Škole i fakultete pozivamo na suradnju i nudimo se da održimo predavanja ili radionice kako bismo predstavili zanimanja iz sektora graditeljstva, kako bismo privukli mlade, ali nikada nam nijedna škola nije pozitivno odgovorila na naše ponude – Antea Britvić Božičković, Kamgrad
Čim završi četverogodišnji ciklus modularne nastave, bit će provedena dubinska analiza, utvrdit će se što treba mijenjati i odmah reagirati, jer je jedino tako moguće ići u korak s vremenom i potrebama društva
U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a u sklopu ovogodišnjeg WorldSkills natjecanja učenika strukovnih škola, održane su dvije panel-rasprave „Od učionice do industrije: vještine i tehnologije za budućnost rada” te „Digitalizacija i nove tehnologije – izazov ili prilika”, na kojima su predstavnici gospodarstva i obrazovanja raspravljali o temama vezanima za strukovno obrazovanje, o tehnološkim promjenama koje traže nove kompetencije, vještine i znanja pa i drugačije pristupe obrazovanju.
Antea Britvić Božičković iz tvrtke Kamgrad koja godinama surađuje sa strukovnim školama istaknula je kako se u toj suradnji škole prilično razlikuju – od onih koje si ne daju truda ni u suradnji s tvrtkom ni u praćenju vlastitih učenika, do onih koje se brinu doista o svakom svom učeniku.
Ulaganje u mentore
– Kao poslodavcu nama je interes prepoznati one najbolje, one koji iskaču kvalitetom, invencijom, kreativnošću, one u koje se isplati ulagati. Mi želimo da se učenicima svidi ne samo opis posla nego i dinamika, količina i zahtjevi posla pa zato puno ulažemo u mentorstvo, jer ne može se cijeli proces osloniti samo na školu i učenika. Stoga kao mentore postavljamo ljude koji imaju puno iskustva i znanja, koji su zainteresirani da poučavaju učenike, ali jednako tako da sjajno komuniciraju i surađuju s nastavnicima iz strukovne škole. Osiguravamo i prijevoz pa i smještaj za dobre učenike koji ne žive u mjestu gdje dolaze na učenje temeljeno na radu. I volimo stipendirati učenike koji su prošli taj dio praktičnog osposobljavanja kod nas pa znamo da ćemo ih i tako vezati da budu naši zaposlenici. Kad komuniciramo sa školama i fakultetima uvijek ih pozivamo na suradnju i nudimo se da u tim ustanovama održimo predavanja ili radionice kako bismo predstavili zanimanja iz sektora graditeljstva, kako bismo privukli mlade, ali nikada nam nijedna škola nije pozitivno odgovorila na naše ponude – istaknula je Antea Britvić Božičković.
Prema riječima ravnatelja Ugostiteljsko-turističke škole Osijek Andreja Kristeka, puno se toga promijenilo u strukovnom obrazovanju.
- Jedan je od zahtjeva reforme i bolja i kvalitetnija veza i komunikacija s poslodavcima. Prije petnaestak godina bilo je puno teže dobiti poslodavce u školu ili uspostaviti bilo kakvu komunikaciju s njima, a danas poslodavci vide da je neophodno surađivati i komunicirati sa školom – rekao je ravnatelj.
Željeni pomaci
Prema riječima Ivane Pilko Čunčić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, važno je naglasiti da odgovornost za zapošljivost mladih nije samo na obrazovnom sustavu. Ona je zajednička – od države koja postavlja strateški i zakonodavni okvir do škola koje provode kvalitetne programe i poslodavaca koji sudjeluju u obrazovanju i prepoznaju mlade kao svoje buduće zaposlenike.
- Samo takvim partnerstvom možemo odgovoriti na izazove budućnosti rada i osigurati konkurentno i održivo gospodarstvo i upravo zato reforma strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj ide u smjeru snažnijeg povezivanja škola i gospodarstva, s naglaskom na učenje temeljeno na radu i na razvoj kompetencija u stvarnom radnom okruženju – rekla je Pilko Čunčić.
Snježana Biloš iz tvrtke Otos koja se bavi izradom individualne ortopedske obuće te izradom proteza i ortoza rekla je međutim da specijalizirani kadar koji oni kao tvrtka trebaju u Hrvatskoj ne postoji.
– Izazovi su za nas jako veliki i teški jer mladi ne prepoznaju strukovno obrazovanje, budući da je ono prilično zanemareno i trebalo bi ga što više promovirati te osvijestiti i djeci i njihovim roditeljima činjenicu da je strukovno obrazovanje kvalitetno i nužno našemu gospodarstvu. Kad trebamo kadrove za naše proizvodne pogone, ne možemo ih dobiti izravno iz obrazovnog sustava nego ih sami educiramo i to traje nekoliko godina. Nažalost, ni strukovne škole ne mogu otvoriti razredne odjele u kojima bi bilo manje od deset učenika, a prekvalifikacija nam ne znači puno jer je važno da onaj tko dođe k nama ima kvalitetno temeljno obrazovanje na kojemu se onda može specijalizirati u svojoj struci, navela je, uz naglasak kako je nužno djelovati zajednički jer nitko sam neće uspjeti u željenim pomacima – naglasila je Snježana Biloš.
Paradoks je da u strukovnom obrazovanju imamo više od 70 posto populacije, a istodobno se neki sektori i programi suočavaju s nedostatkom učenika i to je izazov, jer većina učenika preferira četverogodišnje strukovne programe koji mogu voditi i prema visokom obrazovanju i manje usmjeravaju učenike prema tržištu rada. No, u posljednjih nekoliko godina i broj učenika u trogodišnjim programima porastao je za otprilike 15 posto i to je dobar i poželjan trend u kojemu i poslodavci imaju važnu ulogu.
