Učenice ponovo zaostaju u matematici – zašto?

Nakon višegodišnjeg napretka, djevojčice ponovno zaostaju u matematici za dječacima, pokazalo je nedavno istraživanje UNESCO-a. Stručnjaci trend smatraju zabrinjavajućim jer su upravo snažne vještine iz matematike ključne za gospodarski i društveni razvoj, promicanje inovacija te za pronalaženje rješenja za goruće svjetske probleme...

Analiza provedena u suradnji s Međunarodnim udruženjem za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA) temelji se na podacima TIMSS-a prikupljenima između 1995. i 2023. godine. Obuhvaća učenike 47 zemalja na kraju nižih razreda osnovne škole te učenike 38 zemalja u višim razredima osnovne škole, uključujući Španjolsku, Kinu, Australiju i SAD. Iako su djevojčice povijesno imale slabije rezultate od dječaka u matematici, taj se jaz znatno smanjio tijekom 2000-ih i 2010-ih godina, ističu autori istraživanja. Trend se preokreće u negativnom smjeru od 2019. godine, a do 2023. godine dječaci nadmašuju djevojčice na kraju nižih razreda osnovne škole u čak 81 posto proučavanih zemalja, dok je taj udio prije pet godina bio 52 posto, u 2015. 39 posto, u 2011. 41 posto, a u 2003. 26 posto. 

Razlike su vidljive i u raspodjeli razina znanja: u 2023. godini 21 posto zemalja imalo je porast udjela djevojčica koje nisu dosegle minimalni prag iz matematike na kraju nižih razreda osnovne škole. Istodobno, od 2007. godine udio zemalja u kojima dječaci imaju izrazito nisku razinu znanja kontinuirano se smanjuje, a 2023. godine gotovo je nestao jer bilo ih je samo dva posto. U višim razredima osnovne škole udio zemalja u kojima dječaci nadmašuju djevojčice manji je nego u nižim razredima, ali se također primjećuje porast. 

Smanjena interakcija

U razgovoru s hrvatskim stručnjacima o ovom problemu, potvrđuje se da negativni trend nije zaobišao ni Hrvatsku, iako naš obrazovni sustav ima neke specifičnosti u tom pogledu, a uzroci su složeniji od posljedica pandemije koronavirusa.  

– Utjecaj pandemije COVID-19 jedan je od čimbenika koje UNESCO-ovo izvješće razmatra. No, važno je naglasiti da ono ne donosi analizu specifičnu za Hrvatsku, već identificira globalne trendove u uključenim obrazovnim sustavima. Izvješće ističe da su dugotrajni prekidi nastave uživo i smanjena interakcija s nastavnicima i vršnjacima mogli dodatno utjecati na samopouzdanje djevojaka, koje se pokazuje kao čimbenik snažno povezan s postignućima. S druge strane, TIMSS i PISA u prosjeku i dalje bilježe obrasce koji se često interpretiraju kao stereotipi – da su djevojčice uspješnije u verbalnoj, a dječaci u matematičkoj pismenosti. Međutim, TIMSS 2023 donosi zabrinjavajuću promjenu: povećava se udio obrazovnih sustava u kojima dječaci postižu bolje rezultate od djevojčica u matematici – navodi Željka Milin Šipuš, redovita profesorica Matematičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja smatra da su uzroci ovih promjena složeni i teško jednoznačno uhvatljivi: 

– Živimo u vremenu velikih promjena, neizvjesnosti i globalnih izazova, a sve se češće otvaraju i pitanja o utjecaju umjetne inteligencije na obrazovanje i tržište rada. Puno je otvorenih pitanja za gospodarstvo, školu, roditelje, mlade ljude. Sve to posredno utječe i na učenike.

Posljedice s odmakom

Ističe pritom i neke pozitivne nalaze. 

– Prema istraživanju PISA 2022, djevojčice i dječaci u Hrvatskoj postižu slične rezultate u matematici. Iako se rezultati opisuju kao prosječni s obzirom na uključene zemlje, ne bilježe se znatne rodne razlike i taj je trend već dulje stabilan, od 2012. do 2022. Također, PISA 2022 pokazuje da je Hrvatska iskazala određenu otpornost tijekom pandemije, održavajući stabilne rezultate unatoč poremećajima u obrazovanju – naglašava Milin Šipuš. 

Moguće je, priznaje, da će se dio posljedica vidjeti tek s odmakom, no prvi pokazatelji ne upućuju na povećanje razlika u postignućima između djevojčica i dječaka. Hrvatska je poduzela određene mjere za motiviranje djevojčica za STEM područje, no moglo bi se i više, smatra naša sugovornica. 

– Vidljivi su pozitivni pomaci i inicijative, no prostor za napredak svakako postoji. Iako razlike u postignućima nisu velike, u praksi se često uočavaju razlike u pristupu, interesu i samopouzdanju. Mislim da bi nastavnici mogli potvrditi da razlike u radu postoje. To govorim i iz osobnog iskustva – i kao sveučilišna nastavnica danas i kao učenica nekad – navodi, a ima i određene ideje o tome kako postići napredak. 

– Istraživanja pokazuju da razlike u postignućima proizlaze prije svega iz razlika u iskustvima učenja, a ne iz sposobnosti. Stoga je važno stvarati raznolike i poticajne prilike za učenje. Učenicima s nižim samopouzdanjem, i ne samo njima, potrebno je omogućiti okruženje u kojem mogu učiti bez straha od pogreške, uz aktivno i suradničko učenje te rješavanje, njima bliskih, problema povezanih sa stvarnim životom – poručuje profesorica Milin Šipuš.

Uloga uzora 

– Učenice koje pokazuju interes za matematiku ne traže uvijek same dodatne prilike, pa je važno da im se one aktivno nude. To ne moraju biti samo natjecanja – sudjelovanje u STEM projektima može biti osobito poticajno. Mislim da ima puno hrabrih djevojaka, koje su spremne uhvatiti se u koštac s matematičkim izazovima ili izazovima struke koja koristi napredne matematičke alate – ističe.

Važno je, dodaje, djelovati na više razina: od učitelja i roditelja koji svjesno razbijaju stereotipe, do šireg društva koje putem kampanja i kvalitetnog karijernog usmjeravanja potiče djevojke na uključivanje u STEM područja te, konačno, do stvaranja dobrog radnog uključujućeg ozračja. 

– Posebno je važno istaknuti i ulogu uzora. Primjerice, nedavni uspjesi hrvatskih učenica na Europskoj matematičkoj olimpijadi za djevojke, gdje su osvojene zlatne i brončane medalje, snažno pokazuju njihov potencijal. Razvijene matematičke kompetencije danas su ključne za inovacije, gospodarski razvoj i suočavanje s globalnim izazovima i važno je da u tome ravnopravno sudjeluju i djevojčice i dječaci – podsjeća za kraj profesorica.