U epicentru Zagreba, mnogi će reći na sjevernom krilu prekrasne zgrade u kojoj je Muzej Mimara, smjestila se glasovita V. gimnazija. Škola je to prirodoslovno-matematičkog usmjerenja, unutar kojega postoje tri programa koja stoje na izbor budućem učeniku pri upisu. Male su modifikacije, ali ipak se u programu A učenicima nude dva strana jezika, u programu B uz jedan strani jezik učenici mogu izabrati dva sata tjedno više matematike tijekom sve četiri godine, dok u programu C uz jedan strani jezik mogu izabrati po jedan sat matematike i informatike tjedno više tijekom sve četiri godine. Škola je pravna slijednica V. muške realne gimnazije koja je osnovana kraljevskim ukazom od 7. studenoga 1938. godine, čime je odvojena od tadašnje I. gimnazije. U prvoj školskoj godini imala je 762 učenika raspoređena u 17 razrednih odjela sa po 45 učenika. 

Početkom Drugog svjetskog rata redovita nastava je prekinuta, a rad se dijelom odvijao u Učiteljskoj školi u Medulićevoj ulici. Kasnije se održava konzultativna nastava s polaganjem ispita. Školske godine 1948./1949. ostaje bez nižih razreda te ostaju samo razredi od petog do osmog. Seli se u Klaićevu ulicu, a prostor dijeli sa VIII. ženskom gimnazijom s kojom se spaja 1960. godine, čime se formiraju mješoviti razredi. Radilo se u dvije smjene. 

Puno pozitive

Škola se usmjerila prirodoslovno-matematičkom programu i takvom ostaje do reforme 1977. godine kojom se ukidaju gimnazije. Škola je od 1946. godine nosila ime V. gimnazija „Bogdan Ogrizović” te s tim imenom 1977. godine ulazi u Pedagoški obrazovni centar u okviru kojega djeluje s XI. gimnazijom i Školom za odgajatelje, ali zadržava svoje profesore i kvalitetne programe. Od 1990. godine škola je ponovno verificirana kao prirodoslovno-matematička gimnazija, a 1991. godine vraća se ime V. gimnazija.

Puno postignuća, puno kvalitete i puno pozitivnih stvari – to bi bio najkraći opis gimnazije koja se ubraja među najbolje škole u Republici Hrvatskoj. I kako nam govori ravnatelj gimnazije Tihomir Engelsfeld, danas su velika očekivanja od škole, velika su očekivanja učenika i njihovih roditelja, dok su nažalost vremena takva da ljudi sve više očekuju od drugih, a sve manje daju od sebe. 

– I lijepo je slušati pohvale i biti istican kao jedna od najboljih srednjih škola u državi. Sasvim je sigurno da uspjeh ovisi o školi i profesorima, ali sve manje čujem od naših učenika onu rečenicu: 'Da, sve je to divno, ali mi moramo sjesti i učiti.' Naime, profesor može biti vrhunski, odraditi svoj posao na nastavi vrhunski, ali ako učenik kod kuće ne vježba, ne ponavlja, ne izvršava obveze, onda je mala korist. Svi bismo morali shvatiti da je škola podrška, škola svakoga gura ili vuče, ali u svemu je potreban i napor učenika, njegov trud i rad. Škola je tu da ponudi znanje, a na učeniku je da ga uzme i taj proces mora biti dvosmjeran, uzajaman – ističe ravnatelj Engelsfeld te nastavlja objašnjavajući prethodnu tvrdnju: 

– Uočili smo da dosta naših maturanata upisuje medicinu, farmaciju, ali upisuju i tehničke i društveno-humanističke studije. Iako smo prirodoslovno-matematička gimnazija, mnogi ne znaju da imamo pojačanu satnicu fizike, ali da istodobno nemamo pojačanu biologiju i kemiju. Zato smo za ta dva predmeta u trećem i četvrtom razredu uveli fakultativnu nastavu kako bismo učenicima i u tom dijelu izašli u susret. Dakle, trudimo se svim učenicima ponuditi što više i omogućiti im da zadovoljavaju svoje interese i afinitete. Naravno, ne možemo pokriti sva područja, ali nastojimo ne biti usko specijalizirana škola usmjerena samo na prirodoslovlje i matematiku. 

