Djeca bi na razigran način trebala naučiti što znači trošiti, štedjeti ili ulagati svoj džeparac. U nastavnim planovima i programima i dalje se zazire od takvih tema. Međutim, to povećava ranjivost sljedeće generacije: bez razumijevanja financijskih osnova ljudi lako postaju žrtve prevara

S pomoću interaktivnih alata odnosno aplikacija učenje o novcu bilo bi zabavno poput igre. Ako vlade učine financijsku pismenost obveznim dijelom kurikuluma, djeca će steći ove važne vještine rano u životu

Živimo u skupom svijetu i važno je da djeca nauče kako upravljati novcem od malih nogu. A osnovna škola dobro je mjesto za početak. Taj rani početak može pomoći pripremiti djecu da nauče zdrave načine upravljanja svojim financijama. U tom procesu djeca mogu učiti o svemu u financijskom svijetu, uključujući o dugovima, hipotekama, mirovinama i proračunima.

Prema Službi za novac i mirovine (Money and Pensions Service ‒ MaPS), neovisnom tijelu vlade Ujedinjenog Kraljevstva, financijsko obrazovanje je svaka aktivnost koja pomaže djeci da razviju znanje, vještine i stavove koji su im potrebni za dobro upravljanje novcem, donošenje informiranih financijskih odluka i postizanje svojih ciljeva:

‒ Može obuhvatiti širok raspon tema, od prepoznavanja novčanica i kovanica, osnovnog upravljanja proračunom i štednje, do razumijevanja razlike između potreba i želja, veze između novca i posla te čuvanja novca na sigurnom.

O novcu uz igru i bez pritiska

Posljednjih je godina postalo jasnije da je barem osnovnu razinu financijskog obrazovanja potrebno uključiti u školske nastavne planove i programe, po mogućnosti što je ranije moguće. Herminone McKee, glavna financijska direktorica u SumUpu, rekla je:

‒ Dok gledamo unaprijed na sljedeću generaciju mladih poslovnih vođa i poduzetnika koji ulaze na tržište rada, postaje sve očitije da je usađivanje financijske pismenosti u ranoj dobi ključna komponenta na putu do uspjeha. Unatoč digitalnoj tečnosti koja karakterizira generaciju Z, studije pokazuju zabrinjavajući nedostatak financijske pismenosti. I škole i roditelji podjednako bi trebali iskoristiti prednosti ove nove tehnološki pametne generacije kako bi pronašli inovativne metode podučavanja i nova tehnološka sredstva koja im odgovaraju. Financijska pismenost ne odnosi se samo na razumijevanje kamatnih stopa ili načina upravljanja porezima, već je ona temelj za donošenje čvrstih poslovnih odluka. Nešto tako jednostavno kao što je učenje o vrijednosti džeparca u osnovnim školama, na primjer, moglo bi biti preduvjet za zdrava buduća ulaganja.

Michael König, akademski direktor programa Strateški menadžment za rukovoditelje na bečkoj WU Executive Academy, smatra da bi trebalo biti prirodno da se djeca od rane dobi upoznaju s financijskim osnovama. U idealnom slučaju, u osnovnoj školi trebali bi učiti što su kamatne stope, što znači inflacija, koja je vremenska vrijednost novca, kako se novac pretvara u bogatstvo i koji su rizici povezani s tim. Profesorica Carmela Aprea, ravnateljica Instituta za financijsko obrazovanje u Mannheimu (MIFE) kaže pak da bi obrazovanje o financijama moglo početi u osnovnim školama, ali na razigran način i bez pritiska. Na primjer, djeca mogu razmišljati o svojim željama, zašto im je nešto važno i kako bi to mogli postići. Također mogu doznati čime se njihovi roditelji bave te kako i zašto troše novac na različite stvari.

Cjeloživotni pogled na financije

No, nužno je opremiti djecu osnovnim vještinama računanja i pismenosti.

