Izložbom „Sa zida na zid”, koja je u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i samostalnom performativnom umjetnicom Vlastom Delimar, otvorena 25. rujna u Etnografskom muzeju u Zagrebu, predstavljena je kolekcija zidnjaka unutar Zbirke platnenog posoblja Etnografskog muzeja, njihovo podrijetlo i rasprostranjenost, načini izrade, tematske i, prije svega, bogate značenjske odrednice sa željom da ovaj tradicijski predmet posluži kao polaznica u sagledavanju aktualne svakodnevice u kontekstu digitalne kulture.
Iznimno vrijedni dokumenti vremena
„Komparativno analizirajući tekstualno i slikovno predstavljene stavove, norme i vrijednosti, izvezene na uporabno-dekorativnim platnima koja su krasila zidove kućanstava diljem Hrvatske, ali i puno šire, dobrim dijelom cijelog 20. stoljeća, suočavamo se s vrijednostima koje zastupamo i širimo (postamo, šeramo, lajkamo, snepamo, tagiramo, komentiramo i dr.) danas, i do stotinjak godina kasnije, po virtualnim zidovima i ekranima uređaja visoke tehnologije novoga milenija”, stoji, među ostalim, u najavi izložbe.
U gradskim sredinama središnje Europe zidnjaci (zidne krpe, kuharice) postaju popularni krajem 19. stoljeća, a 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća nalazimo ih i u seoskim sredinama, da bi uskoro postali općom modom. Iako su prvotno imali praktičnu ulogu – zaštitu zida od prskanja, ubrzo su im dodane i lako pamtljive poruke vezane za promociju osobne higijene, zdrave prehrane ili bontona, što osim dekorativnog jača njihov komunikacijski značaj. Kao što je vidljivo iz niza primjeraka iz fundusa Etnografskog muzeja, prizori i poruke na zidnjacima vrlo često odražavaju stereotipnu muško-žensku podjelu uloga u patrijarhalnom domaćinstvu 20. stoljeća, bilo da je potiču, ironično je komentiraju ili joj se opiru, te su kao takvi iznimno vrijedni dokumenti vremena.
Zazivanjem prisjećanja na klasične prizore unutar kuhinjskih ambijenata – središta bliskog druženja s članovima obitelji, susjedima i gostima minulih generacija, suočavamo višeslojni fenomen zidnjaka s aktualnim globalnim praksama dijeljenja statusa na različitim društvenim mrežama i online kanalima, pružajući platformu za međugeneracijsku razmjenu stavova i iskustava o dijeljenim vrijednostima unutar društva i zajednice.
U okolnostima suvremenoga doba, kada su nam isticanja sadržaja više ili manje skrivenog značenja nad kuhinjskim pećima tek daleko osobno ili kolektivno sjećanje, a objave na društvenim mrežama i okupljanja pa i veze na daljinu svakodnevna aktivnost koja izranja iz iste potrebe (i mode) dijeljenja vrijednosti s odabranom društvenom skupinom, svrha je izložbe, osim prezentacije građe iz fundusa Etnografskog muzeja, potaknuti korisnike, posebice mlađih generacija, na kritičko promišljanje složenih procesa primanja i odašiljanja vlastitih poruka, kako virtualnih tako i realnih.
Studentska razmišljanja na temu
Svoje viđenje poruka na tradicijskim zidnjacima, tragom feminističke interpretacije (herstorytellinga) daje doajenka hrvatske performativne umjetnosti Vlasta Delimar, dok studenti Akademije likovnih umjetnosti pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Zankija, nositelja kolegija Antropologija umjetnosti u javnom prostoru, umjetničkim instalacijama i animacijama predstavljaju svoja razmišljanja na temu. Radovi su nastajali tijekom akademske godine 2024./2025., na temelju virtualne izložbe #Objavi na zidu! Ili, što jedna krpa i jedan meme imaju zajedničko? i studijskih posjeta Muzeju i Čuvaonici Etnografskog muzeja kao ishodištima inspiracije za interpretativno likovno stvaralaštvo, čime nastavljamo tradiciju dobre prakse suradnje Muzeja s gradskom zajednicom, domaćom likovnom scenom i ustanovama u visokom obrazovanju.
Izložbu prati e-katalog s tekstovima autorice i suradnika, eksperimentalni videociklus MUSEOcoLAB, osmišljen u suradnji s kazivačima influencerima i kreatorima sadržaja, kao i pedagoško-andragoški program za korisnike širokog profila, a usmjeren na promociju medijske pismenosti, posebno djece i mladih (prijave na: edukacija@emz.hr).
Izložba je realizirana sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a ostaje otvorena do 31. prosinca 2025. godine. (ri)
