AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
Tu smo gdje jesmo
Cijelo ovo polugodište prosvjetni sindikati, s iznimkom jednog kojemu se ime ne izgovara, borili su se za pravedno vrjednovanje zaposlenika u sustavu odgoja i obrazovanja, visokog obrazovanja i znanosti. Tražeći da se „reformom svih reformi”, kako si je to tepala Vlada donoseći Zakon o plaćama i pripadajuće uredbe o koeficijentima, konačno isprave dosadašnje nepravde i pošteno vrjednuje rad svih zaposlenika u državnim i javnim službama. Organizirali su prosvjede, jednodnevne opće pa onda cirkularne štrajkove. A mudro ministarstvo protiv njihovih se zahtjeva borilo priopćenjima u kojima se neprestano mantralo o povećanju učiteljskih plaća prosječno za 67 posto u posljednjih šest godina. I da se pojača dojam o nadljudskim naporima vlasti u tom pravcu te da se valjda još više „napujda” javnost protiv prosvjetara koji bi stalno kruha bez motike, mjesečno se objavljuje izvješće o svakoj isplati plaća u prosvjeti s prosjecima, medijanima, postotcima…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Petak trinaesti
Pristigla je kraju još jedna nastavna godina – iako se svi mi koji radimo u školama uvijek nadamo da će svaka sljedeća biti barem mrvicu manje zahtjevna, nekako se čini da je upravo ova prednjačila svojim negativnim osobinama. Naravno da nikad ne ćemo zaboraviti strahovitu zagrebačku tragediju koja je cijelu domovinu zavila u crno, baš kao što nikad ne ćemo prestati isticati hrabrost učiteljice koja je svojim tijelom pokušala zaštititi nedužnu djecu. Događaj koji nam je potvrdio da se takve stvari više ne događaju „negdje tamo”, nego su tik do nas, događaj koji je sve natjerao na dodatan oprez, a kod nekih još više pojačao anksioznost. Zaključavali smo se u škole, donosili planove sigurnosti i analize rizika, ograničili pristup posjetiteljima te pisali zahtjeve za potencijalno zapošljavanje operativnih djelatnika zaduženih za sigurnost…
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Znanosti o odgoju i obrazovanju u Školskim novinama: edukologija
Pedagogija i(li) edukologija?!
Pedagogija je monodisciplinarni, a edukologija interdisciplinarni pristup obrazovanju i sistematizaciji istraživačkih disciplina odgoja i obrazovanja. U Hrvatskoj danas usporedno funkcioniraju dva sustava znanosti o odgoju i obrazovanju. Teorijske postavke utemeljene su na pedagogiji kao općoj teoriji odgoja i obrazovanja, čije se discipline predaju budućim odgojiteljima i učiteljima na učiteljskim i nastavničkim fakultetima. Na pojedinim fakultetima i sveučilištima postoje odsjeci za studij pedagogije na kojima se školuju budući profesionalni pedagozi. Predškolska i školska praksa, međutim, temelji se na Nacionalnom kurikulu, odnosno kurikulima školskih predmeta, uvedenom u škole 2018. godine…
• Potpisan sporazum sindikata i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih
Godinu dana jamstva za plaće nastavnika u reformi strukovnih škola
Dogovoreno je i da će se u sklopu pregovora o granskim kolektivnim ugovorima razgovarati o naknadi za rad povezan s održavanjem i provedbom ispita državne mature
• U Nacionalnom centru predstavljeni rezultati nacionalnih ispita
Nijedan od 40 tisuća osmaša nije riješio ispit iz hrvatskog bez grješke
Ocjenu nedovoljan na ispitu iz matematike dobilo je 10,4 posto osmaša, dovoljan 35,2 posto, dobar 28,6 posto, vrlo dobar 18,2 posto, a odličan 7,6. Ispit iz hrvatskog 1,5 posto polagača riješilo je za negativnu ocjenu, 14,4 za dovoljan, 36 posto za dobar, a 40,6 za vrlo dobar
• REPORTAŽA Osnovna škola Ante Kovačića, Zlatar
Sretni i jedinstveni u svojoj različitosti
