Ministarstvo odgovorilo učiteljima koji tvrde da je sustav u kolapsu

Oko 270 učitelja informatike iz cijele Hrvatske uputilo je otvoreno pismo upozoravajući na, kako navode, alarmantno stanje u obrazovnom sustavu, posebice vezano uz STEM područje. U pismu tvrde kako su razlozi pisma upućenog na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te urede predsjednika Vlade i države, među ostalim: potpuni kolaps sustava e-Matica i administrativni kaos na početku školske godine, fijasko s državnim natjecanjima iz informatike, smanjenje satnice informatike i nedostatak adekvatne opreme. Navode da su uvjeti rada neodrživi te da nedostaje podrška resornog ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanje, zbog čega od njih traže „hitno preuzimanje odgovornosti i konkretne korake za spas informatičkog obrazovanja u Hrvatskoj“.

„Posljednjih nekoliko godina svjedočimo drastičnom padu kvalitete rada Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNET), ali i sve lošijem odnosu Ministarstva prema STEM području općenito. Kombinacija nesposobnosti, nestručnosti i nedostatka volje nadležnih institucija dovela je do neizdržive situacije“, stoji u pismu, uz navod kako je na početku nastavne godine došlo do kolapsa sustava e-Matica u trajanju od tri tjedna. 

Fijasko natjecanja

„Niti jedna od ključnih administrativnih radnji nije bila moguća. Tri tjedna škole službeno nisu mogle evidentirati bilješke, ocjene i izostanke, a učenici koji su ponavljali razred nisu mogli biti pravovremeno raspoređeni. Kroz većinu tog razdoblja, korisnička podrška CARNET-a bila je praktički nedostupna zbog preopterećenosti“, stoji u pismu. 

Među ostalim, upozoravaju na fijasko natjecanja iz informatike: školska razina natjecanja iz informatike trebala je biti održano 16. siječnja 2026. godine. Iako se mjesecima unaprijed znao datum natjecanja i očekivani broj učenika, sustav Loomen, za čije je održavanje zadužen CARNET, ponovno je zakazao. Paradoksalno, dio natjecanja iz informatike morao je biti održan na papiru, dok je natjecanje u dvije online kategorije poništeno i moralo se ponoviti. Ovakvi propusti, navode u pismu učitelji informatike, stvaraju frustraciju kod učenika (istih onih koji kasnije osvajaju medalje na međunarodnim natjecanjima), kao i kod njihovih mentora. 

„Informatička oprema u hrvatskim školama je zastarjela, a Ministarstvo namjerno odbija objasniti tko je uopće zadužen za njezino održavanje. Nekim školama noviju opremu nabavljaju osnivači, neke se snalaze vlastitim sredstvima, ali podrška od središnjih državnih institucija potpuno je izostala. Škole imaju stručnjake koje osnivači plaćaju za održavanje samo dijela opreme - one dobivene iz CARNET-ovog projekta e-Škole. Radi se o projektu koji je odavno gotov te o opremi kojoj je već istekla garancija. U sklopu navedenog projekta svi učitelji u Hrvatskoj dobili su prijenosna računala, a sad nikog ne zanima činjenica da se radi o uređajima kojima je prošao životni vijek te za koje ne postoji nikakva podrška“, stoji u pismu, uz dodatak kako je odnos Ministarstva prema nastavi informatike - katastrofalan. 

Nestručni kadar

„U najvećoj trenutnoj reformi (Cjelodnevna škola) informatika je jedini predmet kojem je satnica smanjena. Udžbenici prema kojima većina nastavnika Informatike predaje napravljeni su prema kurikulumu iz 2018. godine te nikad nisu obnavljani. Zbog toga je količina pogrešnih informacija u udžbenicima ogromna. Kad se pronađe jedan netočan ili dvojben podatak u udžbenicima iz povijesti - nastane medijski skandal. Kad u udžbenicima iz informatike imamo doslovno na stotine pogrešnih podataka - nikog nije briga. Iskusni učitelji rade mimo udžbenika prema vlastitim materijalima, ali zbog nepovoljnog materijalnog položaja u školama u mnogim slučajevima Informatiku predaju potpuno nestručni ljudi. Kako bi oni trebali prepoznati greške u udžbenicima? Navedeni problemi samo su dio sustava koji se nalazi u početnoj fazi urušavanja“, stoji u otvorenom pismu u kojemu učitelji izražavaju zabrinutost oko ulaganja dostatnih materijalnih sredstava u agenciju koja je administrativni, obrazovni i digitalni temelj Republike Hrvatske. „Agencija poput CARNET-a zahtijeva vrhunske stručnjake, a takvi uvelike odbijaju raditi u državnoj agenciji u kojoj su im primanja daleko ispod standarda industrije. 

