Djeca se taman priviknu i krenu učiti, a onda opet dolaze praznici. Osnovne škole i prošle su godine tražile objedinjene zimske praznike, sadašnje rješenje s dva dijela nam ne odgovara – Antonija Mirosavljević, predsjednica HUROŠ-a

Bilo bi dobro da na e-Savjetovanju bude zaista jako mnogo komentara, da ne ostane sve na priči u zbornicama i društvenim mrežama – Branka Štefok Bojadžija, ravnateljica OŠ Borovje u Zagrebu

Prijedlog školskog kalendara za 2026./2027. koji je prošli tjedan pušten u e-Savjetovanje ne prestaje izazivati reakcije.

– Zimski praznici u jednom dijelu bili su izvrsna odluka i kontraproduktivno ih je dijeliti. Taman kad se stekne potrebna rutina i zamah – pauza. Usporedila bih to s autom u gradskoj vožnji, kreni – stani – kreni – stani, i tako u nedogled, dok motor ne zakuha, a nikamo stigao nije. Ako je ovo plod pritisaka roditelja koji bi skijali, ali jeftinije, i mi bismo ljetovali jeftinije, ali eto, imamo privilegij koristiti samo visoku sezonu i još više cijene. Kao svaka elita... Samo, tko nas pita... – piše jedna komentatorica.

Prijedlog uključuje ponovno dijeljenje zimskih praznika, drugo polugodište koje počinje u četvrtak i samo mjesec dana između zimskih i proljetnih praznika. Razlika je to od ove godine, kad su ponovo uvedeni zimski praznici u jednome dijelu te ukinuti kratki jesenski praznici koje je uvela tadašnja ministrica Blaženka Divjak.

Kraći predasi? 

Prema ovome prijedlogu nastava u školskoj godini 2026./2027. počinje u ponedjeljak, 7. rujna i završava u utorak, 15. lipnja 2027., za učenike završnih razreda 21. svibnja 2027. Zimski odmor ponovo se dijeli na dva dijela. Prvi počinje pred Božić, u četvrtak, 24. prosinca te traje dva tjedna, do 5. siječnja 2027. Nastava počinje u četvrtak, 7. siječnja. To je i početak drugog polugodišta. Drugi je dio zimskog odmora u veljači, od ponedjeljka, 22. veljače do petka, 26. veljače. Nastava počinje 1. ožujka.

S obzirom na raniji Uskrs u 2027., proljetni praznici nadovezat će se na drugi dio zimskih prilično brzo, već za mjesec dana. Ovi praznici počinju u četvrtak, 25. ožujka te traju čak 11 dana, do ponedjeljka, 5. travnja.

– Iduće godine veći dio državnih praznika pada na vikende, pa ovako imamo više odmora tijekom školske godine. Uvijek je dio onih koji smatraju da je bolje imati kraće predahe. Obje su se prakse pokazale u redu – izjavila je na predstavljanju prijedloga Zrinka Mužinić Bikić, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

Ipak, više je problema s ovim rasporedom – od činjenice da je između drugog dijela zimskih praznika i proljetnih praznika samo mjesec dana ili to da drugo polugodište počinje u četvrtak.

Ravnatelji smatraju kako i jedna i druga opcija imaju prednosti i mane, no ističu kako stalne promjene kalendara općenito nisu dobre. Osim toga, bez ukidanja prava roditelja da opravdavaju po tri dana odjednom, nije ni važno kad su praznici, kažu.

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) najavila je kako će uputiti Ministarstvu službeni zahtjev za spajanje zimskih praznika.

– Nema apsolutno nikakve potrebe da se to razbija. Djeca se taman priviknu i krenu učiti, a onda opet dolaze praznici. Osnovne škole i prošle su godine tražile objedinjene zimske praznike, sadašnje rješenje s dva dijela nam ne odgovara – kazala je za Hinu predsjednica HUROŠ-a Antonija Mirosavljević.

Jeftiniji termini

Predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Antun Kovačić ipak smatra da ovakav raspored praznika može pomoći rasterećenju drugog polugodišta. Ipak, upravo je taj period godine najviše opterećen za maturante, u čemu rascjepkani praznici ne pomažu.

– Što se tiče veljače, taj tjedan sigurno više odgovara roditeljima koji idu na skijanje, jer su jeftiniji termini. No to više ionako nije važno, oni će svojoj djeci opravdati izostanak kako im odgovara. Nisam za ovakav prijedlog – kaže Violeta Vragotuk, ravnateljica OŠ Središće u Zagrebu.

U komentarima su se isticali glavni problemi ovakvog rasporeda.

– Ovakvo cjepkanje odmora svakih nekoliko tjedana izrazito loše utječe na koncentraciju učenika. Predlažem da zimski praznici budu i ostanu u jednom dijelu, kako bi se djeca pošteno odmorila. Više smisla ima jedan konkretan odmor nakon kojeg svi možemo ozbiljno i u kontinuitetu nastaviti s radom – ističe jedan komentator.

Od Ministarstva znanosti i obrazovanja očekuje se dosljednost i stabilnost, a ne stalne izmjene koje ostavljaju dojam nedostatka jasne i dugoročne strategije, zaključuje sljedeći.

– Pitam se je li stvarno toliko djece koja s roditeljima idu na skijanje u jeftinijem periodu i treba li cijeli sustav radi toga trpjeti. Predlažem zimske praznike u jednom dijelu, što omogućuje i završetak nastavne godine ranije od predloženog, najkasnije 11. lipnja. Duboko sam uvjeren da je potrebnije pokušati izbjeći velike vrućine koje pogađaju sve u sustavu nego malo skuplje skijanje koje pogađa relativno mali broj istih – napisao je sljedeći komentator.

Odluka do 29. svibnja

Hoće li Ministarstvo uvažiti komentare i savjete, vidjet ćemo za desetak dana, koliko je prijedlog još u e-Savjetovanju. Ravnatelji ne očekuju mnogo, kažu nam kako se njihovi prijedlozi i komentari rijetko uvažavaju.

– Nažalost, nisam optimistična, ne znam hoće li Ministarstvo uvažiti naše apele. Zaboravlja se i da se sa svakom izmjenom kalendara opet moraju prilagođavati kurikuli i periodi predavanja gradiva. Bilo bi dobro da bude zaista jako mnogo komentara, da ne ostane sve na priči u zbornicama i društvenim mrežama – kazala nam je Branka Štefok Bojadžija, ravnateljica OŠ Borovje u Zagrebu.

E-Savjetovanje traje do 21. svibnja, a do 29. svibnja Ministarstvo će objaviti odluku i izvješće.