Svi naši sugovornici ističu važnost najrazličitijih oblika rehabilitacije koje Centar pruža svim svojim korisnicima kako bi ih pripremio za svakodnevni život
Glazba našim učenicima nije samo učenje, nego i snažan oblik izražavanja, razvoja samopouzdanja i uključivanja u zajednicu, a neki od njih bave se profesionalno glazbom
Bez velike pompe koncem prošle godine svečano je obilježena 130. obljetnica djelovanja Centra „Vinko Bek”, ustanove koja već više od stoljeća predstavlja oslonac, podršku i istinski izvor nade djeci i osobama s oštećenjem vida.
˗ Naša bogata povijest svjedoči o predanosti, stručnosti i humanosti naraštaja zaposlenika koji su svojim radom izgradili temelje inkluzivnog obrazovanja i društva jednakih mogućnosti. Ponosni smo nastavljači tradicije vizionara i humanista Vinka Beka, čije ime nosimo s poštovanjem. Njegova predanost dobrobiti slijepih i slabovidnih osoba i dalje nas nadahnjuje i obvezuje. Danas, osluškujući potrebe suvremenog društva, s jednakim entuzijazmom nastavljamo kročiti naprijed razvijajući nove pristupe, jačajući suradnju i potičući zajedništvo svih onih koji su dio ove iznimne priče – korisnicima, učenicima, roditeljima, zaposlenicima, partnerima i prijateljima Centra ˗ govori nam ravnateljica Ivana Rotim.
A sve je počelo davne 1895. godine. Obrazujući se za učitelja, Vinko Bek zainteresirao se za rad sa slijepima. Djelujući teoretski i praktično, on je prvi tiflopedagog u Hrvatskoj, čiji je prvi učenik bio Hinko Svoboda koji je uz svoga učitelja Vinka Beka za samo četiri mjeseca svladao nastavne sadržaje prvog razreda osnovne škole i briljirao na završnom javnom ispitu. Rad i zalaganje Vinka Beka doveli su 1895. godine do otvorenja Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu. Zavod je mijenjao ime i adrese, a 1955. godine dobiva ime po svome osnivaču Vinku Beku. Danas je to ustanova socijalne skrbi za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju djece, mladih i odraslih osoba s oštećenjem vida. Centar pruža stručnu podršku u cijeloj Hrvatskoj djelujući u svome sjedištu u Zagrebu i u uredima u Splitu i Osijeku.
˗ Školovanje u Centru temelji se na stvaranju sigurnog, poticajnog i podržavajućeg okruženja u kojem svaki učenik dobiva priliku razviti svoje potencijale. Centar je pod ingerencijom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pa smo i po tome specifični.
Kontinuirano praćenje
U Centru djeluju osnovna škola, srednja strukovna škola i osnovna glazbena škola, a svojim korisnicima srednjoškolcima nudimo i smještaj. Oni su iz cijele Hrvatske, u jutarnjoj smjeni uvijek imaju nastavu, a nakon toga rehabilitacijske programe sa svojim odgajateljima i stručnim suradnicima. To je intenzivan rad na rehabilitacijskim programima specifičnima za oštećenje vida, izgradnji brojnih životnih vještina ˗ opisuje ravnateljica Rotim te ističe kako u srednju školu upisuju i učenike iz Zagreba, ali iz cijele Hrvatske jer tako kvalitetnu podršku kakvu učenici dobivaju u Centru ne mogu dobiti nigdje drugdje. S tom populacijom rade doista vrhunski stručnjaci, odgojne skupine su male pa se često radi po principu „jedan na jedan”.
˗ U Centru imamo i predškolsku djecu kroz odjel integracije na način da ta djeca pohađaju redovne vrtiće, a kod nas jednom tjedno dolaze u Centar na specifične rehabilitacije te na pripreme za polazak u škola. Tijekom boravka u Centru imaju i glazbeni vrtić pa naše profesorice glazbe mogu procijeniti je li neko dijete kandidat za glazbenu školu.