‒ Mislim da je to najvažnija stvar koju osnovne škole mogu učiniti, to je preduvjet za daljnje učenje, među ostalim i za financijsku pismenost. Također treba imati na umu da su roditelji najvažniji čimbenici socijalizacije u djetinjstvu te da oni donose važne lekcije o financijskom ponašanju ‒ istaknula je Aprea, a Erica Sandberg, stručnjakinja za potrošačke financije na BadCredit.org, dodala:

‒ Nikada nije prerano početi poučavati djecu o novcu. U osnovnoj školi razgovarajte o cijeni stvari koje djeca vole i žele, poput pribora za crtanje ili tečaja plivanja, kao i o tome što je prodaja. Ubacite to u normalan razgovor. To je također sjajno vrijeme da se djeci objasni zašto ljudi idu na posao.

Lucy Wayman, savjetnica za matematiku i voditeljica školskih komunikacija u britanskoj tvrtki 21C, koja je razvila platformu vođenu umjetnom inteligencijom za pomoć djeci u učenju matematike te učiteljima u podučavanju, potvrđuje da djeca počinju stvarati stavove prema novcu od vrlo rane dobi, još u osnovnoj školi.

‒ U našoj tvrtki razumijemo da će se te percepcije razviti u cjeloživotni pogled na financije koji će utjecati na svaki aspekt njihove svakodnevice. Ključno je da u ovom digitalnom svijetu koji se brzo razvija osposobimo djecu za razvoj zdrave financijske svijesti. Digitalni financijski kriminal vrlo je raširen i povećava se. Kao pružatelji digitalnih tehnoloških usluga, imamo i moralni imperativ ispuniti svoju obvezu u izgradnji otpornosti djece na financijske rizike. Dobro razumijevanje matematike ključno je za financijsku pismenost. Samouvjerenost u procjeni, izračunavanju i uspoređivanju smanjuje mogućnost za prijevaru te razvija čvrstu osnovu za pouzdanu interakciju u području financija. Unošenjem realnih scenarija u nastavu matematike, tvrtka 21C osigurava djeci ne samo učenje za ocjene, već razvijanje praktičnih vještina potrebnih za donošenje financijskih odluka ‒ kazala je Wayman.

Abeceda financija

Iako je poučavanje djece financijskom znanju u osnovnoj školi važno, također je bitno da te lekcije budu primjerene dobi. Aaron Cirksena, osnivač i izvršni direktor MDRN Capitala, naglasio je da djeca trebaju znati osnove.

‒ Trebali bi naučiti što je novac i odakle dolazi, otprilike kao abeceda financija. Možemo uvesti jednostavne koncepte proračuna da bi razumjeli kako podijeliti svoj džeparac na potrebe, želje i ušteđevinu. Štednja je bitan koncept, čak i izdvajanje malog iznosa od džeparca može pomoći. Sve je u tome da im ponudimo alate za snalaženje u financijskoj budućnosti ‒ izjavio je Cirksena, a Erica Sandberg iz BadCredit.org dodala:

‒ Usađivanje pozitivnog stava prema novcu iznimno je važno u ovoj dobi. Nikada nemojte osuđivati djecu, jer želite da imaju kontrolu nad svojim financijskim odlukama, od zarađivanja do štednje i trošenja.

Vrlo je važno da djeca dobro razumiju što je kredit prije nego što uđu u stvarni svijet, smatra Erika Kullberg, osnivačica mrežne stranice za osobne financije Erika.com, a Joe DiSanto, izvršni direktor portala za osobne financije Play Louder, vjeruje u praktični pristup s djecom te ne želi isključivo školi prepustiti poučavanje o financijama:

‒ Sina koji ide u osnovnu školu učim o razumijevanju veze između napornog rada i zarađivanja. Mora obavljati određene zadatke kao član obitelji, ali nudimo mu i priliku da zaradi nešto novca radeći dodatne poslove ‒ one koji bi mu mogli biti posebno neugodni ili manje zabavni. Osim toga, razgovaram s njim o donošenju dobrih ili loših odluka kad je u pitanju trošenje te mu objašnjavam da postoji alternativa zarađivanju i trošenju, a to je ulaganje, odnosno način oplemenjivanja novca. Upoznao sam ga s pojmom burze i ulaganja na jednostavan način te mu dao mogućnost da uloži svoj novac. U višim razredima osnovne škole uveo sam koncept upravljanja zarađenim novcem, odnosno odlučivanje na što vrijedi potrošiti, razlike između diskrecijske i potrebne potrošnje te usklađivanja s tim idejama.

