AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
Mi gradimo dignitet, dignitet gradi nas
„Dignitet nastavnika gradi se u učionicama, a ne kupuje se novcem. Plaće su porasle od 2019. godine pa do danas za 100 posto, a samo u prošloj godini za 36 ili 39 posto. Prema tome, svi imaju znatno veće plaće nego što su imali.” Ovu glasovitu izjavu ministra Fuchsa izrečenu dva dana prije Dana državnosti, koju su prenijeli svi mediji koji imalo drže do sebe i kojom je po tko zna koji put u posljednjih nekoliko mjeseci ili tjedana ministar želio umanjiti ili poništiti opravdanost zahtjeva prosvjetnih sindikata glede korekcije odnosno povećanja koeficijenata za obračun plaća u sustavima obrazovanja i znanosti, pamtit će prosvjetari još dugo u noć, dugo i sljedeći dan i u mnoge dane koji su pred njima. Bilo bi dobro uklesati ih u neku tvrdu stinu da ne padnu u zaborav, toliko su „dobre” i znakovite izgovorene riječi. Dobre, jer ih je izgovorio ministar znanosti i obrazovanja pokazujući eklatantno koliko ne poštuje i ne cijeni više od 70 tisuća djelatnika kojima je na čelu kolone…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Stanje na terenu
Svibanj i lipanj mjeseci su u kojima se odrađuje podosta nastave izvan učionice – bilo da se radi o popularnim ekskurzijama, školama u prirodi, izletima ili kojekakvim terenskim nastavama. O (pre)velikim iznosima jednodnevnih ili višednevnih boravaka izvan škole već je podosta toga rečeno – agencije će se, naravno, pravdati da je sve poskupjelo i da su jednostavno prisiljeni na porast cijena, a većina roditelja će (koliko god to nekima bilo teško) pokušati naći način da baš njihovo dijete ne bude zakinuto neodlaskom na zajedničko druženje s vršnjacima. Uostalom, ma koliko šutjeli o tome, upravo takvi školski događaji puno se više pamte od matematičkih jednadžbi, glagolskih vremena ili geografskih pojmova. Siguran sam da i svaki čitatelj ovih redaka (bez obzira na godine) pamti neku anegdotu vezanu za svoj „maturalac”…
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Znanosti o odgoju i obrazovanju u Školskim novinama: pedagogija
Znanost u okvirima ideologije - Od pedagogije samoupravnog socijalizma do neovisne teorije odgoja
Tijekom svoga 75-godišnjeg izlaženja Školske su novine, osim uobičajenih novinskih članaka, objavljivale i stručne rasprave o problemima odgojno-obrazovnih znanosti koje su pisali uglavnom sveučilišni profesori i stručnjaci sličnog ranga. Veći dio tih tekstova, osobito za vrijeme socijalizma, odnosio se na pedagogiju i njezine discipline jer je pedagogija u to doba imala vodeći položaj među znanostima koje istražuju obrazovanje. Taj se položaj bitno promijenio u neovisnoj Hrvatskoj, što je bila posljedica vezanosti pedagogije za vladajuću marksističku ideologiju u socijalizmu. Pedagogija je u novim društvenim okolnostima ne samo izgubila vodeću društvenu ulogu o osmišljavanju i razvoju obrazovnog sustava, nego je i sama pokrenula znatne epistemološke i strukturne promjene. Ideološku pristranost…
• Sumnja u sukob interesa djelatnika Agencije za odgoj i obrazovanje
AZOO provjerava moguće prekoračenje ovlasti svoga djelatnika
Iz Agencije poručuju kako će u najkraćem roku utvrditi činjenično stanje, nakon čega će, bude li potrebno, ravnateljica Agencije poduzeti korake iz svoje nadležnosti
• Iz dnevnika školskoga psihologa: Čuvanje prirodne i kulturne baštine
Žrvnjevih velikih dvadeset
O Žrvnju, udruzi koja nosi puni naziv „Prijatelji kulturne i prirodne baštine Žrnovnice – Žrvanj”, o kojoj sam pisala u jednome od prošlih brojeva Školskih novina imam još dosta toga reći. Što sam više boravila među Žrvljanima, sve sam se više oduševljavala njima i onime što i kako rade. Viđeno i doživljeno bilo je dovoljno da se oduševim. Ovo je nastavak te priče
