AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
Pucanj u vlastitu nogu
Svašta se dogodilo u protekla dva tjedna. Revolverašu Dabri pao je imunitet pa ga zatvorilo na nekoliko dana, tek toliko da povrati snagu i na izlasku iz istražnog zatvora ispali onako veselo da se osjeća „k'o metak”! Nekome tko je zaljubljen u lik i djelo tog kineziologa, koji još nije stopostotno siguran je li u Travniku studirao tri ili pet godina odnosno je li uopće studirao u tom poznatom bosanskom sveučilišnom epicentru, ta njegova rečenica i bude jako vickasta i onako šeretska, ali svakom pojedincu koji iole misli svojom glavom takva se vrsta humora nimalo ne dopada. Premijer se o njegovim eskapadama ne izjašnjava, iako mu je Dabrova ručica baš 76., dakle ona koja donosi natpolovičnu većinu u Saboru, a Dabro još nije eksplicite rekao hoće li je uopće dizati i za koga. Sabor i država tako su nam u pat-poziciji, odgađa se glasanje o bilo kojem prevažnom zakonu dok se ne skuca stabilna većina od 75,5 ruku. Plus robotska šaka…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Brinemo li se o učiteljskoj dobrobiti?
Svi ravnatelji osnovnih škola (ali i svi oni koji su na bilo koji način povezani s osnovnoškolskim obrazovanjem) nesumnjivo bi trebali biti upoznati s rezultatima istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koji je ove godine finalizirao još jedan sjajan projekt pod nazivom „Uloga ličnosti, motivacije i socio-emocionalnih kompetencija u profesionalnoj dobrobiti učitelja u ranoj fazi karijere – TeachWell”. Voditeljica dr. sc. Iris Marušić okupila je sjajan tim stručnjaka koji su proveli istraživanje u 370 osnovnih škola u Hrvatskoj, u njemu je sudjelovalo 911 učitelj(ic)a, a hvalevrijedan projekt (kakve već poslovično odrađuje IDIZ) financirala je Hrvatska zaklada za znanost...
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Prinosi urednika, novinara i vanjskih suradnika Školskih novina znanosti i kulturi
TONE PERUŠKO Predanost Istri, školstvu i hrvatskom jeziku
Ova rubrika Vremeplova govori o urednicima, novinarima i stalnim vanjskim suradnicima Školskih novina koji su, izvan stranica novina, ostvarili zapažene prinose hrvatskom školstvu, znanosti i kulturi
• Treba li odgoditi reformu strukovnog školstva za godinu dana?
Škole nemaju organizacijske uvjete, a nastavnici i ravnatelji plutaju u limbu neznanja
Dva sastanka mobilnih timova nisu dovoljna i nastavnici su zbunjeni jer je premalo edukacije i u glavi im je zbrka. Ne samo da ne razumiju terminologiju koja se spominje u novom standardu kvalifikacija i kurikulumima, poput bodova umjesto nastavnih sati, pa škole koje nisu sudjelovale u tome imaju velikih problema, a njihovi ravnatelji ne znaju odakle krenuti, već je kadru u školama „milijarda upitnika nad glavama” nakon pitanja na koje im nitko nije znao dati odgovor
• Međunarodni skup HPKZ-a Ogranak Krapinsko-zagorske županije i Inicijative ZVIS
Za sigurnost u školama od brave su važniji odnosi, atmosfera, ozračje
Većina odgojno-obrazovnih ustanova je sigurna, a to pokazuju i statistike koje kažu da imamo najmanju stopu vršnjačkog nasilja u Europskoj uniji. Istina, u posljednje vrijeme imamo incidente u školama, koje je nemoguće spriječiti, čak i zaključanim vratima. Tragedija koja se dogodila u Prečkom mogla se dogoditi i u dječjem parku, u čekaonici doma zdravlja, bilo gdje, jer je netko došao s nakanom da napravi nešto ružno. I zato takve incidente ne smijemo poistovjećivati sa stanjem u školama
• Počela provedba nacionalnih ispita u osnovnim školama
Dodatnim pripremama za ispite ne ćemo dobiti realnu sliku znanja učenika
Činjenica jest da se u pojedinim školama daje na znanje učenicima kako se očekuju bolji rezultati na ispitima i u tom smislu učitelji daju određene upute. Problem je što u nekim školama smatraju da se njihov uspjeh mjeri prema rezultatima nacionalnih ispita, što, naravno, nije točno
