Prednosti cjelodnevne škole vidljive su u kvaliteti rada, podršci učenicima i većem uključivanju u školske aktivnosti, dok se izazovi najviše odnose na organizaciju i resurse
Osnovna škola Banova Jaruga postala je prepoznatljiv primjer kako sustavnim pristupom, podrškom lokalne zajednice i strateškim ulaganjima obrazovanje u ruralnom području može dosegnuti visoke standarde suvremenog školstva. Kao jedna od 62 škole u Hrvatskoj, još je 2022. godine uključena u Eksperimentalni program Osnovna škola kao cjelodnevna škola. U provedbi eksperimentalnog projekta sudjeluje ukupno 130 učenika te 53 djelatnika, a o provedbi smo razgovarali s ravnateljicom škole Irenom Rukavinom.
Kako su se snašli učenici, kako nastavnici, što oni vide kao pozitivne strane ovakve nastave?
– Učenici su se u početku prilagođavali novom ritmu rada i duljem boravku u školi, no većina se relativno brzo snašla. Posebno ističu kao pozitivno to što veći dio školskih obveza odrade u školi, uz pomoć učitelja, pa imaju manje potrebe za učenjem kod kuće. Također im odgovara raznovrsniji dan, koji uz redovnu nastavu uključuje i izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, više kretanja tijekom svakodnevnih rekreacijskih stanki i vremena za druženje.
Nastavnici su se također morali prilagoditi drugačijoj organizaciji rada, što je u početku bilo izazov. Međutim, s vremenom prepoznaju brojne prednosti ovakvog modela. Ističu mogućnost kvalitetnijeg praćenja napretka učenika, više vremena za individualni pristup te bolje povezivanje nastavnih sadržaja s praktičnim aktivnostima.
Uspijevate li provoditi sve zadane oblike nastave?
– U našoj školi uspijevamo provoditi sve zadane oblike nastave – A1, A2, B1 i B2, no to zahtijeva dobru organizaciju i stalne prilagodbe. Redovita ili A1 nastava odvija se prema planu. Program A2 je program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja i provodi se u svih osam razreda. Za izvođenje sati A2 ne postoji kurikulum, nema novih obrazovnih ishoda. Sve aktivnosti, koje se izvode u okviru A2, u funkciji su ostvarenja učeničkog napretka; nema formalnog ocjenjivanja, već se provode praćenja i vrednovanja učenika kako bi se učenički napredak usmjeravao željenom cilju.
Novost je i uvođenje stručnih suradnika u izvođenje sati A2 programa, a njihova je uloga podrška učiteljima u radu i individualan rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovanim potrebama.
Gdje su vam najveći izazovi u provedbi programa CDŠ-a?
– Najveći izazovi u provedbi programa cjelodnevne škole odnose se prije svega na organizaciju vremena i prostora. Produženi boravak učenika u školi zahtijeva vrlo precizno planiranje rasporeda kako bi se svi oblici nastave mogli nesmetano provoditi. Jedan od važnih izazova su i prostorni kapaciteti škole, posebno u trenucima kada se istodobno odvija više aktivnosti. Uz to, organizacija prehrane i korištenje blagovaonice te usklađivanje termina s ostalim školskim sadržajima ponekad predstavljaju logistički izazov.
Dodatno, povećana opterećenost djelatnika i potreba za stalnim prilagodbama u radu zahtijevaju dodatni angažman i fleksibilnost svih uključenih u program. Unatoč tome, zajedničkim trudom i iskustvom postupno se pronalaze rješenja koja omogućuju kvalitetnu provedbu CDŠ-a.
Jeste li trebali nadograđivati prostor škole te kako ste riješili kuhinju, blagovaonicu i sportsku dvoranu?
– Nismo nadograđivali školski prostor niti smo izvodili veće građevinske zahvate. Kuhinja i blagovaonica organizirane su u postojećim prostorima škole, uz prilagodbu rasporeda obroka kako bi se omogućilo nesmetano funkcioniranje za sve učenike u programu CDŠ-a. Posebna pažnja posvećena je organizaciji smjena i vremenu ručka kako bi se izbjegle gužve i osiguralo dovoljno vremena za sve učenike. Sportska dvorana koristi se prema unaprijed utvrđenom rasporedu, uz ravnomjernu raspodjelu termina, čime se osigurava da svi učenici imaju jednake uvjete za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
Koliko ste novih učitelja i nastavnika zaposlili? Ili vam se možda smanjio broj zaposlenih?
