Roditelji i učitelji na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom suočavaju se sa zastrašivanjem i prijetnjama odbiju li novu obrazovnu politiku koju nameće Moskva. Politika prisiljava nastavnike da rade na ruskom jeziku i prema ruskom nastavnom planu i programu, koji također uključuje nove udžbenike povijesti u kojima se opravdava rat u Ukrajini.
Rusija je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. U rujnu te godine Moskva je objavila da je u cijelosti pripojila četiri ukrajinske regije — Zaporižja, Herson, Doneck i Luhansk, unatoč tome što je imala samo djelomičnu kontrolu nad tim teritorijima. Invazija je prekinula obrazovanje za tisuće učenika. Sada su škole u istočnoj Ukrajini postale još jedno bojno polje dok Rusija nastoji osvojiti srca i umove djece.
‒ Ujutro moje dijete ide u školu, gdje smo prisiljeni govoriti ruski s našim učenicima i učiti ih iz ruskih udžbenika ‒ rekla je ukrajinska učiteljica s okupiranog područja, koja je i majka osnovnoškolca, dodavši da zbog toga navečer daju online sate ukrajinskoga i uče djecu „njihovim” stvarima.
Obrazovanje kao „promidžbeni stroj”
Pitanja ruskog i ukrajinskog jezika, povijesti i identiteta bila su u središtu sukoba i prije invazije. Milijuni građana Ukrajine govore ruski kao prvi jezik. Nakon prosvjeda na Euromajdanu 2014. godine, Kijev je donio zakone koji nalažu širu upotrebu ukrajinskoga u javnom životu, uključujući u školama, na televiziji i među zaposlenicima u javnom sektoru. Moskva je, pak, optužila ukrajinsku vladu da diskriminira svoju manjinu koja govori ruski jezik.
Izbijanje rata 2022. potaknulo je osoblje da zatvori lokalnu školu, kaže jedna ukrajinska učiteljica koja je željela ostati anonimna. Gotovo godinu dana djeca su pohađala online nastavu prema ukrajinskom nastavnom planu i programu. Međutim, u kolovozu 2023. ruski su vojnici prišli učiteljima i pod prijetnjom oružjem prisilili ih da počnu raditi na ruskom jeziku, iz ruskih udžbenika i prema ruskom nastavnom planu i programu.
‒ Teško je, nitko od djece u našem selu ne govori ruski, djeca ga jednostavno ne razumiju, pogotovo ne u nižim razredima. Zato tijekom dana predajemo formalno, a navečer, kod kuće, predajemo na ukrajinskom jeziku, ali samo ako ima interneta ‒ kaže učiteljica, koja se žali da je vrlo često preslab za online nastavu ili ga uopće nema.
U svom izvješću iz prosinca 2023., organizacija za ljudska prava Amnesty International optužuje Rusiju da je pretvorila „obrazovanje u promidžbeni stroj za indoktrinaciju djece” i da pokušava „iskorijeniti ukrajinsku kulturu, nasljeđe i identitet”.
‒ Na teritorijima pod ruskom okupacijom zastrašivanje i prisila svakodnevna su stvarnost za obitelji, djecu i nastavno osoblje. Nitko nije siguran pod beskrajnom ruskom kampanjom terora ‒ rekla je Anna Wright iz Amnesty Internationala.
Prema procjeni američkog Instituta za proučavanje rata, Moskva trenutačno kontrolira manje od 18 posto teritorija Ukrajine, uključujući i poluotok Krim, koji je anektiran 2014. godine. Amnesty International citira ukrajinsko Ministarstvo obrazovanja koje navodi da je oko 918 obrazovnih ustanova za djecu od šest do 17 godina smješteno na okupiranim područjima od prosinca 2022.
Ruske prijetnje i zastrašivanja
Prkoseći riziku od odmazde ruskih okupatora, neki učitelji, učenici i roditelji počeli su kopati rupe u svojim vrtovima kako bi sakrili prijenosna računala i mobilne telefone ili se skrivaju po tavanima i šupama kako bi uhvatili mobilni signal za održavanje online nastave na ukrajinskom jeziku, navodi Amnesty. Organizacija je također razgovarala sa školskom knjižničarkom koja je rekla da je morala dogovoriti tajni sastanak s učenicima kako bi im dala knjige. Rekla je da su ruske vojne ophodnje često provodile proizvoljne pretrage u njihovu selu.
Čini se da je to dio šireg obrasca zastrašivanja koje provode okupacijske trupe. Ruski dužnosnici također koriste prijetnje oduzimanjem djece od roditelja kako bi osigurali poštivanje. Ovo nije prazna prijetnja u ratom razorenoj Ukrajini, gdje su tisuće djece navodno prisilno deportirane u Rusiju i Bjelorusiju.
Majka koja je odbila poslati svog 15-godišnjaka u školu rekla je da je bila suočena s muškarcima koji su nosili ruske uniforme, koji su joj rekli da će njezin sin biti odveden u sirotište u Rusiji ako ne počne pohađati nastavu. Dječak se vratio u školu i zatekao je ukrašenu ruskim državnim simbolima, dok je naoružano osoblje bilo pred vratima i unutar zgrade, navodi se u izvješću Amnestyja.
Aktivistica Violeta Artemčuk upozorava da su sve mrežne stranice koje nude online nastavu u Ukrajini blokirane i da im se može pristupiti samo upotrebom VPN-a odnosno virtualne privatne mreže.
‒ Okupatori pomno provjeravaju sve uređaje djece i roditelja kako bi pronašli one koji i dalje uče u ukrajinskim školama. Također, roditeljima su obećane povlastice poput besplatnih izvanškolskih programa i ulaznica za bazen samo ako odluče uzeti ruske putovnice ‒ kaže Artemčuk, koja vodi nevladinu organizaciju Donbass-SOS čija je svrha pomoći civilima u okupiranim zonama.
Izgubljena cijela generacija
Valentina Potapova, koja je rođena na Krimu, voditeljica ukrajinske nevladine organizacije Almenda, poziva Ukrajinu da stvori online školu prilagođenu posebno za djecu na okupiranim područjima. Takva bi škola, kako kaže, omogućila djeci da uče ukrajinski jezik, povijest i pravo, dok bi se predmeti poput fizike i kemije smatrali univerzalno primjenjivima. Potapova je dodala da ovaj prijedlog postoji od okupacije Krima 2014. i stvaranja nezakonitih proruskih vlada u Donecku i Luhansku. Međutim, budući da Kijev nikada nije proveo ovu akciju, Ukrajina je takoreći izgubila cijelu generaciju djece u proteklom desetljeću, zaključuje Potapova.
