Lidrano, smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola, došla je do poluzavršnice. Nakon općinskih smotri, održanih početkom veljače, u zadnjem tjednu veljače u cijeloj državi održane su i županijske smotre, pa tako i Lidrano Grada Zagreba. Kao i svake godine do sada i ovogodišnji Lidrano održan je pod pokroviteljstvom Poglavarstva grada Zagreba i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. 

U Satiričkom kazalištu „Kerempuh” održana je prigodna svečanost kojoj su nazočili brojni osnovci i srednjoškolci i njihovi učitelji i nastavnici, voditelji literarnih, dramskih i novinarskih družina, a prije samog otvorenja Lidrana pozdravili su ih Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, te Katarina Milković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. 

Trud učitelja

Kao i prethodnih više od dvadeset godina sjajni domaćini zagrebačkim lidranovcima bile su Osnovna škola Antuna Gustava Matoša i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, u čijim su se prostorima odvijali okrugli stolovi i prezentacije novinarskog i literarnog stvaralaštva, dok su pojedinačne i skupne scenske nastupe osnovci i srednjoškolci prezentirali u Centru kulture na Pešćenici poznatijem pod akronimom KNAP. 

Ove se godine održava jubilarni, 35. Lidrano. Sve je počelo 1992. godine smotrom u koju su se uključile brojne osnovne i srednje škole i taj festival učeničkog stvaralaštva traje i danas. Na njemu se potvrđuje vrijednost i važnost izvannastavnih aktivnosti u jezično-umjetničkom području, koje pridonose razvoju osobnosti svakog djeteta, koje na neki način udaljavaju mlade od ulice i njezinih negativnih utjecaja. To su aktivnosti u kojima mladi mogu uz pomoć svojih učitelja i nastavnika razvijati svoju darovitost, mogu izraziti svoj kritički odnos prema svijetu koji ih okružuje, mogu se baviti umjetnošću, a kao rezultat njihova svakodnevnog rada i druženja nerijetko se dogode ostvarenja koja premašuju očekivanja odraslih, što je najbolji pokazatelj da trud njihovih učitelja mentora uistinu ima smisla. 

Učenici progovaraju

Jer, Lidrano desetljećima otvara prostor u kojemu riječi dišu, u kojemu tišina između stihova govori jednako snažno kao i izgovorena misao. Lidrano nije samo smotra talenata. To je susret mladih ljudi koji se usuđuju misliti, osjećati i govoriti – pjesmom traže smisao, dramom istinu, a novinarskom riječju odgovornost. U vremenu u kojem je lako ostati nijem, učenici progovaraju – iskreno, nemirno, veselo, ponekad bolno, ali uvijek svojim glasom. Njihove priče nisu uvijek uhu ugodne, ali su najčešće stvarne. One u sebi nose grad, ulice, škole, obitelji, prve ljubavi, ali i strahove i nade. 

Gledano statistički, ove je godine na gradskoj razini pokazano četrdesetak skupnih i isto toliko pojedinačnih scenskih nastupa. U konkurenciji je bilo i stotinjak literarnih radova, tridesetak školskih listova, osamdesetak pojedinačnih novinarskih radova, tridesetak radijskih i televizijskih, odnosno videouradaka. Usporedi li se to s prošlogodišnjom produkcijom, onda se može reći da je u jednom segmentu možda malo manje uradaka, ali u nekom drugom mrvicu više. U zagrebačkim se školama i dalje ustrajno radi, ali valja priznati da je u posljednjih nekoliko godina drastično pao broj školskih listova. Od nekadašnjih pedesetak listova osnovnih škola, priča se svela na šesi tiskanih i šest digitalnih listova pa ostaje pitanje je li uzrok tome nedostatak novca potrebnog za tiskarske troškove ili u padu motivacije ne samo učitelja voditelja nego i članova novinarskih družina. Čini se da je u tom segmentu entuzijazam u školama prilično splasnuo, no unatoč smanjenoj kvantiteti mora se priznati da kvaliteta pristiglih listova kao i pojedinačnih novinarskih uradaka ničime ne zaostaje za novinarskom produkcijom iz prethodnih godina.

Završnica u Vinkovcima

Sve rečeno dovodi nas do prosječne brojke koja govori da je na ovogodišnjem Lidranu baš kao i lani na gradskoj razini sudjelovalo oko 1400 učenika i njihovih učitelja mentora. Njima se mora dodati i barem dvije-tri tisuće učenika koji su sudjelovali na početnoj razini i ta činjenica svakoga mora radovati.

Jer, doista je zadovoljavajući podatak da se toliko puno osnovaca i srednjoškolaca bavi novinarstvom, glumom, filmskim i videostvaralaštvom, da ih usrećuje pisanje pjesama i proze. Kvaliteta svega viđenog na ovogodišnjem zagrebačkom Lidranu barem je na razini prijašnjih godina, a u nekim segmentima, poput radijskog novinarstva u osnovnim školama, u znatnom je porastu. 

Može se stoga posve slobodno reći da se Lidrano još jednom pokazao kao praznik za sve one koji se bave glumom, literarnim i novinarskim stvaralaštvom, od kojih će samo dio, nakon još jedne prosudbe na državnoj razini, svoje ovogodišnje Lidrano putovanje završiti na državnoj smotri krajem travnja u Vinkovcima.