Sveučilišta tvrde da je riječ o zaštiti sigurnosti, kritičari govore o gušenju aktivizma
Dvanaest britanskih sveučilišta platilo je privatnoj tvrtki koju vode bivši vojni obavještajci kako bi „špijunirala” studentske prosvjednike i akademike, uključujući one koji su izrazili solidarnost s Palestinom. Istraga je otkrila da je tvrtka Horus Security Consultancy Limited pretraživala profile studenata na društvenim mrežama te provodila tajne procjene protuterorističkih prijetnji u ime nekih od najuglednijih britanskih sveučilišta.
Horus, koji se opisuje kao vodeća obavještajna tvrtka, od sveučilišta je između siječnja 2022. i ožujka 2025. primio ukupno 443.943 funte (587.399 dolara) za pružanje obavještajnih usluga u raznim područjima. Među nadziranima su bili palestinski akademik koji je bio pozvan održati gostujuće predavanje na Manchester Metropolitan Universityju te doktorand sklon progazanskom pokretu na London School of Economicsu.
Ukupno je 12 sveučilišta platilo tvrtki praćenje prosvjednih aktivnosti na kampusima. Među njima su Sveučilište u Oxfordu, Imperial College London, University College London (UCL), King’s College London (KCL), Sveučilište u Sheffieldu, Leicesteru, Nottinghamu i Cardiff Metropolitan University. Zasad nema naznaka da su ove aktivnosti bile nezakonite.
Pravna pitanja
Horus je osnovan 2006. godine kao projekt unutar sigurnosnog tima Sveučilišta u Oxfordu, a pokrenuo ga je bivši potpukovnik Jonathan Whiteley. Godine 2020. direktor matične tvrtke postao je pukovnik Tim Collins, koji je posljednjih godina javno tvrdio da je rast broja i veličine progazanskih prosvjeda na Zapadu posljedica rusko-iranske medijske kampanje. Također je pozvao na deportaciju nebritanskih prosvjednika koji se neprimjereno ponašaju. Horus nudi uslugu pod nazivom „Insight”, koja klijentima dostavlja izvješća temeljena na otvorenim izvorima podataka, prikupljenima pomoću alata razvijenog za pretraživanje velikog broja internetskih izvora.
Gina Romero, posebna izvjestiteljica UN-a za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, kazala je da primjena umjetne inteligencije za prikupljanje i analizu studentskih podataka pod krinkom obavještajnih aktivnosti iz otvorenih izvora otvara ozbiljna pravna pitanja. Objasnila je kako to omogućuje prikupljanje nerazmjerno velike količine podataka o studentima od tvrtki koje nisu podložne javnom nadzoru, a podaci se mogu koristiti u svrhe koje studenti ne mogu predvidjeti.
Horus negira optužbe za špijunažu, navodeći na svojoj internetskoj stranici da se pridržava najviših etičkih standarda u svemu što radi te da posluje potpuno transparentno i u skladu sa zakonom. Sedam sveučilišta koja surađuju s Horusom odbilo je zahtjeve za pristup informacijama, a četiri su navela da su izvješća povjerljiva, iako se navodno temelje na javno dostupnim informacijama.
Šest sveučilišta tvrdilo je da bi objavljivanje izvješća ugrozilo poslovni model Horusa. Članak 43. britanskog Zakona o slobodi informacija omogućuje javnim tijelima da odbiju objavu informacija koje se smatraju komercijalno osjetljivima, primjerice ako bi objava mogla naštetiti poslovnim interesima treće strane, poput Horusa. No drugi dokumenti i e-mailovi dobiveni od triju sveučilišta – Bristola, LSE-a i Manchester Metropolitana – ipak bacaju svjetlo na ulogu privatne obavještajne tvrtke u britanskom obračunu s aktivizmom na kampusima.
Prilagođeni nadzor
Jo Grady, glavna tajnica najvećeg britanskog sindikata sveučilišnih nastavnika i zaposlenika University and College Union (UCU) izjavila je da je sramotno što su institucije potrošile stotine tisuća funti špijunirajući vlastite studente.
Val propalestinskih prosvjeda na sveučilištima širom svijeta započeo je krajem 2023., a eskalirao tijekom travnja 2024., kada su studenti zahtijevali da njihove institucije objave i prekinu ulaganja u tvrtke koje smatraju suodgovornima za izraelski genocidni rat u Gazi. Lizzie Hobbs, doktorandica koja je sudjelovala u jednomjesečnom prosvjednom kampu na LSE-u tijekom ljeta 2024., među osobama je čije je objave na društvenim mrežama Horus prijavio sveučilištu. U njezinoj je objavi na platformi X pisalo: „Možda smo deložirani, ali kao kolektiv smo snažniji i organiziraniji nego ikad prije!” Iako je bila svjesna da ih sveučilište nadzire, kaže da je šokantno vidjeti koliko je to sustavno organizirano i koliko su sveučilišta spremna ulagati u takve aktivnosti.
Prema Al Jazeera
Među nadziranima je bila i palestinsko-američka akademkinja Rabab Ibrahim Abdulhadi, profesorica sa Sveučilišta San Francisco State. Godine 2023. pozvana je govoriti u sklopu predavanja na Manchester Metropolitan Universityju (MMU) u čast britanskog studenta Toma Hurndalla, kojeg je izraelski snajperist ubio u Gazi 2003. godine.
Organizacija Liberty Investigates koja istražuje slučajeve nadzora na britanskim sveučilištima pribavila je dokumente, uključujući e-mailove između Horusa i sveučilišnog osoblja koji pokazuju da je MMU 6. travnja 2023. zatražio od Horusa tajnu protuterorističku „procjenu prijetnje” za 70-godišnju stručnjakinju za palestinske studije.
– Bila sam vrlo sretna što ću govoriti, važno je odati počast ljudima koji su dali život izražavajući solidarnost s Palestinom. Zato sam silno šokirana kada sam saznala da sam dio tajne istrage za procjenu prijetnje i nevjerojatno mi je da su unaprijed pretpostavili moju krivnju i počeli me istraživati zbog mog akademskog rada – izjavila je Abdulhadi, pitajući se što bi trebala učiniti kako bi izbjegla ovaj neopravdani, nepravedni i nepošteni nadzor.
Britanski Zakon o borbi protiv terorizma i sigurnosti iz 2015. godine obvezuje sveučilišta da procijene rizik gostujućih govornika koji bi mogli iznositi ekstremističke stavove i tako potaknuti ljude na terorizam. Ta obveza dio je vladina programa Prevent. Međutim, Amnesty International i druge organizacije za ljudska prava kritizirale su Prevent zbog nerazmjernog usmjeravanja na muslimane i nedostatka transparentnosti.