Andrej Kristek, ravnatelj Ugostiteljsko-turističke škole Osijek
Važno je uključiti roditelje
Po mišljenju ravnatelja osječke Ugostiteljsko-turističke škole Andreja Kristeka, problem motivacije i privlačenja mladih u pojedine strukovne programe očito postoji.
– Znamo da je potražnja za radnom snagom u ugostiteljstvu ogromna, a kad je o popunjavanju upisnih kvota u školi riječ, mi smo izgubili razred i pol kuhara i slastičara, pa se može reći da muku mučimo s popunjavanjem upisnih kvota za ta zanimanja – istaknuo je ravnatelj. Kako je dodao, privući mlade danas i motivirati ih da ostanu u sektoru turizma pa i općenito u strukovnom obrazovanju problem je s kojim se stalno susreću.
– Mogućnosti su ogromne – od stipendiranja, opreme školskih praktikuma koji su na vrhunskoj razini, stručnog usavršavanja izvan Hrvatske, radionica. Prije smo na 70 upisnih mjesta za kuhare imali 170 kandidata, a danas na 60 mjesta kandidira četrdesetak učenika. Nažalost, i dalje u javnosti pa tako i kod budućih srednjoškolaca postoji predrasuda da strukovno obrazovanje nije bogzna što, da ne nudi opcije i da je u konačnici nešto manje vrijedno ili loše biti zidar, keramičar, vodoinstalater ili kuhar i konobar. Važno je uključiti roditelje koji nerijetko imaju presudnu ulogu pri odabiru srednje škole – konstatirao je Andrej Kristek.
Sara Posavec, Terme Sveti Martin
Najvažnija je prilagodljivost
O tome kako izgleda suradnja turističkog sektora s obrazovanjem opisala je Sara Posavec iz Terma Sveti Martin.
– Ponajprije bi što kvalitetnije trebalo povezati teoriju s praksom jer danas se i od hotelijersko-turističkih djelatnika očekuje brzina, snalažljivost, odgovornost i brojna stručna znanja i učenicima treba simulirati što više stvarnih situacija vezanih za odnos s gostima koji imaju sve veća očekivanja. Trebalo bi kod učenika razvijati i takozvane meke vještine odnosno komunikaciju, timski rad, rješavanje problemskih situacija, a treba i otvoreno razgovarati o odnosu prema gostu jer danas mladi često dolaze s drukčijom predodžbom o radnom okruženju. Zato bi kod njih trebalo razvijati osjećaj odgovornosti i radne navike, a u tome puno mogu pomoći i roditelji svojim odgojnim utjecajem. Za uspjeh mladih koji upisuju u turističke smjerove najvažnija je prilagodljivost, jer u turizmu se stvari jako brzo mijenjaju, očekivanja gostiju sve su veća i neophodno je permanentno učiti i usavršavati se. Važno je da zajedno na taj način usmjerimo mlade i da i škole i poslodavci i prosvjetna vlast kvalitetno komuniciraju i surađuju u osiguravanju svih uvjeta za kvalitetno obrazovanje budućih kadrova – rekla je Sara Posavec.
Ivana Pilko Čunčić, MZOM
Više ne smijemo dopustiti zastoj
Prema tvrdnji Ivane Pilko Čunčić, Ministarstvo puno ulaže u opremanje škola, u razvoj regionalnih centara kompetentnosti koji mogu učenicima tijekom školovanja pokazati što ih očekuju realnom sektoru.
– Surađujemo i s Ministarstvom gospodarstva koji poslodavcima omogućuju stručna usavršavanja kako bi bili što spremniji za prihvat učenika. U tijeku je natječaj za strukovne škole za provedbu novih kurikula gdje se mogu javiti škole i prijaviti se za novac iz fondova, opremiti se te jačati i ljudske resurse. Mislim da u profesionalnom usmjeravanju mladih ima prostora za poboljšanja. Hrvatski zavod za zapošljavanje ima ograničene kapacitete, ali smo zato pokrenuli projekt koji će financirati Europska komisija i OECD u okviru kojeg razvijamo model profesionalnog usmjeravanja učenika od petog razreda osnovne škole unutar samih škola jačanjem kapaciteta stručnih službi, da svaka škola ima pedagoga i psihologa koji prate učenike tijekom svih osam godina, a u suradnji s razrednicima koji najbolje poznaju svakog učenika mogu dati kvalitetne procjene i preporuke za izbor zanimanja – navela je predstavnica MZOM-a.
U Ministarstvu su optimistični kad je riječ o strukovnim kurikulima i o reformi strukovnog obrazovanja.
– Svi reformski procesi su izazovni i to je očekivano, ali zaista se nadamo da će učenje temeljeno na radu, uključenost škola i poslodavaca, korištenje regionalnih centara kompetentnosti pridonijeti tome da učenici budu sve spremniji za izlazak na tržište rada. Strukovno obrazovanje više si ne smije dopustiti zastoj i tapkanje u mjestu. Predugo je bilo statično, sada smo ga pokrenuli, krenuli u reformu i procesi se ubrzavaju, a promjene će biti neminovne i događat će se u kraćim intervalima, a ovisit će ponajprije o poslodavcima koji moraju jasno reći koje kompetencije i vještine trebaju od svojih budućih radnika kako bi se i obrazovni sustav mogao prilagoditi tim potrebama. Čim završi četverogodišnji ciklus modularne nastave, provest ćemo dubinsku analizu, utvrditi što je dobro, što treba mijenjati i odmah reagirati, jer jedino tako možemo ići u korak s vremenom i potrebama društva – zaključila je Ivana Pilko Čunčić.
U organizaciji HUP-a i ASOO-a, a u sklopu WorldSkills natejcanja, održane su dvije panel-rasprave