Plan sanacije

Nedostatak kvalitetnih stručnjaka prati i nedostatak adekvatne infrastrukture. Isto pitanje se odnosi na produljenje i plaćanje softverskih licenci. Učitelji Informatike ne mogu raditi tako da na ploču kredom crtaju sučelja ili matične ploče. U hrvatskim školama volonterski se odrađuju poslovi sistem inženjera, izrađuju i održavaju mrežne stranice škole, održavaju školske mreže itd. Sve navedeno prešutno se očekuje od učitelja Informatike, iako nitko ne očekuje primjerice da učitelj tehničke kulture obavlja poslove domara ili da učitelj kemije u školskom laboratoriju sintetizira sredstvo za čišćenje školskih WC-a“, pišu učitelji, zahtijevajući od Ministarstva „hitno preuzimanje odgovornosti i konkretan plan sanacije sustava, a ne kozmetičke promjene“. 

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH

Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih uputili smo upit veazno uz navedenu problematiku, a njihov podulji odgovor prenosimo u cijelosti: 

MZOM u suradnji s CARNET-om kontinuirano radi na unaprjeđenju sustava odgoja i obrazovanja stoga odbacujemo teze iznesene u otvorenom pismu te ističemo sljedeće:

 1. Nastavno na teze o sustavu e-matica, ističemo da, budući da je riječ o opsežnom i kompleksnom informacijskom sustavu nacionalne razine, tehnički izazovi u radu novoga sustava e-Matica pojavili su se nakon puštanja sustava u produkciju, odnosno u stvarnom radu s velikim brojem korisnika. Dodatno, dio izazova bio je povezan s prilagodbom korisnika na nove funkcionalnosti sustava.

Svi uočeni problemi rješavani su s najvišim prioritetom, uz osigurane timove koji su kontinuirano radili na njihovom otklanjanju. A kako bi se korisnicima pružila dodatna podrška, CARNET je organizirao webinare s ciljem upoznavanja s funkcionalnostima nove e-Matice, pojašnjenja uočenih poteškoća te odgovaranja na konkretna pitanja korisnika.

Važno je naglasiti da navodi o potpunom kolapsu sustava u trajanju od tri tjedna nisu točni, što jasno pokazuje dinamika rada sustava u navedenom razdoblju:

• ključna poteškoća vezana uz grupno prebacivanje učenika otklonjena je već 5. rujna,

• do 11. rujna u razredne odjele bilo je raspoređeno 415.581 učenika,

• već 12. rujna taj se broj povećao na 425.120 učenika

• do 22. rujna u novu školsku godinu bilo je upisano 441.413 učenika, od ukupno 446.689 učenika.

Prijenos podataka iz e-Matice u e-Dnevnik funkcionirao je od samog početka nastave, čime je korisnicima bila omogućena pravovremena dostupnost razrednih odjela i učenika u e-Dnevniku. Vezano uz navode o raspoređivanju učenika koji ponavljaju razred, ističemo kako se radilo o iznimno kompleksnom programskom pravilu koje je zahtijevalo dodatno vrijeme za prilagodbu i testiranje. Navedena funkcionalnost uspješno je puštena u produkciju 29. rujna.

Nova e-Matica donosi konkretne koristi u odnosu na prethodnu verziju. U starom sustavu nastavnici su podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima morali unositi ručno za svakog učenika, što je za njih predstavljalo dodatno administrativno opterećenje. Puštanjem u rad nove e-Matice stvoreni su preduvjeti za automatizaciju tog procesa. Plan je da, počevši od kraja sljedeće nastavne godine, nastavnici podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima za većinu učenika mogu jednostavno, kroz nekoliko klikova, prenijeti iz e-Dnevnika u e-Maticu, čime se značajno smanjuje administrativni posao i mogućnost pogrešaka.

Puštanje nove e-Matice bilo je nužno kako bi sustav mogao nastaviti raditi na suvremenim tehnologijama. Ovaj iskorak predstavlja preduvjet za daljnje nadogradnje, dugoročnu održivost sustava te osiguravanje visoke razine sigurnosti i zaštite obrazovnih podataka.

 2. Licence u okviru paketa Microsoft 365 na domeni skole.hr definirane su ugovornim odnosom između Microsofta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Ukupno je za korisnike školskog sustava trenutno dostupno 667,58 TB prostora.

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 Microsoft je privremeno omogućio povećani prostor za pohranu od 1 TB po korisniku. Nakon stabilizacije situacije limiti su vraćeni na 100 GB za nastavnike i 50 GB za učenike. Međutim, kod dijela korisnika na OneDriveu je ostao sadržaj pohranjen tijekom pandemije, čime su se prekoračivali propisani limiti. Unatoč višekratnim pozivima da se ukloni nepotreban sadržaj, dio korisnika to nije učinio.

Trenutni limiti iznose 50 GB za nastavnike i 25 GB za učenike, što je više nego dostatno za redovite obrazovne aktivnosti poput pohrane nastavnih materijala, domaćih zadaća, dokumenata i prezentacija. Vrlo mali postotak korisnika prelazi navedena ograničenja, a tim se korisnicima pristupa individualno te im se daje rok za usklađivanje zauzeća prostora.

Limiti za Google Workspace iznose 100 GB za nastavnike i 50 GB za učenike.