Novi kurikuli

Mi nismo prvi izbor za učenika koji naginje umjetnosti pa pohađa i neku umjetničku školu, ali i takvih učenika imamo i sve ih podržavamo kao što podržavamo i naše učenike koji se bave sportom gotovo na profesionalnoj razini. I nitko od tih sjajnih pojedinaca ne traži nikakve beneficije, odgovaranje prema dogovoru, odlaganje pismenih ispita, jer to su mladi ljudi koji su i uz sport i druge aktivnosti stvorili radne navike, disciplinu, znaju si organizirati vrijeme i na sve stižu. Bez obzira na profil škole, naši su učenici upravo zbog toga u svim područjima dobri. Uspješno sudjeluju na Lidranu s literarnim i dramskim ostvarajima, gotovo da i nema predmetnog natjecanja na kojemu nisu prisutni. Ne moraju biti državni prvaci, ali velik je uspjeh biti i među dvadeset pozvanih na državno natjecanje. 

Naši učenici sudjeluju na informatičkim olimpijadama i godinama donose medalje s tih svjetskih natjecanja tako da se glas o Petoj doista daleko čuje. Mi ne jurimo za pobjedama nego doista svojim učenicima želimo dati što više, dati im jake temelje za nastavak školovanja, potaknuti ih da uče. Nama je važno da svih 700 učenika bude sretne, zadovoljno, motivirano, da s veseljem i bez grča u želucu dolaze u školu i izvršavaju svoje obveze, da se u školi osjećaju ugodno, a ne da imamo desetak učenika koji strše po svojim postignućima, a da ostali budu samo broj u statistici.  

Sudjelujemo i u europskim projektima. Nedavno smo završili veliki projekt preko kojega smo povukli oko 400 tisuća eura. Riječ je o projektu Green STEM (Green Science Teaching Materials for Digital Learning) koji je krenuo u jesen 2022. godine i trajao je tri godine, a Peta gimnazija bila je koordinator, dok su partneri bili Šolski centar Celje, Gimnazija LAVA, Gimnazija Algoritam i Colegiul Național Dragos Vodă Câmpulung Moldovenesc. Naglasak projekta bio je na interdisciplinarnosti predmeta poput kemije, biologije i matematike, povijesti i likovne umjetnosti te predmeta informatika i etika. Rezultati projekta su digitalna platforma na kojoj se nalaze svi materijali proizašli iz projekta, nekoliko brošura s novim nastavnim materijalima te kurikul za nove predmete numeričko modeliranje te geofizika i nadopuna kurikula za financijsku pismenost s financijskom matematikom te mobilna aplikacija za profesore tjelesne i zdravstvene kulture i radni materijali za učenike i nastavnike. Iskoristili smo novac i za nabavu opreme i mislim da takve prigode treba iskoristiti. Pošteno smo sve odradili, nastavnici i učenici su imali priliku i putovati, obići škole partnere, upoznati druge obrazovne sustave, kulturu, običaje drugih zemalja, a rezultati projekta itekako su vidljivi. Sve to nas obogaćuje i kao pojedince i kao školu.

Učenicima se nudi dosta klasičnih izvannastavnih aktivnosti, a osim toga škola organizira posjete muzejima, raznim događanjima u gradu, organizirano se ide na kazališne predstave. 

– Organiziramo i izvanučioničku nastavu pa učenici putuju po Hrvatskoj, ali i u inozemstvo, jer i na takvim se putovanjima puno toga nauči. Svaka generacija tijekom četiri razreda iskusi od svega po malo. Teško je baš svima udovoljiti, ali uz malo mašte i kreacije uvijek napravimo kvalitetne programe. Učenici posjećuju i fakultete, upravo nam ovih dana u goste dolazi pet profesora s PMF-a koji organiziraju interaktivni kviz iz prirodoslovlja i stalno se nešto u školi događa.