Pored toga pružamo socijalne usluge stručne procjene, savjetovanja, smještaja, boravka, psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja. Odabir socijalne usluge ovisi o individualiziranoj stručnoj procjeni potreba s obzirom na utvrđene teškoće ili invaliditet, životne okolnosti i interese korisnika te je rezultat dogovora i suradnje korisnika, njegovih roditelja ili skrbnika i stručnjaka. Uz socijalne usluge koje odgovaraju konkretnim potrebama pojedinog korisnika, Centar uslugom pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja osigurava kontinuiranu podršku i edukaciju o specifičnostima funkcioniranja osoba s oštećenjem vida namijenjenu stručnjacima u redovnim odgojnim i obrazovnim ustanovama od dječjih vrtića do fakulteta ˗ kaže ravnateljica Rotim.
Dijana Petrović je voditeljica Odjela izdavačke djelatnosti na brajici i uvećanom tisku i objašnjava kako u Centru rade prilagodbu udžbenika, radnih bilježnica i sveg potrebnog didaktičkog materijala potrebama učenika.
˗ To je ogroman posao, jer nastavnici izabiru i udžbenike, priručnike, zbirke zadataka, atlase, lektirne naslove i sve ostalo pa mi to prilagođavamo. Za svu djecu u cijeloj Hrvatskoj mi u vlastitoj tiskari pripremamo sve nabrojene materijale za učenike, a nastavnicima također prilagođavamo testove na brajici ili na digitalnom crnom tisku. U posljednje vrijeme pripremamo i prilagođavamo ispitne setove za predmetna natjecanja za sve razine od općinske do državne. Naime, učenici s oštećenjem vida koji pohađaju redovnu nastavu postižu sjajne uspjehe na natjecanjima, a za njim radimo prilagodbe kako bi uopće na natjecanjima mogli sudjelovati. Recimo, prije dvije godine smo imali državnog prvaka u geografiji, a imamo i paraolimpijce u različitim sportskim disciplinama. U odjelu trenutno rade četiri slijepe osobe, to su kolege koji su nekada kao djeca bili naši korisnici i sad za djecu rade ono što je njima nekad davno trebalo. Oni su svojevrsni tim za kvalitetu, jer ako oni ne razumiju to što smo napravili, kako će razumjeti naši korisnici. Imamo i dosta naših bivših korisnika koji su također naši zaposlenici.
Anita Lukić, voditeljica je Odjela integracije koji radi s djecom oštećenog vida od rođenja do završetka srednje škole i trenutno imaju oko 300 korisnika u čitavoj Hrvatskoj.
Razvojna podrška
˗ Naša dva ureda ˗ u Splitu i Osijeku ˗ ustanovljena su upravo zato da naši stručnjaci budu dostupni i fizički što bliže ne samo djeci s oštećenjem vida nego i učiteljima koji s njima rade u redovnom školskom sustavu, jer naša je intencija da kad god je to moguće djeca oštećena vida budu uključena u redovni školski sustav. Radimo s djecom u lokalnoj zajednici i od najranije dobi pružamo razvojnu podršku djeci u obitelji ili u našim dislociranim jedinicama. Pratimo svako dijete u vrtiću i radimo i s djetetom i s odgojiteljima, a isto tako i u osnovnoj i srednjoj školi s učiteljima i stručnim suradnicima.
Edukacije se odvijaju u njihovim školama i vrtićima, a sve te programe i sadržaje nastojimo vezati za potrebe svakog djeteta. I to je kontinuirana podrška svima. Tako radimo već 35 godina, jer svima treba dodatna edukacija budući da ima sve više djece koja osim slabovidnosti imaju još neke pridružene teškoće, a znamo da bez kvalitetne edukacije nitko toj djeci ne može pružiti primjerenu pomoć niti podršku, jer neznanje ili nedovoljno poznavanje problema kod ljudi izaziva strah i onda nitko nema hrabrosti rješavati probleme koji su prilično lako rješivi i upravo zato se trudimo educirati prosvjetne djelatnike koji su na bilo koji način u doticaju s djecom oštećenog vida. I kontinuirano posjećujemo vrtiće i škole u kojima su naša djeca u redovnim programima kako bismo pratili njihov rad, razvoj i napredak, a sa svakim djetetom odrađujemo i rehabilitacijske programe ˗ opisuje Anita Lukić.