• REPORTAŽA Prva srednja škola Beli Manastir
NASLOV: Škola koja ruši stereotipe
POD: Mnoga poduzeća u kojima učenici idu na stručnu praksu s njima sklapaju ugovore, nude im stipendije, radno mjesto ih čeka odmah po završetku srednje škole. I u posljednje vrijeme nam se obraćaju poduzeća i traže da naši učenici idu k njima na naukovanje. To je najbolji pokazatelj da i mi u školi kvalitetno radimo, čim su učenike prepoznali kao dobro obrazovane i osposobljene – ravnatelj Marko Ilijašev
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Pravo na emocije, ali odgovornost za njih
U Dječjem vrtiću Ploče, područnom objektu Staševica, u mješovitoj jasličkoj skupini krenulo se u projekt o emocijama koji bi trebao pomoći djeci da nauče izreći i imenovati svoje emocije tako da u tim trenutcima imaju svijest o svojem ponašanju prema drugima te da tijekom aktivnosti i u igri razumiju da imaju pravo na svoje emocije, ali i odgovornost za njih
• Glazbene aktivnosti u predškolsko doba
Upoznajemo umjetnost, glazbu i ples na drukčiji način
Aktivnostima djece na umjetničkom području potiče se njihov cjelokupan intelektualni, psihofizički, emocionalni, moralni, duhovni i tjelesni razvoj te se naglašava kulturna i estetska dimenzija odgoja i obrazovanja. Razdoblje rane i predškolske dobi najvažnije je za opći razvoj djeteta te je stoga glazbeni odgoj u predškolskim ustanovama ključan dio odgojno-obrazovnog procesa
• Osuvremenjivanje predškolskog odgoja i obrazovanja
Kompetencije za cjeloživotno učenje
Polazeći od osnovnih dječjih prava u vrtiću i zadovoljavajući potrebe i interese svakoga djeteta, pomažemo stvaranju kompetencija koje će djetetu biti potrebne kako za polazak u školu, tako i za cijeli život
• Suvremene informacijske tehnologije i škola
Umjetna inteligencija u nastavi
Umjetna inteligencija lagano pruža korijenje u obrazovnom procesu. Postoje brojni alati koji olakšavaju učenje. No to otvara i brojna pitanja, primjerice, kako je sigurno i sa što manje negativnih čimbenika uključiti u obrazovni proces i kako osnažiti učitelje koji, koristeći se njome u nastavi, žele stvoriti dinamičnu i zanimljivu radnu atmosferu
• Dječji vrtić „Maslačak” Zaprešić
Stručno praćenje rada na Islandu
Islandski zakon o predškolskim ustanovama kaže da su to ustanove za svu djecu, bez obzira na fizičke i mentalne sposobnosti, kulturu ili vjeru pa se veliki naglasak stavlja na inkluzivnost i individualne potrebe djece
SAVJETNICI
• PRAVO | Upražnjeno radno mjesto voditelja računovodstva | Olivera Marinković, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Motiviranje učenika za nastavu | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kako najbolje iskoristiti vitamine, minerale i druge hranjive tvari? | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Oplemeniti slobodne dane | Marija Drobnjak Posavec
• BREGANA | Osnovna škola Milana Langa | Geografski piknik
• OSIJEK | Ugostiteljsko-turistička škola | Dok radi radio
• GUNJA | OŠ „Antun i Stjepan Radić” | Umjetnost u pokretu
• LEGRAD | Osnovna škola Legrad | Terenska nastava u Gorskom kotaru
• VARAŽDIN | VI. Osnovna škola | Knjižnica ‒ prostor u kojem se uči, razvijaju se vještine i rađaju ideje
SVIJET IZAZOVI OBRAZOVANJA ZA BUDUĆNOST
Kakav je odnos nove generacije prema učenju i tehnologiji?
Neki su učenici toliko vješti u korištenju AI alata da učitelji ni ne znaju da su radovi u potpunosti napravljeni uz pomoć umjetne inteligencije. To je izazov za njih jer, iako tehnologija može biti moćan alat za učenje, ona mijenja način na koji učenici pristupaju obrazovanju, a mnogi nastavnici tek pokušavaju uhvatiti korak