Sportska natjecanja

Nedavno smo obilježili dan škole na poseban način, kao svojevrstan dan škole, sporta i zajedništva. Naime, velika smo škola, radimo u dvije smjene i učenici iz suprotnih smjena se ni ne poznaju, ne druže se, ne susreću se na školskim hodnicima, otuđeni su zbog veličine škole. Zato smo jedan dan proveli bez redovne nastave, okupili se od 8 ujutro do večernjih sati, a dominantna su bila sportska natjecanja, ali budući da nisu svi za sport, organizirali smo druženja, društvene igre, radionice, tematska predavanja, buvljak, pub kvizove, samo da ne bude ništa vezano za redovnu nastavu i da se učenici druže, sprijatelje. I zbog takvih su stvari naši gimnazijalci zadovoljni i vole svoju školu – ponosno ističe ravnatelj Engelsfeld pa nastavlja:   

– Imamo čak 28 razrednih odjela, radimo u dvije smjene i nastojimo i prostor i vrijeme iskoristiti na najbolji mogući način. Nastava se kao i svugdje izvodi tijekom petodnevnoga radnog tjedna, dok se izborne, fakultativne, sportske, kao i mnoge druge aktivnosti mogu održavati i vikendom. Imamo školski zbor koji je dio nastavnih aktivnosti, naši učenici sa svojim literarnim i novinarskim radovima redovito nastupaju na Lidranu. Imamo i debatnu grupu. Nedostaje nam prostor za izvođenje brojnih aktivnosti jer radimo u dvije smjene bez ikakve međupauze, a kad nastava završi u 20 sati, učenici su preumorni za bilo što dodatno raditi do gotovo 22 sata.

No, i uz sve te sitne nedostatke, naši učenici imaju i svoj bend, a sviraju i u raznim zagrebačkim bendovima te su baš prošloga tjedna imali zajednički nastup u Močvari. Koncert je bio dobro posjećen i baš smo se dobro zabavili. Nastojimo da se u školi nađe za svakoga ponešto. Volio bih napraviti i izložbu radova naših učenika, bili to likovni radovi, modeli brodova, gobleni, dakle da pokažemo čime se naši učenici još bave u svoje slobodno vrijeme, a da nije povezano sa školom i vjerujem da ćemo to za sljedeći dan škole upriličiti. 

Otvorenje kantine

Njegujemo učeničke razmjene pa učenici uskoro putuju u Ljubljanu da budu gosti škole s kojom smo surađivali, putuju u Njemačku Fuldu jer mi smo škola koja provodi i DSD certificirane ispite iz njemačkog jezika za stjecanje jezične diplome, imamo suradnju s Hrvatima u Pečuhu i tamošnjom školom Miroslav Krleža. Izvodimo i fakultativnu nastavu francuskog jezika uz redovnu nastavu engleskog i njemačkog pa i tako nastojimo učenicima pružiti više od drugih gimnazija, iako nismo jezična gimnazija.

Škola je dobro opremljena, uređena, ali plan nam je poboljšati prostorno-tehničke uvjete, otvoriti kantinu i dodatno urediti i osvježiti neke prostore za učenike te uložiti više truda i napora u promociju škole i njezinu vidljivost u široj javnosti. Sad smo u procesu javne nabave jer želimo osigurati dostavu hrane za naše učenike, što je doista rijetkost kad je riječ o srednjim školama. Čuje se za nas dosta često, pogotovo kad se naši učenici vraćaju s međunarodnih natjecanja i olimpijada, ali želimo biti više prisutni u javnom prostori. Razmišljamo i o dodatnim prirodoslovnim programima koje bismo uveli u gimnaziju. U opticaju je i ideja da oformimo klub naših bivših učenika među kojima je puno stručnjaka, znanstvenika, intelektualaca, da ih okupljamo, da se druže s učenicima i prenose im svoje emocije i doživljaj škole – objašnjava ravnatelj.

Karolina Ujaković, profesorica izvrsna savjetnica povijesti i voditeljica smjene već je 36 godina u školi. Autorica je udžbenika iz povijesti za peti osnovne i prvi razred srednje škole, godinama angažirana i kao sastavljač ispitnih zadataka za državnu maturu, za državna natjecanja iz povijesti. 