Damir Štefotić, voditelj Odjela za srednjoškolsko obrazovanje kaže kako u Centru imaju četverogodišnje strukovne programe – telefonski operater i poslovni tajnik, a od prošle godine trogodišnji program pomoćnog administrativnog radnika i u taj se program upisuju uglavnom učenici koji imaju dodatne teškoće, a program se izvodi kroz modularnu nastavu.
˗ Četverogodišnji programi su redovni po sadržaju, ali su prilagođeni našim učenicima, nastava je individualizirana i prilagođena. Imamo 19 učenika u sedam razrednih odjela koji su mali i omogućuju gotovo individualni rad. Puno vremena posvećujemo praktičnom radu i strukovnim predmetima, a zanimljivo je da naši učenici praktičnu nastavu obavljaju u svom mjestu prebivališta, a ne u Zagrebu, pa ih njihovi mentori nastavnici obilaze tamo gdje obitavaju te pomažu poslodavcima oko organizacije praktične nastave. Pokazalo se to jako dobrim rješenjem, jer učenik je u svom mjestu stanovanja, u poznatom okruženju, a ako se pokaže i istakne u praktičnoj nastavi nerijetki su slučajevi da takvim učenicima poslodavci nakon završene srednje škole ponude posao.
Uspješni maturanti
Upis je kod nas izravan na temelju nalaza i mišljenja prvostupanjskog vještačenja te preporuka sa zavoda za zapošljavanje. Nastava je uvijek ujutro, a poslijepodne su za učenike organizirani rehabilitacijski programi i aktivnosti. Moramo se pohvaliti da veći dio učenika izlazi na državnu maturu i uspješno ju položi te upisuju željene veleučilišne programe. Prošlogodišnja četiri maturanta su lani upisali fakultete, a među njima je i djevojka koja je upisala studij razredne nastave na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Iz prijašnjih generacija imamo završene fizioterapeute, edukacijske rehabilitatore, profesore povijesti i engleskoga, hrvatskog jezika i sve to dokazuje da u Centru kvalitetno radimo i pripremamo mlade za akademska postignuća.
Oni koji nisu iz Zagreba imaju smještaj u Centru. Svakom učeniku prilazimo s puno pažnje što uključuje blisku suradnju s roditeljima i obiteljima koje smatramo partnerima u obrazovanju i rehabilitaciji učenika. Imamo različite izvannastavne aktivnosti, multimedijsku grupu, podcast, literarnu grupu, jer nastojimo im ponuditi zanimljive programe. Radi se puno i na socijalizaciji pa učenike vodimo u kazališta, na koncerte, u kino, organiziramo izlete, ljetovanja ˗ kaže Damir Štefotić, a Blaženka Paković, voditeljica Odjela osnovnoškolskog obrazovanja dodaje kako učenici koji uspješno završe osnovnu školu u Centru uglavnom nastavljaju na istome mjestu i svoje srednjoškolsko obrazovanje.
˗ Imamo i učenike koji upisuju Treću gimnaziju koja nam je u najbližem susjedstvu, preko puta škole, i s kojom doista dobro surađujemo. Važno je i to što su učenici u Centru, što imaju svakodnevnu podršku stručnjaka svih profila u svojoj rehabilitaciji. I za osnovnoškolce nudimo različite izvannastavne aktivnosti i programe i mislim da je malo osnovnoškolaca u redovnoj školi koji imaju toliko prilika za različita iskustva, putovanja, kulturne programe. U glazbenoj školi učenici se glazbeno opismenjuju i uče svirati koristeći se brajičnom glazbenom notacijom i uvećanim notnim zapisima. Glazba našim učenicima nije samo učenje, nego i snažan oblik izražavanja, razvoja samopouzdanja i uključivanja u zajednicu, a neki od njih bave se profesionalno glazbom ˗ kaže Blaženka Paković.
