Za stjecanje znanja potrebno je ‒ znanje

Ako se učenici počnu oslanjati na strojeve ne samo kako bi pronašli činjenice već i da bi razmišljali umjesto njih, možda ne pati samo pamćenje: kognicija i kreativnost također mogu atrofirati Umjetna inteligencija uvjerila je mnoge da moramo radikalno promijeniti obrazovanje. Sada kada chatbotovi mogu brzo pronaći informacije i odgovoriti na složena pitanja, zašto se mučiti s pamćenjem povijesnih činjenica ili citata? Ne bismo li umjesto toga trebali naučiti djecu da kritički razmišljaju i rješavaju probleme, a da gunđanje prepuste računalima? Međutim, postoji problem s ovim argumentima: ljudima je potrebno znanje da bi razmišljali kreativno. Prepustimo li svoje pamćenje i saznanja Googleu i umjetnoj inteligenciji, riskiramo da postanemo podložniji dezinformacijama (uključujući grješke koje čini umjetna inteligencija). Nevjerojatno je da imamo toliko informacija nadohvat ruke zahvaljujući internetu, dok ChatGPT i drugi botovi mogu djelovati kao osobni tutori, koji, ako se koriste razumno, mogu oplemeniti znanje odgovarajući na sva naša pitanja. Razumljivo je zašto bi ljudi mogli pomisliti da je ovo obezvrijedilo sposobnost recitiranja Shakespeareova soneta, periodnog sustava ili učenja za pravosudni ispit, ali sada je važno znati gdje pronaći informacije. Ipak, sposobnost da se sjetite činjenica i dalje je neophodna, čak i u doba kada imamo pristup pretraživačima i velikim jezičnim modelima. Skladište znanja U ključnom eseju objavljenom 2000. godine, dvije godine nakon osnivanja Googlea, američki edukator E. D. Hirsch pobio je argument da uvijek možemo samo potražiti informaciju. „U kognitivnoj psihologiji postoji konsenzus da je za stjecanje znanja potrebno znanje”, napisao je on. „Da, internet nam je stavio mnoštvo informacija nadohvat ruke, ali da bismo se mogli koristiti tim informacijama (...) već unaprijed moramo imati skladište znanja.” Hirschove ideje inspirirale su konzervativnu vladu da revidira engleski obrazovni sustav u posljednjih 14 godina kako bi promicala nastavni plan i program „bogatijim znanjem”: primjerice, do devete godine učenici moraju znati tablicu množenja s brojevima do 12. I može se raspravljati o tome koje vrste činjenica djeca trebaju zapamtiti. Međutim, Hirshova poenta da opće znanje pruža neku vrstu „mentalnog mosta” i čini nas pametnijim (i boljim građanima) djeluje očigledno; prethodno znanje pomaže nam da apsorbiramo više onoga što smo naučili te nam daje gorivo za kreativno razmišljanje. „Mogućnost da se 'samo progugla' uvelike ovisi o tome što je osoba pohranila u svoje dugoročno pamćenje”, rekao je utjecajni bivši britanski ministar obrazovanja Nick Gibb u govoru svom 2021. To znači da su pismenost i računanje od vitalne važnosti, čak i sada kada računala mogu računati i pisati tekstove brže od nas. Prijedlog da bismo trebali „predati” svoje pamćenje i „osloboditi” ograničeni prostor za kreativnije razmišljanje zasnovan je na pogrješnom shvaćanju, piše Nicholas Carr u svom djelu „The Shallows”. Zahvaljujući