Premda ograničeni u autonomiji, i u stalnom iščekivanju ove ili one reforme, nastojimo se približiti viziji škole, a to je odgoj i obrazovanje uspješnog i odgovornog učenika koji svoj potencijal razvija u kvalitetnoj školi, uz poticaj učitelja i podršku svih ostalih dionika odgojno-obrazovnog procesa, kako bi stekao uporabljiva znanja za nastavak školovanja i cijeli svoj život ‒ ravnatelj Marijan Posarić
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Projekt Erasmus+ DV Slavuj iz Strmca: Job shadowing mobilnosti u Švedskoj
Vrtić na kraju šume
Vrtić Tallgårdens förskola provodi inkluzivnu pedagogiju usmjerenu na međusobno prihvaćanje, poštivanje individualnih potreba svakog djeteta i dječjih prava te poticanju jezičnog razvoja. Ustanovu pohađaju djeca koja su različitih kultura i jezika, što oblikuje specifičan odgojno-obrazovni sustav usmjeren na uspješniju integraciju djece u švedski obrazovni i društveni kontekst
• Osnovna škola Vukomerec, Zagreb Kazališna večer na japanski način
Kamišibaj – pripovjedački raj
Kamišibaj kazalište poznati je japanski način pripovijedanja koji kombinira vizualnu umjetnost i usmeno pripovijedanje. Za izvođenje takva načina pripovijedanja potrebna je drvena kutija – butaj u kojoj se nalaze ilustracije za priču. Osnovne su osobine takva načina pripovijedanja vizualan doživljaj, interakcija s publikom, razvijanje emocionalnih vještina te praktičnost
• Videoigre i njihov utjecaj na odgoj i obrazovanje, razvoj i društvo
I igra, ali i moćan alat za učenje
U suvremenom digitalnom dobu računalne igre postale su sastavni dio svakodnevice – ne samo kao oblik zabave, već i kao značajan društveni i ekonomski fenomen. Upravo zbog brojnih pozitivnih svojstava videoigre ne treba promatrati isključivo kao alat za zabavu, već kao medij koji može oblikovati obrazovanje i razvoj budućih generacija
• Ususret (uspješnom) završetku srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja
Od informacije do inspiracije – završni rad bez stresa
U strukovnim je školama uspješno obranjen završni rad kruna srednjoškolskog obrazovanja i potvrda stečenih stručnih znanja i vještina. Uz državnu maturu, to je često jedan od najzahtjevnijih i emocionalno najintenzivnijih razdoblja za učenike. No mora li to nužno biti stresno iskustvo ili je moguće procesom pisanja završnog rada proći mirnije i s više samopouzdanja?!
• Uloga ravnatelja srednjih škola u implementaciji održivog razvoja u obrazovanju
Škola održive budućnosti
Globalni izazovi poput klimatskih promjena, iscrpljivanja prirodnih resursa i socijalne nejednakosti zahtijevaju promjene u svim sektorima, uključujući i obrazovanje. Prepoznavanje obrazovanja kao ključnog alata za postizanje održivog razvoja dovelo je do sve veće potrebe za njegovom integracijom u obrazovne politike i nastavne planove
SAVJETNICI
• PRAVO | Trajni premještaj iz javne u državnu službu moguć je do 1. siječnja 2026. | Jasna Kovač Goričan, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Povećanje motivacije za učenje | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kako oživjeti svoje pamćenje | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Sreću treba tražiti | Marija Drobnjak Posavec
• SVETA NEDELJA | Dječji vrtić Slavuj | Petnaest godina CAP programa
• KRALJEVICA | OŠ Kraljevica | Borna Gudac ‒ osmaš i ponos svoje škole
• GUNJA | OŠ „Antun i Stjepan Radić” | Projekt „Kroz oko kamere”
• SOBLINEC | OŠ Ivana Granđe | Projekt „Zagreb, najljepši grad”
• BUDINŠČINA | OŠ Vladimir Nazor | Četvrti Etno festival ‒ KAJkaonica
• BREGANA | OŠ Milana Langa | Čitanje ne poznaje granice
SVIJET VISOKO OBRAZOVANJE
NJEMAČKA Objavljena studija Instituta njemačkog gospodarstva
Međunarodni studenti pune državni proračun
Gotovo sve akademske institucije u Njemačkoj ne naplaćuju školarinu, čak ni stranim studentima. Iako je Njemačka uvela besplatno visoko obrazovanje iz socijalnih razloga prije mnogo desetljeća, ono sada funkcionira i kao poticaj za privlačenje kvalificirane radne snage u zemlju