Prilikom čitanja priča potrebno je čitati što točnije i jasnije jer se time potiče razvoj govora, ali i proces u kojem dijete svoje misli pretvara u riječi

U današnje doba užurbanosti i digitalizacije sve je manje zanimanje za tradicionalne vrijednosti kao što su čitanje, prepričavanje priča i pripovijedanje. Čitanje i ljubav prema pisanom tekstu jedna su od najvažnijih vještina koje roditelj, odgojitelj ili druga odrasla osoba mogu prenijeti djetetu. Čitanjem od najranije dobi stvara se važna emocionalna veza između djeteta i odrasle osobe. 

Čitanje pomaže djetetu u razvoju opažanja, pozornosti, pamćenja i logičkoga zaključivanja te obogaćuje djetetovu maštu i kreativno mišljenje, uvodeći djecu u nove svjetove. Također bogati i djetetov rječnik, djeca uče nove riječi i složenije rečenične strukture, što im olakšava sporazumijevanje i izražavanje, kao i uživljavanje u različite uloge i emocionalna stanja. Tako dijete bolje razumije osjećaje drugih i postaje empatično. 

Knjige pomažu

Razvoj govornih sposobnosti pomaže djetetu u razvijanju predčitalačkih vještina potrebnih za samostalno čitanje. Isto tako, pridonosi motivaciji za samostalno čitanje i pomaže djetetu da zavoli knjigu. Čitanje pozitivno utječe na sposobnost slušanja i pamćenja te razvija pažnju i koncentraciju. Djeca također uče povezivati slike i riječi, razumijevati složene informacije i razvijati sposobnost zaključivanja. 

Čitanjem se potiče i socioemocionalni razvoj. Knjige im pomažu u razumijevanju socijalnih odnosa, pravila ponašanja te važnosti tolerancije i solidarnosti, kao i u rješavanju sukoba. Čitanje je važno za djetetov cjeloviti razvoj, a ujedno izgrađuje kriterije za prepoznavanje kvalitetne literature. Djeca uče prema modelu, najčešće od odrasle osobe te tako spoznaju da slova predstavljaju glasove i da se knjige čitaju slijeva nadesno (I. Stričević, 2006.). 

Kako bismo djeci u dječjem vrtiću čitali ili pripovijedali, potrebno je osigurati mirnu i ugodnu atmosferu. Čitanje može započeti već u jasličkoj dobi jer djeluje smirujuće, osobito ako je dijete u neposrednoj blizini odgojitelja. Djeci jasličke dobi važno je omogućiti prepoznavanje, pokazivanje i imenovanje pojedinih likova i/ili predmeta. Dobro je da teme o kojima slikovnica govori budu povezane s njihovom svakodnevicom (A. Bukvić Pažin i M. Ott Franolić, 2023.). Preporučljivo je započeti s kraćim pričama, a kako se djetetova pažnja povećava, valja birati nešto duže priče. Pri čitanju je poželjno prstom prelaziti ispod riječi jer se tako potiče fonemska svjesnost (I. Stričević, 2006.). 

Kvalitetna slikovnica 

Djeca mlađe dobi vole stalno slušati istu priču. Razlog tomu je što ona tako uče predvidjeti ishode na osnovi prethodnoga iskustva te prepoznavanje poznatih dijelova teksta. Tako djeca razvijaju vještinu pamćenja. Isticanjem slika, oblika, boja, brojeva stranice razvija se djetetova vizualna percepcija te uočavanje detalja. Nakon pročitane priče dobro je postavljati pitanja o sadržaju i dopustiti djetetu da opiše događaje i likove svojim riječima. Time se potiče mišljenje višega reda kao i slušanje i razumijevanje (M. Čudina-Obradović, 1996.).

S obzirom na to da je slikovnica djetetova prva knjiga, važno je odabrati primjerenu i dobru slikovnicu za dijete. Kvalitetna slikovnica mora biti prilagođena djetetovoj dobi, sigurna za korištenje te imati usklađen tekst i ilustracije. Tekst slikovnice treba odgovarati djetetovoj sposobnosti razumijevanja poruke koju prenosi, biti zanimljiv, smislen te pisan jasnim i djetetu razumljivim jezikom (I. Stričević, 2006.). 

Ilustracije trebaju biti jednostavne i djetetu razumljive, skladnih boja i primjerenih poruka, kao i realistične, kada djetetu pojašnjavaju određene pojmove. Za mlađu djecu slikovnica treba sadržavati manje detalja, dok za stariju djecu one mogu biti bogatijih i složenijih kompozicija. Materijali korišteni za izradu slikovnice trebaju biti sigurni za djecu, bez oštrih rubova te s postojanim i neotrovnim bojama. Kvalitetne slikovnice potiču razvoj govora i osjećaja za ritam, a pričama i likovima izravno utječu na njegov emocionalni i kognitivni razvoj. 

Važnost odabira

Pri odabiru slikovnice važno je znati da su za djecu najbolji sadržaji koji su jednostavni, ali ne i pojednostavljeni. Djeca vole slikovnice koje im se na izravno obraćaju, stoga je poželjno birati sadržaje u kojima će dijete naići na nešto poznato s čime će se moći poistovjetiti, ali koji nude i nove elemente, poput novih riječi ili pojmova (A. Bukvić Pažin i M. Ott Franolić, 2023.). Kvalitetne slikovnice i dječje knjige na naslovnici moraju imati istaknuta imena autora, ilustratora te prema potrebi i prevoditelja. Važno je da se tekst i ilustracija skladno nadopunjuju, a ne da se „prelijevaju” jedno preko drugoga. 

Prilikom čitanja priča potrebno je čitati što točnije i jasnije jer se time potiče razvoj govora, ali i proces u kojem dijete svoje misli pretvara u riječi. Važno je da se odgojitelj prilikom čitanja uživi u likove, mijenja boju glasa i proizvodi zvukove ako je to potrebno. Također je poželjno dijete uključiti u radnju priče postavljanjem pitanja te ponavljanjem riječi ili rima koja se pojavljuju u tekstu (A. Peti-Stantić, V. Velički, 2008.). Uspoređivanjem i uočavanjem različitosti djeca uče prepoznavati odnose među stvarima, kao i sličnosti i razlike.

Važnost ilustratora 

Uz autore koji su osmislili priču, važnu ulogu svakako imaju i ilustratori koji stvaraju vizualni sadržaj koji, uz tekst, također ima estetsku funkciju. Ilustratori dječjih knjiga olakšavaju bolje razumijevanje teksta. Linijom, bojom i oblikom oni prenose ono što se riječima ne može izreći. Ilustratori su iznimno važni pri odabiru slikovnice, jer djecu uvode u svijet vizualne komunikacije.

Kako bi se djeca upoznala s djelima stranih autora potreban je prevoditelj. Kvalitetno prevođenje dječjih knjiga, uz poznavanje jezika, zahtijeva i dobro poznavanje dječje psihologije. Dobar prevoditelj mora posjedovati sposobnost kreativnoga pisanja prilagođena djeci te duboko razumjeti dječji svijet i njihov način razmišljanja.

Čitanje djeci od najranije dobi važno je za njihov cjeloviti razvoj jer potiče razvoj jezičnih vještina, kognitivnih sposobnosti te emocionalni razvoj, s posebnim naglaskom na razumijevanje i empatiju. Čitanjem se jača veza između djeteta i odgojitelja ili roditelja te se razvija ljubav prema knjizi i čitanju, što dugoročno pozitivno utječe na kasniju sposobnost učenja i čitanja u životu.