Percepcija rizika zaista je važna. Djeca bi na razigran način trebala naučiti što znači trošiti, štedjeti ili ulagati svoj džeparac. U nastavnim planovima i programima i dalje se zazire od takvih tema. Međutim, to povećava ranjivost sljedeće generacije: bez razumijevanja financijskih osnova ljudi lako postaju žrtve prevara, primjerice Ponzijevih shema.

Prilagođen pristup

A što škole i vlade mogu poduzeti kako bi podržale ove inicijative? Nužno je prilagoditi pristup financijskog obrazovanja današnjoj generaciji, dakle podučavati ih putem platformi, aplikacija i igrifikacije, kao što je projekt Pocket Maths tvrtke 21C. Na tržištu je mnogo aplikacija koje podržavaju financijsko obrazovanje za različite dobne skupine, od onih kojima se već koriste u školama do onih koje se mogu primjenjivati kod kuće, za planiranje štednje, kućnog proračuna ili džeparca.

Aaron Cirksena iz MDRN Capitala predložio je da škole počnu uključivati financijsku pismenost u predmete poput matematike ili društvenih znanosti. Također je napomenuo da je važno osposobiti učitelje kako bi bili opremljeni vještinama za podučavanje ovih koncepata.

‒ Partnerstvo s bankama i financijskim organizacijama moglo bi, pak, omogućiti resurse i zabavne radionice, a s pomoću interaktivnih alata odnosno aplikacija učenje o novcu bilo bi zabavno poput igre. Ako vlade učine financijsku pismenost obveznim dijelom kurikuluma, djeca će steći ove važne vještine rano u životu ‒ predložio je Cirksena.

Profesor Aprea kaže da bi škole i vlade morale ulagati u dobre materijale i, prije svega, u dobro obrazovanje nastavnika, a trebali bi uključiti i roditelje u svoje strategije financijskog obrazovanja:

‒ Kada djeca uče o financijama u školi, o tome razgovaraju i za obiteljskim stolom pa se tada i roditelji odjednom više zainteresiraju za tu temu. U svakom slučaju, važno je imati širu perspektivu.

Erika Kullberg prisjetila se svog školovanja pa primijetila da većina njezine generacije nije u školama naučila ništa o tome kako kreirati proračun, kako funkcioniraju kreditne kartice i zajmovi ili pak porezi. Ako škole počnu podučavati učenike ovim lekcijama prije nego što uđu u svijet odraslih, daju im veliku prednost. Stoga predlaže kontakt škola s lokalnim političarima kako bi se zajedno zalagali za financijsko obrazovanje u školama.

Prepreke na putu

No, iako je financijsko obrazovanje definitivno puno više uključeno u školske kurikulume u posljednjih nekoliko godina, još postoji niz izazova u provedbi koje treba prevladati prije široke primjene. Jedan je od izazova dugotrajno i skupo razvijanje dobrih materijala za financijsko obrazovanje te ulaganje u obrazovanje nastavnika. Drugo, financijsko obrazovanje natječe se s mnogim drugim predmetima i vještinama koje su jednako važne, poput zdravstvenog odgoja ili obrazovanja o održivosti. Stoga je važno pronaći kreativne načine za povezivanje tih područja, jer imaju jednu zajedničku stvar: svi se vrte oko pitanja što čini dobar život te na koji se način to može postići.

Cirksena je primijetio da je jedan od izazova nedostatak standardiziranog kurikuluma, ali i spremnost učitelja da se posvete ovoj temi. Što se tiče socioekonomije, djeca iz obitelji s nižim primanjima mogu imati različita iskustva s novcem, što otežava planiranje lekcija, naglasivši važnost roditelja kad je ova tema u pitanju.

Erica Sandberg iz BadCredit.org zaključila je da su promjene na makrorazini spore te za kraj predložila:

‒ Da sam učiteljica, ne bih čekala da se u škole službeno uvede financijsko obrazovanje. Ako kao učitelji imate diskrecijsko pravo birati koje ćete knjige učenicima čitati, odaberite one koje poučavaju o novcu na zabavan način.

Prema Euronews Business

Financijsko obrazovanje djece