Ljubica Marinčić i Nikolina Jelenić nagrađene su prije desetak godina. Tada je to bilo iznenađenje, ali i velik poticaj. Priznanje ih je dodatno motiviralo i usmjerilo prema radu s ljudima: Ljubica završava studij socijalne gerijatrije, a Nikolina je zaposlenica HZZ-a
Nagrada Luka Ritz bila je zaista vrhunac mojega srednjoškolskog obrazovanja. Imala sam osjećaj da su se svaki moj trud, nesebičnost i zalaganje ipak brojili i bili prepoznati, kaže Nikolina Jelenić
Dobiti nagradu uvijek je zadovoljstvo, a u tinejdžerskim godinama to je najčešće tek kratkotrajan trenutak ponosa. No za Ljubicu Marinčić, dobitnicu Nagrade Luka Ritz iz 2015. godine, to je iskustvo postalo važna prekretnica, i osobna i profesionalna. Nagradu je osvojila s 15 godina, u razdoblju kada, kako sama priznaje, nije ni očekivala da bi mogla biti izabrana. – To je bilo iznenađenje, ali i veliki poticaj. Odjednom ideš na intervjue, govoriš o stvarima koje su ti dotad bile prirodne, a drugi ih prepoznaju kao nešto posebno – prisjeća se.
Sam dan dodjele pamti kao intenzivan i pomalo nestvaran, jer se neočekivano našla pred svjetlima kamera i mikrofonima, a osjećala je i odgovornost uz ovo javno priznanje.
Upravo ju je taj osjećaj usmjerio dalje. Nagrada joj je, kaže, bila potvrda da je na dobrom putu, posebno u radu s djecom i mladima. Nagradu je, naime, dobila kao učenica Osnovne škole Grigora Viteza zbog svog angažmana u prikupljanju pomoći za poplavljena područja i pomoć u prodaji prikupljenih stvari kojih su se učenici odrekli u korist djece iz Tanzanije. Kasnije je radila kao asistentica u nastavi, gdje se svakodnevno susretala s izazovima školskog sustava: vršnjačkim nasiljem, društvenim razlikama i različitim životnim okolnostima učenika. „Rad s ljudima ostao je konstanta. Mislim da me to iskustvo dodatno usmjerilo”, ističe.
Danas, s vremenskim odmakom i pred završetkom studija socijalne gerijatrije, na nagradu gleda zrelije, ali i kritičnije. Smatra da je i dalje iznimno važna jer promiče pozitivne vrijednosti među mladima, no upozorava da nije dovoljno prepoznata u javnosti.
– Mnogi i dalje ne znaju što je ta nagrada, nisu za nju nikad čuli. Kad bi se više popularizirala, mogla bi imati još veći utjecaj – smatra Ljubica.
Izazovi s kojima se današnja djeca suočavaju sve su veći, a razlike u financijskim i obiteljskim uvjetima, kao i utjecaj društvenih mreža, dodatno produbljuju nejednakosti. Iako obrazovni sustav te razlike prepoznaje, smatra da su nastavnici često između očekivanja roditelja i potreba djece. U tom kontekstu, nagrada poput ove može imati važnu motivacijsku ulogu, vjeruje ova studentica.
– Važno je da djeca znaju da se dobro ponašanje, empatija i angažman prepoznaju. To može biti smjerokaz – poručuje.
Nikolina Jelenić Nagradu Luka Ritz primila je prije 10 godina. Te 2016. godine bila je maturantica Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu, a za nagradu ju je kandidirala škola.
– Bila sam vrlo iznenađena kada sam saznala da sam upravo ja jedna od dobitnica Nagrade Luka Ritz. Nikad nisam smatrala da radim nešto posebno, već sam se smatrala običnom učenicom koja voli učiti, ispunjavati svoje školske dužnosti, pomagati drugim prijateljima i kolegama te usput sudjelovati u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima koje me vesele – kaže danas Nikolina.
U srednjoj školi bila je članica školskog Volonterskog kluba D.U.R., a nastavnici su, ističe, podržavali sve volonterske aktivnosti.
– Nagrada Luka Ritz bila je zaista vrhunac mojega srednjoškolskog obrazovanja. Imala sam osjećaj da su se svaki moj trud, nesebičnost i zalaganje ipak brojili i bili prepoznati. Koliko god sam bila ponosna na svoj uspjeh, toliko sam osjećala i dozu odgovornosti prema društvu koje me odlučilo predstaviti kao uzor drugim mladim ljudima. Imala sam želju i dalje davati najbolje od sebe, i dalje pružati podršku svima kojima je to potrebno – dodaje.
I nju je, kao i mnoge druge laureate Nagrade Luka Ritz, to priznanje dodatno motiviralo i usmjerilo prema rada s ljudima. Trenutačno radi u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u Odjelu za rad s poslodavcima.
