AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
E, moj Platone
Prije dva tjedna žrtvovao sam cijelo drugo poluvrijeme sjajne utakmice Lige prvaka ne bih li pogledao što na državnoj dalekovidnici u udarnom terminu o štrajku imaju reći državni tajnik u MZOM-u, čelnik jednog sindikata, sveučilišni profesor i ravnateljica jedne osnovne škole. I požalio sam. Državni tajnik, majstor za financije u resornom ministarstvu, vidno iznerviran, bahat, na granici nepristojnog ponašanja, uvjeravao je i one u studiju i svekoliki puk pred TV ekranima kako su zahtjevi za povećanjem plaća prosvjetara te za korekciju njihovih koeficijenata neopravdani i megalomanski, jer im je u posljednjih šest ili osam godina milošću najdugovječnijeg premijera i aktualne vlasti plaća u kumulativu narasla za oko 60 posto. I požalio se kako njemu kao državnom tajniku deset godina plaća nije išla ni za lipu, a bogme ni za cent gore. I kako je on kao državni tajnik zakinut. Rastužilo me to. Strašno. Suze mi potekoše. Rekao bi moj prijatelj „suza suzu sustiže!”…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Igre prijestolja
Priče iz škola doprle su prethodnih dana u centar medijske pažnje, a najavljeni štrajk u srijedu iznova je naišao na podjele javnosti – neki su pružali neograničenu podršku prosvjetarima, a drugi su ponavljali isprazne fraze o dugotrajnim praznicima i (ne)radu. Ne manje važno – i sami predstavnici sindikata bili su podijeljeni, jedni su bezrezervno ustrajali na nužnosti akcija, a drugi spominjali upitnost i legitimnost. Tražile su se ispisnice, brzopotezno osnivale nove podružnice, priključivali i oni koji nisu članovi sindikata, žestili ministri i državni tajnici...
Kako to već obično biva, i nakon ovog je štrajka svaka strana „istrčala” sa svojim brojkama i trudila se istaknuti da su baš njihove znamenke egzaktne te lako provjerljive. Naravno da su i pojedini politički akteri iskoristili priliku za „pozicioniranje” pred nadolazeće lokalne izbore pa su se odjednom sjetili pružiti podršku svima u sustavu....
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Prinosi urednika, novinara i vanjskih suradnika Školskih novina znanosti i kulturi
Ivan Brabec – jezični udžbenici i savjeti za učitelje
Ova rubrika Vremeplova govori o urednicima, novinarima i stalnim vanjskim suradnicima Školskih novina koji su, izvan stranica novina, ostvarili zapažene prinose hrvatskom školstvu, znanosti i kulturi
• Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola stručnim skupom obilježila 30 godina postojanja
Škola se mora prilagođavati brojnim izazovima i graditi čvrsto partnerstvo s roditeljima
Ponekad mi se čini da smo glumci s bezbroj uloga: odgajatelj, medijator, psiholog, pedagog, liječnik, rukovoditelj, političar, kućni majstor, odvjetnik, arhitekt, policajac, socijalni radnik, osoba za sigurnost, prijatelj, menadžer, odvjetnik... i da ne nabrajam više, u konačnici i ravnatelj. Nerijetko imamo osjećaj da nas mnogi u svim tim ulogama smatraju statistima, ponekad su nam potrebni iznimni napori da bismo zadovoljili sve u sustavu, a ponajviše učenike, radi kojih smo svi u školama. Roditelji često nisu ni svjesni koliko je njihovo značenje u partnerstvu sa školom u kojemu nekad mogu pomoći, a nekad i odmoći svojoj djeci ‒ rekla je predsjednica HUROŠ-a Antonija Mirosavljević
• U Školskoj knjizi održana konferencija za ravnatelje i stručne suradnike „Cjelodnevna škola – inkubator izvrsnosti”
Hoće li uspjeti cjelodnevna škola – ovisi o svima nama
Nijedna reforma dosad nije izazvala toliko otpora stručne i šire javnosti. I pitanje je može li cjelodnevna škola pridonijeti boljoj povezanosti škole, roditelja i lokalne zajednice. Jesmo li spremni napraviti iskorak i prilagoditi obrazovanje stvarnim potrebama učenika i društva ili smo još u nekom otporu ili strahu zbog eksperimenta, kao da s lošim programima ne eksperimentiramo već desetljećima? Može li cjelodnevna škola biti ključ transformacije obrazovanja ili nas čekaju izazovi koje tek trebamo razumjeti i riješiti?
