Učiteljima treba dati potpunu autonomiju u ocjenjivanju, oni najbolje mogu procijeniti znanje učenika

Nisam pobornik reforme radi reforme. Svaka promjena mora biti utemeljena na činjenicama, a ne na temelju nečijeg dojma, inače ćemo dobiti samo još jedan u nizu pokušaja kakvih smo u posljednjih 20 godina imali, a od kojih nam ‒ osim sjećanja na reklamne spotove i gomilu promotivnih materijala ‒ ništa drugo nije ostalo Zalagat ću se za poboljšanja koja dolaze putem dijaloga sa strukom, suradnicima i na temelju objektivnih pokazatelja kao što su nacionalni ispiti. Često smo bili svjedoci da radimo promjene na temelju dojma. Za takvu praksu sada, nakon što imamo nacionalne ispite, nema potrebe, ali trebaju nam rezultati barem tri nacionalna ispita da bismo mogli raditi kvalitetne analize i predlagati na činjenicama utemeljene promjene U obrazovnom sustavu radi od 2007. godine. Započela je kao stručna suradnica psihologinja i nastavnica psihologije, a od listopada 2016. godine bila je ravnateljica Osnovne škole Srinjine. Od studentskih dana, kada je bila i predsjednica udruge studenata psihologije „Kasper”, željela je, kaže, mijenjati stvari nabolje. ‒ Posebno sam ponosna na svoj angažman unutar Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i Hrvatske zajednice osnovnih škola, kojim sam od 2017. godine dobila priliku steći dublji uvid u cjelokupni sustav. Razmjene iskustava s kolegama i suradnicima općenito su mi jako proširile razumijevanje izazova i prilika koje sustav nudi ‒ kaže Zrinka Mužinić Bikić, nova državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih zadužena za osnovno i srednje obrazovanje. Na službenim stranicama Osnovne škole Srinjine i dalje je navedeno da ste ravnateljica. Riječ je o školi sa 178 učenika u 12 razrednih odjela, što znači u prosjeku manje od 15 učenika po razredu. Kakvo vam je bilo iskustvo rada u školi u, rekli bismo, idealnim uvjetima? ‒ Zar stvarno? Stvari su se dogodile relativno brzo i nenadano, pa se vjerojatno nisu sjetili promijeniti. A možda me se ne žele tako brzo odreći (smijeh). Što se tiče vašeg pitanja, baš i nisu bili tako idealni uvjeti rada kako bi možda analizom samo broja učenika izgledalo. Nažalost, škola nema sportsku dvoranu, kuhinju, blagovaonicu, prikladne kabinete ni školski atrij. Ovo su sve čimbenici koji otežavaju rad i organizaciju, unatoč manjem broju učenika. Međutim, nadamo se kako će Grad Split, koji je deklarativno uvažio naše prijedloge, i održati svoje obećanje te pripremiti projekt na vrijeme, čime bi škola riješila sve svoje prostorne probleme. S kakvim se izazovima po vašem iskustvu susreću ravnatelji škola? ‒ Jedan od izazova su teškoće s pronalaženjem stručnog kadra te manji broj administrativnih i stručnih djelatnika. Svaka škola ima svoje specifične izazove i uvjete, a ono što je najvažnije nije broj učenika, nego ozračje u školi. Imala sam sreću raditi s ravnateljima poput Lolite Pašalić i Miroslava Jukića, čiji je pristup bio inspirativan – uvijek su bili inovativni, puni razumijevanja i stavljali su ljude na prvo mjesto. Njihov me pristup naučio da je najvažnije biti