U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u petak, 16. siječnja 2026. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla dodijeljene su godišnje nagrade i priznanja za postignuća u likovnoj umjetnosti 2025. godine.
Nagradu za životno djelo primio je pionir u području računalne grafike, animacije i digitalne umjetnosti Tomislav Mikulić.
Slikaru, grafičaru i profesoru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Robertu Šimraku uručena je nagrada za izložbu „Purgatorij” predstavljenu prošle godine u Laubi – kući za umjetnost i ljude. Mihaela Rašica dobitnica je nagrade za mlade umjetnike, dok je za sveukupni doprinos likovnoj umjetnosti nagrađena osnivačica i voditeljica Galerije Kranjčar Elvira Kranjčar, čije je djelovanje obilježilo nezavisnu zagrebačku i hrvatsku likovnu scenu.
Jedinstvena figura
Državna tajnica Ministarstva kulture i medija Dražena Vrselja istaknula je kako djela svih laureata dokazuju da je suvremena hrvatska likovna scena aktivna i živa, dodajući kako će Ministarstvo kulture i medija u tom smislu i nadalje podržavati razvoj vizualnoga stvaralaštva u Hrvatskoj konkretnim potporama ali i unaprjeđenjem zakonskoga okvira za djelovanje umjetnika i radnika u kulturi.
Tomislav Mikulić ističe se kao jedinstvena i ključna figura u razvoju računalne grafike i animacije, ne samo u hrvatskoj umjetničkoj povijesti, nego i u međunarodnim okvirima digitalne umjetnosti. Njegov izuzetan doprinos umjetnosti temelji se na dugogodišnjem i pionirskom radu u integriranju tehnologije u vizualnu ekspresiju, što ga čini jednim od najvažnijih svjetskih autora u ranoj digitalnoj umjetnosti.
Rođen 1953. godine u Bopcu, u Hrvatskoj, Mikulić se još kao tinejdžer zaljubio u mogućnosti računalne slike koje je otkrio u američkim publikacijama, što ga je usmjerilo prema jedinstvenoj interdisciplinarnoj karijeri, koja spaja umjetnost i tehnologiju.
Njegov pionirski rad uključuje i kreiranje prvog računalno animiranog filma u zemlji (prikazanog 1976. u Galeriji Nova u Zagrebu), što predstavlja prekretnicu u povijesti jugoslavenske i hrvatske medijske umjetnosti.
Tijekom 1980-ih Mikulić postaje vodeća figura TV dizajna na Televiziji Zagreb, gdje osniva Odjel elektroničke grafike i stvara prepoznatljive vizualne komponente za televizijske emisije te međunarodne događaje, uključujući animirani logo Eurovision Song Contesta 1979. – prvi takav u povijesti EBU-a, grafike za Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. kao i druge velike sportske manifestacije.
Inovativna praksa
Nakon preseljenja u Australiju 1992. godine nastavlja svoju inovativnu praksu kroz vlastiti studio i suradnju s televizijskim mrežama, poput Channel 7, gdje radi na virtualnim sportskim grafikama uključujući vizualne elemente za Olimpijske igre u Sydneyu 2000. Također je njegova animacija uvrštena u Autodesk showreel na SIGGRAPH-u, što je priznanje na jednom od najvažnijih svjetskih događanja u računalnoj grafici.
Mikulićeva djela neprestano se prezentiraju i izvan Hrvatske: njegova ranija grafička ostvarenja čuvaju se u kolekcijama i muzejima, a njegovo sudjelovanje na međunarodnim simpozijima kao počasnog gosta potvrđuje njegov utjecaj i danas.
Njegov rad obuhvaća više od pet desetljeća kontinuiranog istraživanja granica vizualnog izraza kroz tehnologiju, od prvih računalnih grafika do suvremenih digitalnih instalacija i projekata. Mikulić je ne samo umjetnik i inovator, nego i mentorska figura novim generacijama umjetnika, dizajnera i animatora širom svijeta – stoji, među ostalim, u obrazloženju dodijeljene mu nagrade za životno djelo.
Izložba u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu
Digitalne slike i animacije
Uoči dodjele Nagrade za životno djelo, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, otvorena je retrospektivna izložba Tomislava Mikulića pod naslovom „Digitalne slike i animacije 1971. – 2025.”
Retrospektivna izložba donosi cjelovit uvid u više od pet desetljeća rada Tomislava Mikulića. Kako ističe autor i kustos projekta Darko Fritz, Mikulićev opus nastaje na jedinstvenom sjecištu likovne umjetnosti i računalne tehnologije, oblikovan paralelnim obrazovanjem na Akademiji likovnih umjetnosti i Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, što mu je omogućilo da već početkom 1970-ih razvije vlastiti autorski jezik u mediju koji je tada bio tek u povojima.
Izložba prati i Mikulićevo kontinuirano promišljanje formata prezentacije digitalne umjetnosti, od galerijskih izložbi preko filmskih projekcija do televizijskih emisija koje same postaju umjetničko djelo. Posebna vrijednost izložbe jest i prezentacija dijela originalnog hardvera koji je autor koristio u svom radu.
Uz Mikulićeva autorska djela, izloženi su predmeti iz donacije Tomislava Mikulića Tehničkom muzeju Nikola Tesla, građa iz Hrvatskoga školskog muzeja, uključujući opremu iz bivšeg Multimedijskog centra Sveučilišta u Zagrebu (MMC), kao i umjetnički radovi iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2026., a ulaz je besplatan. (ri)
