O filozofiji kurikuluma

Pred čitateljima je 19. broj časopisa Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru (2025.), kojim je tamošnji Akademijin Zavod simbolično obilježio dvadeset godina aktivnoga djelovanja (2005. – 2025.).

U ovome broju objavljeno je ukupno deset radova – šest izvornih znanstvenih članaka te četiri rada u rubrici Prikazi i osvrti, koji tematski obuhvaćaju područja društvenih, humanističkih i interdisciplinarnih znanosti.

Broj otvara rad izv. prof. dr. sc. Danijele Lucić 'Totalni rat', 'totalni neprijatelj' i 'totalna država' – Schmittovi koncepti u suvremenoj sigurnosnoj prizmi, u kojem se razmatra analitička vrijednost ključnih pojmova političke filozofije Carla Schmitta i njihova primjena na suvremene sigurnosne izazove, osobito u kontekstu terorizma i „rata protiv terorizma”.

Teorijski temelji

Slijedi znanstveni rad Procjena klimatskih rizika s prijedlogom mjera za prilagodbu obalnog turizma klimatskim promjenama – studija slučaja Zadarske županije autora dr. sc. Mire Zovko, dr. sc. Izidore Marković Vukadin i Damjana Zovka, koji donosi vrijedan doprinos istraživanju klimatskih promjena, s posebnim naglaskom na turizmu kao jednom od ključnih i najranjivijih gospodarskih sektora Republike Hrvatske.

U radu Kurikulumsko određivanje cilja odgoja i obrazovanja izv. prof. dr. sc. Zvonimir Komar sustavno analizira teorijske temelje kurikuluma, pri čemu autor donosi kritički pregled pedagoške i filozofske literature, dajući time važan doprinos razumijevanju temeljnih pojmova suvremene pedagogije: cilja, kurikuluma, obrazovanja, znanja, kompetencija i procesa učenja. Određivanje cilja kurikuluma središnje je pitanje filozofije kurikuluma, tvrdi autor, budući da se njime postavlja cjelokupna logika zbivanja kurikuluma. Ovo određivanje nije tek tehničko pitanje, objašnjava dalje autor, već se radi o koraku u izradi kurikuluma koji u sebi nosi duboke teorijske implikacije koje ne smiju biti pretpostavljene, već eksplicitno istražene. Autor u svome radu zauzima pedagogijsku perspektivu sa središnjim pitanjem Što je čovjek? kao okvirom unutar kojega promatra filozofiju uspostavljanja cilja kurikuluma. Počinje s istraživanjem tzv. modernističkoga kurikuluma usmjerena na cilj i historijsko-kulturnih uvjeta koji ga uspostavljaju, promatrajući ga primarno kroz ključne teoretičare poput Bobbitta, Tylera, Blooma i Pophama. Na tom tragu autor istražuje s ovom filozofijom kurikuluma usko povezane ideje taksonomije, operacionalizacije ciljeva obrazovanja, standardizacije ciljeva i problem evaluacije u kurikulumu. Kao jedan od temelja tih ideja u radu se uspostavlja i redukcija pojma znanja u pojmu kompetencije, koji se pobliže istražuje, kao i problem učenja koji postaje važan u kontekstu izostanka ideje o onome što se može postaviti kao cilj obrazovanja koji bi vrijedio sam po sebi. Na tragu tih analiza autor ulazi u diskusiju o problemu sadržaja u kurikulumu, kao i završni pokušaj pedagogijskoga zasnivanja cilja kurikuluma koji je temeljen na ideji čovjeka kao samoproizvođenja, a koji u okviru teorija kurikuluma ima karakter sinteze kurikulumskih pristupa usmjerenih na sadržaj i proces.

Stavovi adolescenata

Empirijsko istraživanje Stavovi adolescenata i njihovih roditelja o ranom stupanju u spolne odnose, autora doc. dr. sc. Ine Stašević, Nine Drljević i prof. dr. sc. Darka Ropca, donosi nova znanstvena saznanja o stavovima prema spolnosti. Istraživanje pridonosi novim znanstvenim spoznajama u još uvijek nedovoljno istraženom području te posebno ističe važnost religioznosti kao često zanemarenoga, a za temu vrlo relevantnoga konstrukta.

Rad dr. sc. Tomislava Košte Glazbeno-pedagoška literatura u Hrvatskoj: od tradicije do suvremenosti prikazan je povijesni razvoj glazbeno-pedagoške literature u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na literaturi koja se odnosi na glazbeni odgoj u općeobrazovnim osnovnim školama – od 19. stoljeća do samostalnosti Republike Hrvatske.

Znanstveni dio broja zaključuje rad Arheologija i mitologija u romanu Ne dao Bog većeg zla autorice Marijane Dragičević, doktorandice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojem se autobiografski roman Gorana Tribusona analizira s pomoću teorijskih okvira Michela Foucaulta i Rolanda Barthesa, s posebnim osvrtom na pojmove moći, ideologije i društvenih mitova.

U rubrici Prikazi i osvrti objavljena su četiri prikaza vrijednih recentnih izdanja. Zorka Renić prikazuje knjigu prof. dr. sc. Vladimira Strugara Bibliografija Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru, objavljenu u povodu dvadesete obljetnice rada Zavoda. Prof. dr. sc. Vladimir Strugar donosi dva prikaza: monografije 40 godina djelovanja Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu (1983. – 2023.) autora Eduarda Vargovića i Vladimira Huzjana te knjige Tonyja Wagnera Kako stvoriti inovatore: stvaranje mladih koji će promijeniti svijet. Akademkinja Jasna Čapo predstavlja knjigu Nekako smo bili puno više dica. Fragmenti sjećanja na djetinjstvo u Hrvatskoj sredinom 20. stoljeća, urednica Jasminke Ledić i Ivane Miočić.

Devetnaesti broj Radova potvrđuje kontinuitet i znanstvenu relevantnost Zavoda HAZU-a u Bjelovaru te njegovu važnu ulogu u poticanju znanstvenoga i umjetničkoga rada u regionalnom i nacionalnom kontekstu. (ri)