Na književnoj tribini koja se u organizaciji Hrvatsko-češkog društva i izdavačke kuće Disput te uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, održala u petak, 23. siječnja 2026., održala u Češkom domu u Zagrebu, cijenjena češka književnica Magdaléna Platzová, zajedno s profesoricom češke književnosti i prevoditeljicom Suzanom Kos, kao i prevoditeljicom knjige i bohemisticom Matejom Pavlic, predstavila je svoj roman Život nakon Kafke, fascinantnu mješavinu činjenica i fikcije koja čitatelje vodi kroz vrijeme i prostor – od Europe uoči Drugog svjetskog rata do suvremene Amerike.
Privatno i povijesno
Roman Život nakon Kafke, koji je u hrvatskom prijevodu (izdanje Disputa) već godinu dana dostupan i hrvatskim čitateljima, snažno je i intrigantno djelo Magdaléne Platzove o Felice Bauer, zaručnici Franza Kafke, i neispričanoj priči koja stoji iza Pisama Felice. Nadahnut susretom autorice sa sinom Felice Bauer, roman donosi nova tumačenja Kafkina svijeta te isprepliće potresnu obiteljsku sagu o nasljeđu, preživljavanju i dubokom utjecaju slavnih umjetnika na živote onih koji su im bili najbliži.
Magdaléna Platzová (Prag, 1972) jedna je od najistaknutijih čeških spisateljica srednje generacije. Nakon završenog studija filozofije radila je kao novinarka i samostalna prevoditeljica te kao urednica književne rubrike u uglednom časopisu Literární noviny. Prvu knjigu priča, Sůl, ovce a kamení (Sol, ovce i kamenje) objavila je 2003., a prvi roman, Návrat přítelkyně (Prijateljičin povratak) 2004. Roman Aaronův skok (Aronov skok, 2006.) bio je u finalu nagrade Lidové noviny za knjigu godine, a roman Život po Kafkovi (Život nakon Kafke, 2022.) u užem izboru nagrade Magnesia Litera te u užem izboru EBRD-ove nagrade za književnost, međunarodne književne nagrade koju dodjeljuje Europska banka za obnovu i razvoj. Osim romana i kratkih priča autorica je i nekoliko drama i knjiga za djecu. Drame Na útěku (U bijegu) i Sayang bile su u finalu natječaja Alfréda Radoka za najbolji češki dramski tekst. Živjela je u Washingtonu i New Yorku, gdje je predavala književnost na Sveučilištu New York, a trenutno živi u Lyonu.
Roman Život nakon Kafke preveden je na više od deset jezika i posebno je važan jer kroz stvarnu biografsku priču o Felice Bauer, zaručnici Franza Kafke, i njezinu obiteljskom nasljeđu u 20. stoljeću Platzová promišlja o složenom odnosu između privatnog i povijesnog, osobnog identiteta i kolektivnog sjećanja.
Kafkin sin?
Znanstvenici koji se bave Franzom Kafkom poznaju Felice Bauer, njegovu nekadašnju zaručnicu, iz Pisma Felice tek kao ženu s gromkim smijehom i sklonošću građanskim udobnostima. Tko je bila Felice Bauer, mlada žena iz dobrostojeće poljske židovske obitelji, u koju se dvadesetdevetogodišnji Franz Kafka zaljubio na jednoj večeri u kolovozu 1912. u Pragu i tijekom petogodišnje veze – u kojoj su se dvaput zaručivali i dvaput rastajali – napisao joj petstotinjak pisama, iz kojih možemo razabrati tek to da je bila žena srdačna osmijeha, ljubiteljica mesnih jela i preciznih satova. Budući da se njihova veza pokazala osuđenom na propast, Felice se na kraju udala za drugoga muškarca i 1935. s djecom pobjegla iz Hitlerova Berlina, najprije u Švicarsku, a potom za stalno u SAD, ponijevši sa sobom i bolna sjećanja na Kafku. Život nakon Kafke njezina je priča, u kojoj se Magdaléna Platzová usredotočuje na možda najzagonetniji lik u Kafkinoj biografiji, vjerojatno ključan za njegov stvaralački razvoj, tražeći odgovore na pitanja kakav je bio njezin odnos s Kafkom i kakav je život vodila nakon njegove smrti.
Inspiriran autoričinim susretom sa sinom Felice Bauer, roman pruža i uvid u život njezinih potomaka, u sudbinu prijateljice joj Grete Bloch, internirane u Italiji tijekom Drugog svjetskog rata i poslije ubijene u Auschwitzu, Kafkinih prijatelja Ernsta Weissa i Maxa Broda te glasovitoga izdavača Salmana Schockena, sve do priče čovjeka uvjerenog da je Kafkin sin.