Školske novine uvode stalni kutak u kojemu struka progovara o promjenama vezanima za modularnu nastavu u strukovnim školama. Ideja je da se reforma približi što većem broju nastavnika, ravnatelja, učenika i njihovih roditelja jasnim informacijama i iskustvima iz prakse. U razgovoru s čelnim osobama škola donosimo odgovore na pitanja kakve ključne promjene primjećuju od uvođenja modularne nastave, gdje su se susreli s najviše poteškoća, kako učenici doživljavaju promjene te u kojim segmentima nastavnici priželjkuju poboljšanja.

U ovom prilogu našeg serijala „Reforma u pokretu”, koji smo započeli u ožujku, o svojim iskustvima s modularnom nastavom govori Renato Matejaš, ravnatelj zagrebačke Elektrotehničke škole koju je još 1959. godine utemeljila tvornica „Rade Končar” za potrebe obrazovanja kadrova u području elektrotehnike i strojarstva.

Koje ključne promjene primjećujete od uvođenja modularne nastave?

Prva od ključnih promjena je ta da su strukovne škole u modularnu nastavu krenule s novim strukovnim kurikulima. Ti novi strukovni kurikuli napravljeni su po metodologiji prema kojoj je polazna točka standard zanimanja u okviru kojega su anketirani poslodavci koji su istaknuli ključne poslove i skupove kompetencija koje učenik tijekom svog školovanja treba usvojiti. Na taj je način osigurano da strukovni kurikuli prate potrebe tržišta rada. Osim novih strukovnih kulikula mijenja se i organizacija nastavnog procesa, odnosno način stjecanja ishoda učenja. To su sada vođeni proces učenja i poučavanja, učenje temeljeno na radu i samostalne aktivnosti učenika. Nastavni sadržaji povezani su u module koji učenicima omogućuju jasnije razumijevanje povezanosti teorije i praktične primjene. Nastavnici više surađuju u planiranju nastave, a učenici imaju priliku raditi na konkretnijim i smislenijim aktivnostima.

U kojim ste segmentima imali ili imate najviše poteškoća?

Konačna verzija strukovnih kurikula objavljena u proljeće 2025. godine, pa su se škole trebale brzo pripremiti za novi model poučavanja. Najveći izazov bio je prilagoditi organizaciju rada novom modelu. Elektrotehnička škola za neke je module trebala nabaviti novu nastavnu opremu i pomagala. Nastavnici su morali u relativno kratkom roku usvojiti nove kurikule, drukčiji način planiranja nastavnog procesa i vrednovanja te razviti nastavne materijale prilagođene modularnoj nastavi. Dodatni je izazov raspored sati, koji se tijekom nastavne godine češće mijenja.

Što se nastavnicima dopada u novoj organizaciji rada, a što ne?

Nastavnicima se uglavnom sviđa fleksibilnost u planiranju aktivnosti kojima se usvajaju nastavni sadržaji. Posebno cijene priliku da nastavu približe stvarnim radnim situacijama i potrebama zanimanja za koje se učenici školuju. S druge strane, mnogi ističu da je priprema nastave zahtjevnija i vremenski intenzivnija nego prije. Nedostaju udžbenici, radni listići i gotovi materijali i primjeri dobre prakse koji bi olakšali izvođenje nastave.

Jeste li uočili bolju suradnju nastavnika?

Kod nekih je nastavnika suradnja vidljivo intenzivnija. Modularna nastava potiče zajedničko planiranje, razmjenu iskustava i usklađivanje aktivnosti između strukovnih i općeobrazovnih predmeta. Iako je za takav način rada potrebno više vremena i koordinacije, dugoročno donosi kvalitetnije rezultate i veću usklađenost nastavnog procesa. Nastavnici koji su i prije uvođenja modularne nastave surađivali s kolegama predvode i u modularnoj nastavi u ostvarivanju zajedničkih aktivnosti.

Što biste voljeli promijeniti?

Korisno bi bilo osigurati više kvalitetnih nastavnih materijala i opreme prilagođene modularnoj nastavi. Za kvalitetnije ostvarivanje učenja temeljenog na radu preduvjet je i bolja suradnja škola i tržišta rada, odnosno nastavnicima treba omogućiti usavršavanje u tvrtkama i dolazak stručnjaka iz tvrtki u školu. Učenicima treba u tvrtkama omogućiti učenje temeljeno na radu.

Jesu li učenici aktivniji u nastavi? Primjećuju li promjene i kako ih komentiraju?

Kod većine učenika primjećuje se veća aktivnost, osobito kada rade na praktičnim zadacima, projektima, učenju temeljenom na radu koje je povezano s konkretnim zanimanjem. Učenici uglavnom pozitivno reagiraju kada vide jasnu svrhu onoga što uče i kada mogu primijeniti stečena znanja. Potrebno je vrijeme za pripremanje poučavanja i prilagodbu radnih scenarija, pa su reakcije različite, ali ukupni dojam je pozitivan.

Kakve su reakcije roditelja?

Roditelji uglavnom podržavaju reforme koje pridonose kvalitetnijem obrazovanju i boljoj pripremi učenika za tržište rada ili nastavak školovanja. Oni postavljaju brojna pitanja o načinu vrednovanja i organizaciji nastave. Nakon dodatnih pojašnjenja i informiranja, većina roditelja pokazuje razumijevanje i interes za kompetencije koje učenici mogu ostvariti modularnom nastavom.