• REPORTAŽA Osnovna škola Tone Peruška, Pula
Škola koja ima dušu
Škola može biti opremljena najsuvremenijom opremom, učilima, pametnim pločama, kompjutorima, ali s učenicima moraju raditi kvalitetni, entuzijastični učitelji koji su najvažnije osobe u njihovu životu jer s njima mogu razgovarati, povjeriti im se, podijeliti s njima svoje brige, strahove, nadanja, interese, ambicije ‒ ravnatelj Kristijan Cinkopan
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• U potrazi za kvalitetnom školom
Školska knjižnica – mjesto promicanja održivoga razvoja
Zadaće i misije školskih knjižnica stalno se proširuju i nadograđuju zahvaljujući u prvom redu stručnim suradnicima školskim knjižničarima koji uspješno odolijevaju i kvalitetno se prilagođavaju svim društvenim, socioekonomskim i tehnološkim promjenama kojima su izloženi. Tako su školske knjižnice, među ostalim, postale i mjesta promicanja održivoga razvoja
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Čarolija čitanja
U današnje digitalno doba sadržaji na ekranu zamijenili su čitanje prvih slikovnica, priča, knjiga i enciklopedija. U djece predškolske dobi odnos prema ekranu postao je zabrinjavajući jer često ekran koriste za zabavu, gledanje crtića i igranje igrica upitnih sadržaja. Jedan od velikih izazova u odgoju i obrazovanju djece danas jest kako vratiti naviku čitanja slikovnica i knjiga
• Kad odrastem želim biti...
Nekoliko pitanja i savjeta za odabir budućeg zanimanja
Početkom drugoga obrazovnog razdoblja učenici osmih razreda osnovne škole i četvrtih razreda srednjih škola ulaze u završno razdoblje dijela školskog obrazovanja i donose konačne odluke o odabiru budućih zanimanja. A kako tu budućnost dobro odabrati?
• Uz Dan sigurnijega interneta 2025.
Umjetna inteligencija u ekonomskom obrazovanju
Brojne su pogodnosti uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju – od pripremanja nastave do uporabe alata umjetne inteligencije za pomoć pri izvršenju raznih zadataka. Pri uporabi umjetne inteligencije treba, međutim, biti oprezan, odnosno potrebno je njome se koristiti na siguran i provjeren način
• U Zadru održan prvi Simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika
Dugo očekivani dijalog struke
Kvalitetna nastava nije moguća bez sustavne suradnje svih dionika – učitelja, nastavnika, metodičara, znanstvenika, roditelja i šire društvene zajednice. Kultura čitanja, bogat rječnik, sposobnost argumentiranog izražavanja te razvoj kritičkoga mišljenja ključni su ciljevi buduće nastave, a simpozij je postavio temelje za trajni dijalog struke, usmjeren prema unaprjeđenju nastave hrvatskoga jezika u skladu sa stvarnim potrebama učenika i suvremenoga društva
SAVJETNICI
• PRAVO | Tko može glasati u izboru za članove školskog odbora | Olivera MArinković, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Anksiozni poremećaji kod učenika | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Krpeljni meningoencefalitis | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Pjesna je dar | Marija Drobnjak Posavec
• DUGO SELO | Osnovna škola Josipa Zorića | Prvašići obilježili Dan hrvatske glagoljice
• BJELOVAR | Ekonomska i birotehnička škola | Podcast s Draženom Kocijanom Kockom
• Učiteljice iz Osnovne škole Popovac na Tenerifima | Erasmus+ tečaj „Kako se osloboditi stresa”
• DRNJE OŠ Fran Koncelak | Europassov tečaj o umjetnoj inteligenciji u nastavi
SVIJET
Učenici ne mogu zadržati pažnju punih 45 minuta nastavnog sata
Kako fenomen „dugotrajnog konzumiranja” iskoristiti u metodici nastave?
Gubitak pažnje može se nekako nadvladati cjepkanjem nastavnog sata na kraće cjeline, gamifikacijom odnosno imitiranjem igara u edukativne svrhe, uklanjanjem ili ograničenjem vremena upotrebe svega što odvraća pažnju (u nekim školama imaju kutije u koje učenici odlažu mobitele dok traje nastavni sat) te vlastitim primjerom nastavnika (aktivno slušanje)