AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
Od zaključanih vrata do učeničkih ekskurzija
Bojkot je izgleda postao način i stil života hrvatskih državljana. Ovih dana sve u šesnaest bojkotiramo trgovine i trgovačke lance nezadovoljni divljanjem cijena ama baš svega neophodnog za normalan život. Prije četiri godine roditelji su se bunili zbog obveznih maski koje njihova djeca moraju nositi u školi, pa su zatim bojkotirali školu zbog želje da se uključi u eksperiment zvan „Cjelodnevna škola”. Lani su bojkotirali i blokirali zagrebačke škole zbog devetogodišnjeg „nestašnog” dječačića. A kako su roditelji uzori svojoj djeci, što je posve prirodno i normalno, krenuli su u drugom polugodištu i lagani bojkoti nastave koje provode njihova malodobna djeca, njihovi srednjoškolci. I sve zbog tog ne sretnog „Protokola o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama”…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Nema nam pomoći
Kako sada stvari stoje, izgleda da s početkom nove školske godine ravnatelji škola ne će više biti samo u bjesomučnoj potrazi za, primjerice, učitelji(ca)ma matematike ili razredne nastave, već i za pomoćnicima u nastavi. Taman kad je svima u potpunosti „zaživjela” činjenica da učenici s teškoćama imaju neposrednu pomoć asistenata (kako ih svi od milja vole zvati), osvijestila se i činjenica da od rujna svi pomoćnici u nastavi moraju imati završenu višemjesečnu edukaciju bez koje ne će moći u razred. Dosad su, kao što se zna, stvari funkcionirale na način da moraju odraditi tek „vikend-tečaj”, a onda su neke nedoumice rješavali uz pomoć stručnih suradnika u školi. Mnogi su se složili da je takav oblik pripreme prije ulaska u učionicu nedostatan, posebno u svjetlu podatka da se iz godine u godinu pojavljuje sve više učenika kojima je pomoć neophodna, a njihove teškoće postaju sve raznovrsnije...
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Novinari urednici u Školskim novinama (1950. – 2025.)
U prošlom broju u rubrici Vremeplov objavili smo životopise svih glavnih urednika i direktora Školskih novina tijekom 75 godina njihova izlaženja. Vidljivo je u tom prilogu da su se Školske novine kao izdavačka kuća razvijale prilično sporo, uglavnom zbog nedostatka materijalnih uvjeta, po čemu dijele sudbinu cijelog obrazovnog sustava. U prvom su razdoblju i glavni urednik i svi članovi uredništva bili volonteri, a neki su od njih, pa i glavni urednici, obavljali i poslove tehničkog urednika, lektora i korektora, a pisali su i autorske članke. Točne uloge pojedinaca ne znamo jer nisu zapisane u impresumu, a od brojeva 1/1955. do 8/1969. u impresumu, osim imena glavnog urednika (Mate Dorčić), nema ni imena članova uređivačkog odbora. To se promijenilo nabolje od 1974. godine, kad u uredništvo dolaze prvi profesionalci. Sve do najnovijeg vremena i direktori i glavni urednici bili su, uz te dužnosti, istodobno i novinari izvjestitelji i urednici pojedinih rubrika u listu. No, osim njih u novinama je radilo i desetak novinara koji su pisali i uređivali dijelove novina, a nikad nisu imali rukovodeću ulogu. Neki su bili stalni zaposlenici, a neki trajni vanjski suradnici u nekom razdoblju. Tako je bilo u prvim godinama, a tako je i u posljednje vrijeme. Nekoliko vanjskih suradnika svojim su radom u uredništvu bili, osobito u početnom razdoblju, upravo presudni za redovito izlaženje lista (Milivoj Gabelica, Ante Nazor). O njihovu velikom doprinosu svjedočili su suvremenici pa i njih uvrštavamo u stalne novinare urednike, iako ih nema u impresumu. Neka im barem to bude priznanje i zahvala za trajnu pomoć i vjernost novinama prilikom ove obljetnice
• Za Vremeplov Školskih novina govore čitatelji: Vladimir Strugar
Zajedno smo više od pola stoljeća
Školske novine vjerodostojan su svjedok svih mijena u hrvatskom školstvu i promicatelj interesa učiteljstva, a pratim ih punih 55 godina
• Nakon niza europskih država, lažne dojave o bombama i u Hrvatskoj
„Živimo u vremenu kada se suočavamo s prijetnjama, kao i svi drugi”
Bitno je da su djeca uvijek sigurna. S time se ne možemo kockati jer ne živimo u sigurnim vremenima i zato sigurnost mora biti na prvom mjestu. Dojave ovakve vrste uvijek će se uzimati s najvećom pažnjom, a stručnjaci rade na utvrđivanju odakle su stigle, poručio je ministar Radovan Fuchs, dok je zbog širenja lažnih poruka o napadu na škole 10. veljače policija apelirala na građane da ne šire lažne informacije
• REPORTAŽA Gimnazija Nova Gradiška
U problemima ne vidimo ograničenja nego izazove koje timski rješavamo
U školi provodimo probnu maturu, imamo pojačane programe iz obveznih predmeta putem dodatne, izborne, fakultativne nastave i uz to organiziramo i pripremu za maturu na kojoj učenici godinama postižu sjajne rezultate, a o tome svjedoči i podatak da 96 posto njih upiše studijski program koji im je bio prvi izbor ˗ ravnateljica Ljiljana Ptačnik
• Posjetili smo Umjetničku plesnu školu Silvije Hercigonje u Zagrebu
Višestruka korist bavljenja plesnom umjetnošću
Poznato je da ples ublažava stres i tjeskobu, podiže razinu endorfina, hormona koji neutralizira negativna djelovanja okoline na organizam, izgrađuje samopouzdanje i samopoštovanje, razvija koordinaciju te potiče kreativno razmišljanje i samoizražavanje.