Svi naši sugovornici ističu važnost najrazličitijih oblika rehabilitacije koje Centar pruža svim svojim korisnicima kako bi ih pripremio za svakodnevni život. I nije tu riječ samo o osiguravanju smještaja ili dnevnog boravka u Centru ili pružanja stručne podrške u lokalnoj zajednici. Kvalitetu tih usluga Centra osiguravaju stručnjaci specijalizirani za rad s osobama s oštećenjem vida u djelatnosti obrazovanja i psihosocijalne rehabilitacije, a to su učitelji, nastavnici, socijalni radnici, psiholozi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi, stručnjaci za asistivne tehnologije, radni terapeuti, fizioterapeuti, kineziterapeuti, muzikoterapeuti, likovni terapeuti, medicinske sestre i tehničari, stručnjaci za prilagodbu digitalnih i tiskanih materijala.
Korisnici Centra imaju i logopedsku podršku koja je ključna za razvoj jasne i sigurne komunikacije, jer teškoće govora i jezika česte su u ovoj populaciji i nerijetko uzrokom teškoćama čitanja, pisanja i učenja.
Kineziterapija je također važan oblik rehabilitacije jer jača svijest o vlastitom tijelu i prostoru, što slijepim osobama pruža veću sigurnost u kretanju. Osobe stječu bolju prostornu orijentaciju i osjećaj kontrole nad tijelom, što povećava samostalnost i slobodu kretanja te jača samopouzdanje. Tome se dodaje i fizikalna terapija koja omogućava smanjenje bolova te lakše funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Sudjelovanjem u praktičnim i taktilnim aktivnostima, poput modeliranja, izrade predmeta ili rada s različitim materijalima, slijepe i slabovidne osobe razvijaju finu motoriku, koordinaciju i kreativnost. Radna terapija također stimulira druga osjetila koja nadomještaju gubitak vida, čime se poboljšava prostorna percepcija, taktilna osjetljivost i koncentracija, razvijaju se radne i životne vještine, a slabovidne i slijepe osobe lakše sudjeluju u obiteljskom i društvenom životu, čime im se povećava kvaliteta života i osjećaj vlastite vrijednosti.
Priprema za život
˗ U široj zajednici prepoznati smo kroz brojne aktivnosti, projekte i javne nastupe u kojima sudjeluju i korisnici i radnici, dajući vidljivo lice inkluziji i inovacijama u životu osoba s oštećenjem vida. Redovito smo prisutni na manifestacijama, izložbama i konferencijama diljem Hrvatske, gdje korisnici predstavljaju svoja znanja, umjetničke radove i tehnološke inovacije te postižu uspjehe na natjecanjima. Suradnja s drugim školama i ustanovama, kao i partnerstvo u društvenim i kulturnim projektima, donosi Centru istaknuto mjesto među sudionicima inkluzije. Ponosimo se sudjelovanjem u inkluzivnoj izložbi „Gledam dodirom”, edukativnim događajima poput CARNET-ove korisničke konferencije CUC, nastupima i uspjesima pjevačkog zbora radnika PlejBek, kao i nastupima korisnika na Festivalu jednakih mogućnosti. Ističemo i dugogodišnju suradnju s Glazbenim odjelom Gradske knjižnice u projektu „Knjižnica širom otvorenih vrata – Upoznajmo glazbene instrumente”. Centar je aktivno uključen u obilježavanje Dana Pešćenice i Dana Ferenščice gdje predstavljamo programe, pomagala i vještine potrebne osobama s oštećenjem vida za samostalan život. Vidljivi smo i na digitalnim kanalima – putem mrežne stranice, društvenih mreža, YouTuba i podcasta, gdje Bek vokali redovito objavljuju priče o uspjesima korisnika s ciljem podizanja svijesti o sposobnostima slijepih i slabovidnih. Svim ovim aktivnostima i nastupima, korisnici zajedno s radnicima pokazuju da inkluzija i kreativnost nemaju granica.
