Grad kao „treći odgojitelj”

Projekt je pokazao da djeca predškolske dobi mogu razumjeti složenije pojmove poput identiteta, baštine i zajednice kada im se oni približe putem igre, iskustva i emocionalno bliskih sadržaja

Grad nije samo prostor u kojem živimo – on je slojevita priča satkana od legendi, ljudi, mostova, jezera, rijeke i uspomena, a upravo smo tu priču odlučili otkriti očima djece u projektu „Zakaj volim Zagreb”.

Projekt smo proveli u Dječjem vrtiću „Malešnica” s djecom u dobi od četiri do sedam godina, potaknuti njihovim spontanim interesom za grad u kojem žive. Dječja pitanja poput „Tko je izmislio Zagreb?”, „Zašto imamo toliko mostova?” ili „Je li zmaj stvarno živio pod Sljemenom?” bila su polazište za planiranje projekta koji je postupno prerastao u cjelovito istraživanje kulturne, povijesne i prirodne baštine grada.

Legende o Zagrebu

Projekt smo temeljili na suvremenim načelima ranog i predškolskog odgoja: uvažavanju dječjih interesa, učenju uz igru, iskustvenom učenju i integriranom pristupu sadržajima. Grad je postao naš „treći odgojitelj”, a stvarne situacije i neposredni doživljaji zamijenili su apstraktno poučavanje.

Djeca su dramatizacijom, likovnim izražavanjem i simboličkom igrom interpretirala sadržaje legendi. Organizirali smo male scenske prikaze, izrađivali makete grada, crtali likove iz legendi i osmišljavali vlastite završetke priča. Takav je pristup omogućio razvoj govorno-jezičnih kompetencija (prepričavanje, opisivanje, bogaćenje rječnika), razumijevanje vremenskog slijeda i uzročno-posljedičnih veza, poticanje mašte i divergentnog mišljenja te razvoj kulturne svijesti i osjećaja pripadnosti. Legende su djeci približile povijest na njima razumljiv i emocionalno prihvatljiv način.

Velik dio projekta realiziran je izvan vrtićkih prostora. Razgovarali smo o javnom prijevozu, promatrali tramvaje, istraživali njihovu ulogu u svakodnevnom životu građana te upoznali Zagrebačku uspinjaču kao važan dio identiteta grada.

Posebno zanimanje djece izazvala je činjenica da gradom protječe rijeka Sava te da Zagreb ima velik broj mostova koji povezuju različite dijelove grada. S pomoću fotografija, karata i modeliranja mostova od građevnog materijala djeca su razvijala prostorne i matematičke kompetencije (uspoređivanje, mjerenje, brojanje, orijentacija u prostoru).

Proučavali smo i gradska jezera Bundek i Jarun te razgovarali o njihovoj ulozi u rekreaciji i očuvanju prirode. Na zagrebačkoj Šalati organizirali smo odlazak na klizanje, čime smo poticali razvoj motoričkih sposobnosti, samopouzdanja i ustrajnosti. Izravno iskustvo prostora pokazalo se iznimno vrijednim – djeca su povezivala viđeno s prethodno usvojenim znanjem te spontano postavljala nova pitanja.

Simboli grada 

Jedan od važnih segmenata projekta bilo je upoznavanje simbola grada. Djeca su istraživala licitarsko srce, tradicionalni kišobran i šeširić, promatrala i analizirala grb Grada Zagreba te razgovarala o njegovim bojama i značenju. Krenuli smo i u istraživanje skulptura i kipova koji se nalaze na javnim površinama grada, radi dubljeg razumijevanja povijesti i ljudi koji su svojim djelovanjem oblikovali njegov identitet.

Promatrajući kipove na trgovima i u parkovima, djeca su učila da spomenici nisu samo „veliki kipovi”, već trajni podsjetnici na ljude čija su djela ostavila znatan trag u društvu, znanosti, kulturi i politici. Putem fotografija, terenskih posjeta i razgovora, upoznala su znamenite osobe. 

Tako su simboli grada Zagreba u dječjoj percepciji dobili dublje značenje – postali su priče o ljudima, radu, znanju i identitetu zajednice. 

Razvoj odgovornosti

Projektom „Zakaj volim Zagreb” djeca su ostvarila brojne ishode: razvijala su pozitivnu sliku o sebi kao aktivnim sudionicima zajednice; proširila su znanja o kulturnoj i prirodnoj baštini grada; unaprijedila su komunikacijske, jezične i socijalne kompetencije; razvijala su istraživački duh i sposobnost postavljanja pitanja; učila su surađivati, dogovarati se i zajednički rješavati probleme; povezivala su iskustveno učenje s kognitivnim razvojem; razvijala su odgovoran odnos prema prostoru i okolišu.

Projekt je pokazao da djeca predškolske dobi mogu razumjeti složenije pojmove poput identiteta, baštine i zajednice kada im se oni približe uz igru, iskustvo i emocionalno bliske sadržaje.

Suradnja s roditeljima 

Projekt je dodatno obogaćen snažnom i kontinuiranom suradnjom s roditeljima. Roditelji su sudjelovali u prikupljanju materijala, dijeljenju osobnih priča i sudjelovanju u izletima. Takva partnerska suradnja osnažila je osjećaj zajedništva i pokazala djeci da su vrtić i obitelj povezani u zajedničkom cilju.

Organizirali smo vođenu turu gradom uz stručno vodstvo Dijane Zorić, koja je na djeci primjeren način približila povijesne znamenitosti i legende. U planu je i izlet na Japetić u suradnji s ocem jedne djevojčice naše skupine, čime projekt širimo i na upoznavanje šire okolice Zagreba te prirodne baštine.