– Otkako sam počela raditi promijenilo se gotovo sve, i učenici, i udžbenici, i kurikuli, i društvo, i roditelji. Učenici su nekada bili možda više motivirani završiti školu, upisati što bolji fakultet, imati posao koji donosi ugled u društvu, a danas mi se čini da je manje onih koji žele dobru školu i dobar fakultet jer misle da će preživjeti drukčije i lakše pa onda imaju i drukčiji odnos prema školi i znanju. Mnogi sanjaju postati tiktokeri, influenceri, zvijezde virtualnog svijeta jer takav status donosi lagodan život. I roditelji su danas drukčiji, previše su zaštitnički orijentirani, preuzimaju odgovornost u ime svog djeteta.

A mi nastavnici nastojimo svoj posao raditi što kvalitetnije, pripremamo se za svaki nastavni sat, stručno se usavršavamo na sve moguće načine, a mnogi od nas paralelno rade još neke poslove. U Gimnaziju upisujemo jako dobre učenike, prema ocjenama to su odlikaši, ali skok iz osnovne u srednju školu uvijek je šokantan i stresan, jer u gimnaziji treba puno više od same prisutnosti na nastavi i pisanja domaćih zadaća. Svakodnevno treba učiti, ponavljati, vježbati sve predmete i tu je problem jer učenici nisu naviknuti toliko puno vremena provesti učeći. Prvi razred im je prilično težak, ali kad uhvate ritam i stvore pozitivne navike, na kraju su uglavnom vrlo uspješni, postižu sjajne rezultate na državnoj maturi, upisuju željene fakultete i postaju vrijedni akademski građani. I uvijek se čudimo tom pomaku i kvalitativnom skoku koji su napravili u četiri godine provedene kod nas – objašnjava profesorica Ujaković. 

Dodaje kako nastavnici više ne rade samo nastavu svog predmeta nego moraju poznavati svakog učenika, njegove obiteljske okolnosti, moraju znati prepoznati kako se koji učenik osjeća, ima li problema kod kuće ili u društvu, a s tim se stvarima nastavnici prije nisu bavili. – Imamo i učenike koji rade po individualiziranom programu pa se i njima valja posvetiti, pa se mi nastavnici prilično trošimo na one poslove koji se ne tiču našeg predmeta. Život je sve složeniji, a problemi su sve osjetljiviji, zahtjevniji i moramo dati svoj doprinos u njihovu rješavanju – kaže profesorica.

Poticajno okruženje 

– Kao ravnatelj, oduševljen sam što mogu voditi naše učenike prema izvrsnosti u akademskom i osobnom razvoju. U V. gimnaziji posvećeni smo stvaranju poticajnog i inspirativnog okruženja za sve naše učenike. Naša je misija pružiti iznimno obrazovanje koje omogućuje svim učenicima da razviju svoje talente, vještine i potencijale te ih pripremimo za izazove budućnosti. Posvećeni smo stvaranju poticajnog okruženja koje promiče akademsku izvrsnost, osobni razvoj, kreativnost, kritičko razmišljanje i odgovornost prema zajednici.

Težimo najvišim standardima u obrazovanju, potičući učenike na postizanje vrhunskih rezultata. Podržavamo sveobuhvatan razvoj svakog učenika, uključujući intelektualni, emocionalni, socijalni i fizički aspekt. Cijenimo različitosti, promičemo toleranciju i međusobno poštovanje. Potičemo učenike na odgovorno ponašanje prema sebi, drugima i društvu. Ohrabrujemo njihovu kreativnost i inovativno razmišljanje kao temelj za rješenje izazova u današnjem svijetu.

Bez obzira na prirodoslovno-matematički kurikul, naša gimnazija ima širinu ponude tako da tko god dođe k nama ne može promašiti jer će moći zadovoljiti sve svoje interese i afinitete. Gimnazija od učenika traži da uz usku specijalizaciju, recimo u matematici, razvijaju svoje vještine i znanja i u svim drugim područjima. U PMF području dajemo puno više, ali i svi ostali predmeti kvalitetno su zastupljeni i zahtjevni na svoj način. I to je ta naša širina koju njegujemo – zaključuje ravnatelj Tihomir Engelsfeld.