Jedina smo ovakva ustanova u državi, ulažemo puno u edukaciju i stručno usavršavanje zaposlenika, pratimo trendove, pogotovo ubrzani razvoj tehnologija koje su nam od velike pomoći. Dajemo sve od sebe kako bismo našim korisnicima mogli dati što više, kao i djelatnicima u obrazovnom sustavu koji nemaju drugih stručnih pomoćnika osim nas. Kako smo jedini u Hrvatskoj, nemamo se s kime usporediti pa smo se uključili u brojne europske programe, radimo zajedničke projekte, putujemo, posjećujemo jedni druge, razmjenjujemo iskustva i vrlo smo poželjan partner u svim tim aktivnostima. Mi i dalje djelujemo na tragu vizije našeg osnivača Vinka Beka, brinemo se i o kvaliteti rada i o dobrobiti naših korisnika. Pratimo razvoj teorije, a još više tehnologije koja ide velikim koracima naprijed, međutim, tehnologija nikad neće biti zamjena za brajicu. Nju naša djeca nikad neće moći preskočiti i ne usvojiti ju, jer to je kao da djetetu odmah dadete da piše na kompjutoru, a niste mu u ruku stavili olovku ˗ zaključuje ravnateljica Ivana Rotim.
Psihološka potpora
Psihološka podrška slijepim i slabovidnim osobama donosi osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti i pripadnosti. Djeca i odrasli uče kako se nositi s promjenama i stresom, razvijaju pozitivnu sliku o sebi te primaju podršku u procesu prihvaćanja oštećenja vida. Najvažniji je učinak psihološke podrške osnaživanje svakog korisnika da prepozna vlastitu vrijednost i potencijal. Ona vraća osjećaj kontrole nad životom i gradi uvjerenje da se, unatoč oštećenju vida, može živjeti kvalitetno, aktivno i ispunjeno.
Programske aktivnosti tiflotehničke obuke imaju za cilj upoznati osobe s oštećenjem vida s asistivnim tehnologijama i različitim tiflotehničkim pomagalima te ih osposobiti za njihovu učinkovitu primjenu. Asistivne tehnologije podrazumijevaju, uz zvučnu podršku ili taktilnu percepciju, upotrebu raznih pomagala kao što su računalo s čitačem ekrana i govornom jedinicom, brajev redak, elektronička brajeva bilježnica, reproduktor zvučnih knjiga, pametni telefon, kalkulator, sat, osobna i kuhinjska vaga, toplomjer, tlakomjer, društvene igre. Njihova upotreba omogućava slijepim i slabovidnim osobama samostalnost i uspješnost tijekom školovanja, na radnom mjestu i u svakodnevnom životu.
Važnost muzikoterapije
U Centru se provodi i muzikoterapija koja svakom korisniku pruža prostor za izražavanje emocija, opuštanje i osjećaj povezanosti s drugima. Glazba potiče koncentraciju, socijalne i komunikacijske vještine i istodobno jača samopouzdanje i emocionalnu stabilnost. Slijepim osobama omogućuje razvoj kreativnosti, imaginacije i samosvijesti, a često postaje i kanal povezivanja sa sobom i drugima, pomažući slijepima da bolje razumiju svoje emocije i izgrade pozitivne interpersonalne odnose.
Iako korisnici Centra nemaju vizualno iskustvo koje je važno za likovnost, likovna terapija otvara im mogućnosti dodirivanja, upoznavanja i stvaranja, jer svaka je osoba jedinstvena i neponovljiva te joj se uvijek pristupa individualno. U procesu rada korisnici stječu vizualna i taktilna iskustva, nove vještine, upoznaju različite materijale, tehnike i alate kojima mogu izraziti sebe i svoj način viđenja svijeta. Brojne izložbe pokazuju da su kreativni, originalni i zanimljivi te da kvaliteta umjetničkog izraza ne ovisi o granicama, već o mogućnosti da se u stvaranju pronađe sloboda i radost. Umjetnost ne traži savršen vid, već otvoreno srce i ruku spremnu da ostavi trag.