3. CARNET je, kao vlasnik sustava Loomen, tijekom studenoga i prosinca 2025. godine u više navrata obavijestio Državno povjerenstvo za provedbu Natjecanja iz informatike o tehničkim mogućnostima sustava Loomen, uključujući maksimalan broj istovremenih korisnika koje sustav može podržati.

Pritom je jasno istaknuto kako sustav Loomen nije tehnički dizajniran za istovremeno korištenje od strane broja korisnika kakav je u konačnici sudjelovao u natjecanju. Dan prije održavanja natjecanja CARNET je zaprimio podatak prema kojem bi sustavu u istom trenutku pristupilo 3392 učenika, što je približno četiri puta više od broja za koji je sustav predviđen.

Unatoč upozorenjima, donesena je odluka o provedbi natjecanja na predmetnom sustavu uz istodobno sudjelovanje većeg broja korisnika, što je rezultiralo značajnim opterećenjem i poteškoćama u radu sustava. Dodatno, CARNET je predložio operativno rješenje razdvajanja pojedinih skupina u različite termine kako bi se smanjilo opterećenje sustava, no taj prijedlog nije prihvaćen.

Nakon što je ponovljeno natjecanje organizirano 30. siječnja 2026. prema CARNET-ovim preporukama, sve je proteklo u najboljem redu te su svi učenici uspješno pristupili sustavu.

 4. Oprema nabavljena u okviru projekta e-Škole financirana je jednokratno iz sredstava EU projekta, čiji je nositelj bio CARNET. CARNET nema mandat niti osigurana sredstva za redovitu nabavu i zamjenu opreme u školama, osim mrežne opreme za povezivanje na CARNET mrežu, kako je definirano ugovorima o članstvu sa školama.

U slučaju kvara opreme iz projekta e-Škole, škola poteškoću prijavljuje CARNET-ovom Helpdesku. Ako CARNET nije u mogućnosti otkloniti kvar, prijava se prosljeđuje dobavljaču opreme, koji preuzima rješavanje problema tijekom jamstvenog roka.

Osim tehničke podrške u okviru važećih ugovornih obveza, CARNET, uz Helpdesk, školama pruža i podršku putem Mobilnih timova, regionalno distribuiranih timova stručnjaka koji redovito obilaze ustanove i pružaju terensku podršku.

5. CARNET od rujna 2023. godine provodi projekt „Primjena digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju – BrAIn“. U okviru projekta razvijeni su kurikuli „Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene“ za izvannastavnu aktivnost u osnovnim školama i kao fakultativni predmet u srednjim školama. Trenutno se kurikuli provode u osnovnim školama za učenike od 5. do 8. razreda te u srednjim školama za učenike 2. i 3. razreda.

Na temelju rezultata akcijskog istraživanja provedenog u školskoj godini 2024./2025. u tijeku je revizija kurikula. Nastavnici su aktivno sudjelovali u praćenju provedbe i izradi preporuka, a prilagodbe se odnose na odgojno-obrazovne ciljeve, ishode učenja, ključne sadržaje i metode rada. Od školske godine 2026./2027. kurikuli će biti dostupni za sve razrede srednje škole.

U sklopu projekta razvijen je i program edukacije „Nastavnici za nastavnike“, kojim se pruža podrška učiteljima i nastavnicima u provedbi kurikula. Do sada je održano šest webinara s naglaskom na praktične primjere i odgovornu, promišljenu i pedagoški utemeljenu primjenu umjetne inteligencije. Ujedno, dosad je poslano i 12 izdanja newslettera s ciljem edukacije nastavnika.

U ožujku 2025. objavljene su praktične Smjernice za sigurno korištenje generativne umjetne inteligencije u obliku chat botova (AI).

Važno je istaknuti i kako je provedeno istraživanje „Korištenje digitalne tehnologije i umjetne inteligencije i dobrobit djece i mladih“, na temelju kojeg su izrađene Preporuke za korištenje digitalnih tehnologija i UI za nastavnike, roditelje, učenike, ravnatelje i stručne suradnike kao i Smjernice za odgovornu i pedagoški utemeljenu primjenu umjetne inteligencije u hrvatskom osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Predstavljanje rezultata istraživanja te preporuka i smjernica održat će se 13. ožujka 2026. godine.

 6. U sklopu cjelodnevne škole, u 62 škole koje provode eksperimentalni program povećao se broj obaveznih sati Informatike za 100%. Naime, u sklopu projekta cjelodnevne škole uvedena je informatika (Informacijske i digitalne kompetencije) kao obavezan predmet u svim razredima, a do sada je bio obavezan samo u 5. i 6. razredu, dok je u ostalima bio izborni predmet. Dakle, informacije iznesene u pismu su potpuno netočne. Osim toga napravljen je potpuno novi kurikulum 2023. godine: https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/OsnovneSkole/Eksperimentalni-kurikulum-nastavnog-predmeta-Informacijske-i-digitalne-kompetencije-za-osnovne-skole.pdf.

 Dodatno, međupredmetna tema Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije provodi se u svim razredima osnovne i srednje škole te je obvezna za sve učenike.