Dan aktivnosti međupredmetno je osmišljen jer različitim aktivnostima ostvaruje ciljeve predmeta priroda i društvo, slovenski jezik, matematika, likovna kultura i glazbena kultura
CŠOD (Centar školskih i izvanškolskih aktivnosti) javna je ustanova koja djeluje od 1992. godine. U dvadeset i šest domova u Sloveniji provodimo tematske i projektne tjedne, a u dnevnim centrima više od četrdeset različitih prirodoslovnih, tehničkih, kulturnih dana te ekskurzija za učenike i srednjoškolce. Naše dane aktivnosti godišnje posjeti oko 40.000 učenika. Surađujemo s vanjskim institucijama i u biti predstavljamo most između njih i škola. Programi su usklađeni s nastavnim planovima za pojedini razred i potvrđeni na programskom vijeću. Svi su programi međupredmetno osmišljeni, tako da učenici iz različitih perspektiva upoznaju određenu temu.
U dnevnom centru Čopova hiša provodimo i kulturni dan pod nazivom „Pčelica leti s neba”, koji je namijenjen upoznavanju života pčela, pčelarstva, pčelinjih proizvoda, rada pčelara i tradicije pčelarstva u Sloveniji. Ona se odražava i u narodnoj umjetnosti (oslikane prednje stranice košnica, pčelinjaci). Dan aktivnosti međupredmetno je osmišljen jer različitim aktivnostima ostvaruje ciljeve predmeta priroda i društvo, slovenski jezik, matematika, likovna kultura i glazbena kultura. Učenici aktiviraju svih pet osjetila: vid, sluh, njuh, dodir i okus. Dan aktivnosti namijenjen je učenicima prve i djelomično druge obrazovne trijade osnovne škole.
Priča o medvjedu
Kako izgleda naš dan aktivnosti? S učenicima se najprije uputimo do rekonstrukcije Janšina pčelinjaka u Breznici. Pčelinjak se sastoji od 72 košnice kranjiča s oslikanim prednjim stranicama – panjskim končnicama. Oslikane panjske končnice u povijesti slovenskog pčelarstva, pa i u povijesti narodne duhovne kulture, neizostavan su element. Točan nastanak nije poznat, smješta se u sredinu 18. stoljeća, možda i ranije. Oslikavanje je karakteristično za alpski prostor, Gorenjsku i Korušku, a proteže se i preko Karavanki. Prve panjske končnice prikazivale su uglavnom religiozne motive, kasnije i prizore iz svakodnevnog života, lovačke, vojne motive, često i na šaljiv način ljudske slabosti. Svaki učenik odabere jedan motiv i zapamti ga. Kod pčelinjaka ispričamo i Finžgarovu priču o Medvjedu pčelaru, o tome kako je Anton Janša zaštitio svoje pčele od medvjeda. Kod ogledne košnice promatramo pčelinju zajednicu, slušamo zujanje i pokušavamo ga oponašati. Zatim odlazimo u Čopovu spomen-kuću. Učenici najprije nacrtaju motiv s panjske končnice. Izrađene motive zalijepimo na unaprijed pripremljenu kutiju omotanu u smeđi papir i tako izradimo maketu pčelinjaka.
Slijedi razgovor o pčelama. Kako bi si lakše predočili pčelu, učenici najprije slažu slagalicu kranjske sivke. Podijeljeni su u skupine i svaka dobiva svoju slagalicu. Nakon slaganja opisuju pčelu – uočavaju tri dijela tijela, dlačice, sivkasto-smeđu boju. Prebroje noge, krila i oči. Upoznaju pčelinju zajednicu (maticu, radilice i trutove) te razvojni ciklus: jaje – ličinka – kukuljica – pčela. Razgovaramo o njihovim ulogama i životnom vijeku. Učenici shvaćaju da pčele nisu samo skupljačice meda, već važni oprašivači koji osiguravaju biološku raznolikost i oprašuju voćke i druge kulture.
Pčelinji ples
Upoznajemo pčelinje proizvode; promatramo, opisujemo i kušamo pelud. Upoznajemo različite vrste meda koje se razlikuju po gustoći, boji i okusu. Med može biti tekući, kremast ili kristaliziran. Boja varira od gotovo prozirne do tamnosmeđe. Cvjetni med obično je slađi od šumskog. U Sloveniji su najčešći: bagremov, lipov, cvjetni, smrekov, jelov, šumski i kestenov med. Učenici promatraju razlike i kušaju med.
Upoznaju se i sa zaštitnom opremom pčelara te opasnostima uboda i osnovama prve pomoći. Zatim izrađuju svijeće od pčelinjeg voska. Dobiju satnu osnovu i fitilj te od voska oblikuju i ukrašavaju svijeće.
Na kraju izrađuju plakat cvjetne livade s pčelama. Svaki učenik nacrta i izreže cvijet te pčelu kranjsku sivku i zalijepi ih na zajednički plakat. Prije završetka zapjevamo pjesmu „Čebelar (Pčelar)” i zaplešemo pčelinji ples. Dan aktivnosti učenicima na iskustveni način približava važnost pčela za život i prirodu te potiče poštovanje prema njihovu radu.
Dan slovenskog doručka
Pčelarstvo u Sloveniji, a osobito u općini Žirovnica, ima vrlo dugu tradiciju. Slovenija je u Europi poznata kao „srce i duša pčelarstva”. U Rodinama (blizu Žirovnice) 1781. godine osnovano je prvo pčelarsko društvo u Sloveniji. Prema podacima Pčelarskog saveza Slovenije, danas u Sloveniji postoji 207 pčelarskih društava, 7400 pčelara i 175 pčelarskih sekcija. Jedan od začetnika pčelarstva u svjetskim razmjerima bio je Anton Janša, rodom iz Breznice. Rođen je 20. svibnja 1734. godine. Pčelarsko znanje stjecao je od oca i kasnije ga nadograđivao. Odlukom carice Marije Terezije postao je prvi učitelj pčelarstva na pčelarskoj školi u Beču. Putovao je po Donjoj Austriji, Češkoj i Moravskoj te predstavljao svoja saznanja o pčelarstvu i obrazovao nove učitelje. Napisao je dvije važne knjige – „Rasprava o rojenju pčela” (1771.) i „Potpuni nauk o pčelarstvu” (objavljena nakon njegove smrti 1775.). Uz njegovu pomoć diljem svijeta proslavila se „kranjska sivka”, autohtona slovenska pčela. Nakon njegove smrti (umro je 13. rujna 1773. u Beču), carica Marija Terezija izdala je naredbu da svi učitelji pčelarstva moraju poučavati prema njegovim načelima.
Na inicijativu Pčelarskog saveza Slovenije od 2011. godine provodi se i projekt Tradicionalnog slovenskog doručka, u koji su uključeni vrtići i osnovne škole. Projekt potiče konzumaciju lokalne hrane. Djeca i učenici za doručak dobivaju kruh, maslac, med, mlijeko i jabuku. Obično se dan slovenskog doručka obilježava treći petak u studenome.