– Svakodnevno stojim na usluzi poslodavcima koji su u potrazi za novom radnom snagom, ali također sam tu da ih saslušam, uvažim, savjetujem i informiram o raznim uslugama. Vjerujem da u svakom poslu čovjek može pronaći svoju svrhu, pogotovo ako je riječ o radu s ljudima. Svaki je dan nova prilika da nekome donesemo osmijeh, lijepu riječ ili pomoć kada mu je potrebno. A najveće je priznanje ipak onaj osjećaj ispunjenosti, kada osjetiš zahvalnost osobe kojoj si nesebično pomogao – veli Nikolina.
Nagradu Luka Ritz koja promiče nenasilje, toleranciju i altruizam smatra potrebnom i dobrodošlom u našem društvu.
– Vjerujem da ova nagrada čini pozitivnu promjenu u obrazovnom sustavu jer naglašava važnost razvijanja empatije, ali i odgovornog ponašanja mladih. Ona ističe i važnost prijavljivanja nasilja te nosi jasnu poruku o mogućim posljedicama nasilnog ponašanja – objašnjava, dodajući da obrazovanje time dobiva širinu jer je vidljivo da se sustav ne bavi isključivo razvojem znanja, već potiče pojedince i na razvoj socijalnih i emocionalnih vještina te moralnih i etičkih načela.
Poruka koju Nagrada Luka Ritz šalje primjenjiva je na cjelokupno društvo jer ističe temeljne vrijednosti na kojima možemo ostvariti društveni napredak.
– Prava je hrabrost ustrajati u dobru – štititi slabije, priznati svoje pogreške i ostati vjeran sebi i svojim vrijednostima, čak i kad je teško, nepopularno i bez priznanja – zaključuje ova djevojka.
Vjerujem da ova nagrada čini pozitivnu promjenu u obrazovnom sustavu jer naglašava važnost razvijanja empatije, ali i odgovornog ponašanja mladih. Ona ističe i važnost prijavljivanja nasilja te nosi jasnu poruku o mogućim posljedicama nasilnog ponašanja, poručuje Nikolina
U kategoriji osnovnih škola nagradu je dobila Frida Anković, učenica OŠ Hugo Kon, Zagreb, a u kategoriji srednjih škola Lea Barbić iz Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole, Samobor
Profesori koji su desetljećima gradili Fakultet stoje uz studente koji pobjeđuju na svjetskim natjecanjima, pišu izvrsne znanstvene radove te odlaze u srednje škole objašnjavati mladima njihova prava. Ponosna sam što naši studenti pravo shvaćaju kao javnu službu, a ne samo kao struku., izjavila je Romana Matanovac Vučković, dekanica Pravnog fakulteta
Nitko se ujutro ne budi s mišlju „Danas ću sabotirati tuđe dijete”. Šteta je što ta zajednička točka tako lako nestane iz vida čim se pojavi prva ocjena koja nekome ne odgovara ili primjedba koja zvuči oštrije nego što je zamišljena
U vremenu u kojem živimo sve se češće govori o pravima – dječjim, roditeljskim, radničkim, ljudskim. No, gotovo nečujno, negdje na marginama javnog diskursa, ostaje riječ koja bi trebala stajati uz svako pravo – obveza. Kao društvo, kao sustav i kao zajednica, zakazali smo upravo u toj ravnoteži.
Suradnja Ureda pravobraniteljice za djecu i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu će omogućiti snažniji preventivni pristup, bržu razmjenu informacija te učinkovitije odgovore na rizike kojima su djeca izložena, od zanemarivanja i nasilja do izazova u online prostoru
Uz obitelj, dijete najviše vremena provodi u školi, čime su veći odgovornost, utjecaj, mogućnosti i izazovi u zaštiti, odgoju i obrazovanju djece ‒ od prepoznavanja znakova poteškoća, pružanja stručne pomoći do osiguravanja različitih oblika podrške
Škola je društvo u malome, ona ima važnu ulogu u izgradnji međuljudskih odnosa. Zdravi odnosi među djecom i nastavnicima trebaju se temeljiti na međusobnom poštivanju ljudskog dostojanstva i ljudskih/dječjih prava odnosno na konceptu „ravnopravnog dostojanstva”
Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” jedini je natječaj i susret za dječje duhovno književno i likovno stvaralaštvo na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj za djecu osnovnih škola. Njime se želi potaknuti stvaranje suvremenih dječjih duhovnih književnih (poezija, proza, igrokazi) i likovnih radova protkanih kršćanskim vrjednotama
U klasičnoj, predmetnoj nastavi svaki nastavnik trči svoj maraton, tempom koji mu odgovara i bez pritiska prilagodbe trenutku. Modularna nastava je utrka štafete. Nastavnik koji krene s početnim modulom mora savršeno predati štafetu drugom nastavniku koji nastavlja sljedeći modul
Da se klimatska i društvena pravda mogu unijeti i u redovnu nastavu, potvrdile su predstavnice Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb i Tehničke škole Bjelovar, koje su podijelile iskustva iz provedbe Ecoality radionica u razredu i školskoj zajednici
Svaki drugi nastavnik pozitivno procjenjuje opremljenost praktikuma i radionica, 42 posto kvalitetu stručnog usavršavanja, dok podršku sustava nastavnicima pozitivno procjenjuje njih tek 34,6 posto