljene su teme primjerene uzrastu učenika. S edukacijom smo krenuli u drugom razredu osnovne škole i učenike smo pratili i educirali tijekom tri nastavne godine ˗ istaknula je voditeljica programa Katarina Blažina Mukavec te nastavila:
– U interaktivnim radionicama, koje smo održavali jedan školski sat svaki mjesec, učenici jednog razrednog odijeljena iz svake od četiri škole, njih stotinjak, kontinuirano su tijekom tri godine učili o medijima, vijestima, oglašavanju, društvenim mrežama, videoigrama, sigurnosti na internetu, elektroničkom nasilju, privatnosti i drugim aktualnim izazovima digitalnog djetinjstva, utjecajem medija na djecu. Na kraju svake godine održavali smo okupljanje sudionika iz sve četiri škole na kojemu su mogli razmijeniti mišljenja, iskustva, družiti se. Programom se uvijek poticao njihov grupni rad, suradnički odnosi, poticali smo ih da vježbaju prezentacijske tehnike, javni nastup, kvizove u kojima su se natjecali kao timovi – rekla je Katarina Blažina Mukavec.
Razumijevanje oglašavanja
Cilj istraživanja bio je znanstveno procijeniti učinke dugoročnog i sustavnog medijskog obrazovanja. Jedan od najupečatljivijih rezultata ovog programa pokazuje da je gotovo 95 posto učenika koji su sudjelovali u provedbi znalo čemu služe oglasi i koji je njihov cilj, dok je kod onih koji nisu sudjelovali taj postotak bio znatno niži odnosno oko 57 posto. Također, više od 85 posto učenika uključenih u program uspješno je prepoznalo prikriveno oglašavanje, dok je kod učenika koji nisu sudjelovali taj postotak bio gotovo upola manji. Uz to, 91 posto učenika uključenih u program znalo je koje se vrste proizvoda ne smiju oglašavati, dok je među ostalim učenicima to znalo samo 16,9 posto.
Učenici uključeni u program uspješnije su razumjeli pojam digitalnog traga, potrebu za kreiranjem snažnih lozinki, važnost provjere više izvora kod pretraživanja interneta te mogućnost manipulacije fotografijama i videozapisima. Primjerice, gotovo svi učenici uključeni u program znali su da prvi rezultat na internetu nije nužno i najtočniji te da sadržaji pronađeni na internetu mogu biti lažni ili manipulirani.
– Rezultati istraživanja jasno pokazuju da djeca medijsku pismenost ne razvijaju spontano samo zato što odrastaju uz tehnologiju. Potrebni su kontinuirani programi uz koje djeca uče kako prepoznati manipulaciju, zaštititi svoju privatnost i sigurnost, odgovorno komunicirati i kritički promišljati o sadržajima kojima su svakodnevno izložena – istaknula je Katarina Blažina Mukavec predstavljajući program i rezultate istraživanja.
Elektroničko nasilje
Istraživanje je pokazalo i važan pomak u području elektroničkog nasilja i odgovornog ponašanja u digitalnom okružju. Učenici koji su tri godine sudjelovali u programu znaju što je elektroničko nasilje i koja su njegova obilježja, razumiju važnost prijavljivanja nasilja odraslim osobama i pokazuju veću spremnost na zaštitu vršnjaka u online okružju.
– Kao učiteljica primjećujem da učenici koji su sudjelovali u programu bolje razumiju pravila ponašanja na internetu i odgovornije koriste komunikacijske alate. U prijašnjim generacijama češće smo se suočavali s nesuglasicama i problemima koji su proizlazili iz komunikacije u WhatsApp grupama, dok takvih situacija među učenicima uključenima u program gotovo nije bilo. Vjerujem da je tome pridonijelo upravo sudjelovanje u ovom programu – rekla je Lana Banovec Čović, učiteljica u OŠ Augusta Šenoe u Zagrebu.
Neophodno sustavnije medijsko obrazovanje
Na predstavljanju rezultata održana su dva okrugla stola posvećena izazovima odrastanja djece u digitalnom okružju i ulozi medijskog obrazovanja u osnovnim školama. Posebnu pozornost privukao je okrugli stol učenika koji su sami predstavili svoja iskustva, znanja i zaključke stečene tijekom trogodišnjeg sudjelovanja u programu.
Nakon učenika, slijedio je stručni okrugli stol na kojem su sudjelovali Ivona Zdunić, ravnateljica OŠ Augusta Šenoe, Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i Maja Bišćan, učiteljica iz OŠ Mihaela Šiloboda koji su govorili o potrebi sustavnijeg uključivanja medijske pismenosti u osnovnoškolsko obrazovanje kao kontinuiranog procesa. Također, sudionici su se složili kako je ključna suradnja obrazovnih institucija, roditelja, stručnjaka i donositelja odluka u zaštiti i osnaživanju djece koja odrastaju uz digitalne medije. Poseban naglasak stavljen je na važnost dugoročnih preventivnih programa koji djecu ne uče samo korištenju tehnologije, nego razvijanju kritičkog mišljenja, odgovornog ponašanja i sigurnosti u digitalnom prostoru.