– U sklopu provedbe cjelodnevne škole došlo je do određenih kadrovskih promjena i jačanja stručnog tima škole. Zaposlen je kineziolog na puno radno vrijeme, čime je unaprijeđena kvaliteta i kontinuitet tjelesne i zdravstvene kulture te dodatnih sportskih aktivnosti u programu CDŠ-a. Također je zaposlen kuhar. Stručni tim škole pojačan je i zapošljavanjem psihologa.
Uz nova zapošljavanja, došlo je i do povećanja satnice učiteljima hrvatskog jezika, matematike i njemačkog jezika, kako bi se osigurala kvalitetna provedba dodatne i individualizirane nastave u okviru CDŠ programa. Poseban izazov u područnim školama predstavlja nedostatak spremačica u punom radnom vremenu, zbog čega učiteljice dodatno preuzimaju i poslove podjele hrane, uz svoje redovne odgojno-obrazovne zadatke.
Je li povećan interes roditelja da im djeca pohađaju CDŠ?
– Roditelji sve više prepoznaju prednosti ovakvog modela rada, posebno u smislu organiziranog boravka djece u školi, kvalitetne stručne podrške tijekom dana te činjenice da učenici većinu školskih obveza obave u školi, što ih dodatno rasterećuje kod kuće. Također ističu sigurnost, strukturiran dnevni raspored i veći broj aktivnosti koje pridonose razvoju učenika. Zbog toga se CDŠ sve češće doživljava kao poželjan oblik školovanja.
Je li ovakav oblik nastave bolji ili lošiji u odnosu na nastavu kakva se provodi u ostalim školama i po čemu se to vidi?
– Ovakav oblik nastave ima i prednosti i izazove u odnosu na klasični model, no u našim iskustvima cjelodnevna škola u mnogim segmentima donosi vidljiva poboljšanja. Kao najveću prednost izdvajamo rasterećenost učenika kod kuće, jer većinu školskih obveza obave u školi uz stručno vodstvo učitelja. To pozitivno utječe na njihovu organizaciju vremena, smanjenje stresa i bolju usvojenost nastavnih sadržaja. Također, učenici imaju više prilika za dodatne aktivnosti, ponavljanje i individualni rad.
S druge strane, ovaj model zahtijeva veću organizacijsku složenost, dulji boravak učenika u školi i intenzivniji angažman djelatnika, što može predstavljati izazov u svakodnevnoj provedbi.
Općenito, prema dosadašnjim iskustvima, prednosti cjelodnevne škole jasno su vidljive u kvaliteti rada, podršci učenicima i većem uključivanju u školske aktivnosti, dok se izazovi najviše odnose na organizaciju i resurse potrebne za njezinu provedbu.
Jednak standard prehrane
Koliko ste novca dosad dobili za CDŠ te u što je utrošen?
– Za provedbu eksperimentalnog projekta cjelodnevne škole do sada je osigurano ukupno 230.000 eura, za svaku B1 izvanškolsku aktivnost po 2000 eura godišnje, MZOM plaća 40 eura mjesečno članarinu po učeniku u izvanškolskim aktivnostima. Nadalje, za program Malih darovnica osigurano je 20.000 eura i za operativne troškove još 10.000 eura.
Sredstva su utrošena na unaprjeđenje uvjeta rada i provedbu programa. Najveći dio financiranja usmjeren je na nabavu didaktičke i nastavne opreme, digitalnih alata te materijala potrebnih za kvalitetniju izvedbu nastave i produženog boravka učenika. Također, dio sredstava korišten je za organizaciju prehrane učenika, kao važnog segmenta cjelodnevnog boravka u školi. Veliku podršku u provedbi programa pruža osnivač škole, Grad Kutina, koji osigurava dodatne autobusne linije kako bi se učenicima omogućio siguran i organiziran prijevoz.
Također, sva djeca – bez obzira na to pohađaju li matičnu ili područnu školu – imaju osigurane obroke: doručak, ručak i užinu. Hrana se organizirano priprema i prevozi u područne škole, čime se osigurava jednak standard prehrane za sve učenike.