• Zaključci Prvoga simpozija hrvatskoga kao materinskoga jezika
Za kvalitetnije poučavanje i učenje hrvatskoga jezika
Poslova i zadataka na unaprjeđivanju nastave materinskog jezika doista je puno, a sudionici simpozija upućuju ih kao upozorenje, molbu ili apel ne samo obrazovnoj politici nego i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agenciji za odgoj i obrazovanje pa konačno i svim voditeljima županijskih stručnih vijeća, učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika kako bi ih sve potaknuli na razmišljanje o aktivnostima i rješenjima kojima svatko iz svoje domene mogu pridonijeti tom temeljnom cilju
• REPORTAŽA Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik
Stvarali smo ne samo dubrovački, nego i hrvatski turizam
Trudimo se ulagati u znanje, želimo modernizirati sustav obrazovanja, uskladiti ga sa svjetskih turističkim i ugostiteljskim trendovima, ali i koristiti već postignuto. Škola se kontinuirano nastoji povezati s gospodarstvom. Upravo su iz naše škole potekli brojni vrhunski kadrovi, ljudi koji i dan danas mogu dati veliki doprinos kako bi se kvaliteta obrazovanja podigla na još višu razinu ˗ ravnatelj Antun Perušina
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Škola i darovita djeca
Razvijanje kreativnosti i prepoznavanje darovitosti u osnovnoj školi
Darovitost u osnovnoj školi nije samo pitanje intelektualnih sposobnosti, već i kapaciteta za kreativno razmišljanje i izražavanje. Prepoznavanje darovitih učenika u ranoj dobi i razvoj njihove kreativnosti od iznimne je važnosti, jer omogućava stvaranje temelja za njihov daljnji uspješan razvoj u svim područjima života
• Svijet riječi u učionicama: Projekti koji potiču čitanje
Odgoj cjeloživotnih čitatelja
Većina djece ne voli čitanje. Kako učenicima približiti čitanje i kako ih motivirati i potaknuti da zavole čitanje? U suvremenom životu brzoga tempa i velike izloženosti interaktivnoj tehnologiji, uloga učitelja ima iznimnu važnost. Kao učitelji znatno utječemo na način provedbe procesa opismenjavanja učenika, a posljedično i njihova čitanja
• Erasmus+ mobilnost u Malagi: Korak dalje u profesionalnom razvoju učenika
Osnaživanje strukovnih vještina u inozemstvu
Projekt nije samo obogatio učenike na svim razinama, nego je ojačao i suradnju škole s obiteljima, čime je dodatno potvrđena vrijednost Erasmus+ programa. Ovaj uspješan primjer suradnje između škole, obitelji i međunarodnih partnera još jednom dokazuje koliko Erasmus+ pridonosi razvoju mladih ljudi pripremajući ih za izazove budućnosti i ostavljajući im trajne uspomene i vrijedna iskustva
• Izazovi suvremenoga poučavanja engleskoga jezika uz uporabu IKT sredstava
I klasično i digitalno, ali s mjerom
Digitalni mediji i posljedično interaktivni sadržaji postali su dio svijeta današnje djece. U ovom članku predstavljeno je kako današnje digitalno pismene mlade potaknuti na veću učinkovitost i samim time uspješnost u nastavi engleskoga jezika. Predstavljene su različite aplikacije i aktivnosti koje su se pokazale najučinkovitijima, ali je upozoreno i na opasnosti od pretjerivanja
• Nova izdanja Školske Knjige
Neodoljiv, raskošno ilustriran svijet starih civilizacija
Serijal Velika ilustrirana povijest: Drevni Egipat, Carska Kina i Stari Rim – tri luksuzno opremljene monografije o najpoznatijim i najdugovječnijim starim civilizacijama napisali su vrsni britanski povjesničari prema najsuvremenijim izdavačkim standardima koji na posve nov i zanimljiv način predstavljaju svjetsku povijest
SAVJETNICI
• PRAVO | Blagdani i pravo na naknadu plaće | Jasna Kovač Goričan, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Klasifikacija anksioznih poremećaja u djece | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kada je nogama hladno, stavi kapu na glavu | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Tko, što, koga, čega... | Marija Drobnjak Posavec
• ROVINJ | OŠ Jurja Dobrile | Dobrobiti digitalnih alata u nastavi engleskog jezika
• KAŠTEL NOVI | OŠ Bijaći | Projekt Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću
• Osnovna škola Veliko Trojstvo | „Čitanjem do zvijezda” ‒ natjecanje u znanju i kreativnosti
• RIJEKA Udruga za glazbeno-scensko stvaralaštvo „Arij” | „Mjuzikl iz školskih klupa”
• Hrvatski školski muzej i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna | Izložba „Lutke izvan kazališta”
SVIJET
UNESCO Regionalno izvješće o globalnom praćenju obrazovanja za srednju i istočnu Europu, Kavkaz i središnju Aziju
Napredak u inkluzivnom obrazovanju
U regiji se pojavljuju novi izazovi inkluzije u obrazovanju, povezani s jezikom, etničkom pripadnošću i političkim previranjima. Posljednjih 35 godina zemlje su poduzele različite korake u usvajanju inkluzivnog pristupa, posebice u uključivanju djece s invaliditetom u redovni obrazovni sustav