Djetinjstvo i adolescencija važne su faze života za razvoj mentalnog zdravlja. Mladi tada stječu kognitivne i socijalno-emocionalne vještine koje oblikuju njihovo buduće mentalno zdravlje i važne su za preuzimanje uloga odraslih u društvu. Na nama je kao obrazovnim djelatnicima odgovornost da im u tome pomognemo ˗ ravnateljica Ivana Pinjušić Bužančić
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Integracija umjetnosti i matematike u ranom odgoju i obrazovanju (2)
Univerzalnost umjetnosti i lakoća njezine široke primjene
U Dječjem vrtiću Maksimir u Zagreba odgojiteljice triju odgojno-obrazovnih skupina s djecom su počele istraživati umjetnička djela nizozemskoga slikara Pieta Mondriana (1872. – 1944.), koji je bio predvodnik u razvoju moderne apstraktne umjetnosti i glavni predstavnik pokreta apstraktne umjetnosti poznatog kao De Stijl (Stil). Komponiranjem sličnih uzoraka potican je razvoj likovne, matematičke i digitalne kompetencije djece rane i predškolske dobi. U ovome broju autorice nastavljaju s prikazom rezultata primjerima iz prakse
• Uloga prirode u waldorfskom obrazovanju
Izvor inspiracije, sinergija znanja i kreativnosti
Waldorfsko obrazovanje kao osnovni postulat ima odgoj i obrazovanje cjelovita čovjeka, što znači da težište nije isključivo na akademskim ishodima, već se ravnopravno prati emocionalni razvoj, razvoj stjecanja praktičnih vještina i socijalnih kompetencija. Upravo stoga ne čudi što je realizacija nastave obogaćena čestim boravkom u prirodi, u školskom vrtu, u obližnjem parku, u šumi, na livadama, planinarenjem, kampiranjem, spavanjem u šatorima
• Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar i Srednja škola Ivan Švear Ivanić Grad
Timska nastava unaprjeđuje i učenje i suradnju
Interdisciplinarna nastava sve se više prepoznaje kao ključan pristup u suvremenom obrazovanju jer omogućuje integraciju različitih nastavnih predmeta i potiče učenike na razvoj praktičnih vještina i međusobnu suradnju
SAVJETNICI
• PRAVO | Izbor novih članova školskog odbora | Olivera Marinković, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Najčešći problemi mentalnog zdravlja kod djece | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kako pobijediti u ratu protiv hrkanja | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Ljubav u školi
• DUGO SELO OŠ Ivan Benković | Njegovanje jezika i tradicije – makedonski kutak u školi
• VARAŽDINSKE TOPLICE OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića | Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
• KOPRIVNICA Knjižnica i čitaonica „Fran Galović” | Maleni Koprivničanci obilježili Svjetski dan čitanja naglas
• Osnovna škola Odra | Digitalni mediji i mentalno zdravlje
EURYDICE: KOMPARATIVNA STUDIJA Ključni podaci o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Europi 2025.
Djeca imaju pravo na kvalitetnu, dostupnu i priuštivu skrb
Europski obrazovni sustavi traže načine za poboljšanje dostupnosti i kvalitete ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu. U ovom je izvješću istaknut napredak u određenim područjima i zemljama odnosno smjer kojim idu, a postavljeni su i čvrsti temelji za buduće politike i istraživanja