U galeriji Hrvatskog školskog muzeja „Školica za 5ˮ otvorena je u utorak, 26. studenog 2024. izložba „Lekcije iz prošlosti – (re)forme školstva u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do digitalnog doba” autorice dr. sc. Štefke Batinić, knjižničarske savjetnice i kustosice Muzeja. Otvaranju izložbe nazočili su, među ostalima, Maja Novoselec, izaslanica gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te suradnik na izložbi dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. U svome pozdravnom govoru ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić zahvalila je Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za kulturu i civilno društvo te Ministarstvu kulture i medija koji su podržali ovaj projekt. Zahvalivši na suradnji dizajnerici izložbe Ani Zubić, autoru videoinstalacije Ivanu Marušiću Klifu te dizajneru dijela izložbe Nikoli Šimuniću, ravnateljica Zlomislić istaknula je kako je ova izložba aktualna i od društvene važnosti, što je ujedno zadatak koji u nadolazećem razdoblju pred sebe postavlja Hrvatski školski muzej u osmišljavanju specifičnih izložbenih i edukativnih muzejskih aktivnosti pod nazivom „Škola i društvo” sa svrhom aktivnoga i kritičkoga sudjelovanja u promišljanju i raspravama vezanim uz recentnu obrazovnu problematiku.
Nakon izvedbe „Balade o školskoj klupi” Nikole Šopa u interpretaciji Lava Novosela prisutnima se obratila autorica izložbe dr. sc. Štefka Batinić te istaknula kako je izložba „Lekcije iz prošlosti” poticaj za daljnju stručnu raspravu o reformama obrazovanja koje nisu jednostavne, no nisu ni nemoguće. Navela je kako izložba prikazuje naše najvažnije obrazovne reforme od školske reforme u Habsburškoj Monarhiji kojom je započeo proces uvođenja državnoga, javnoga i obveznoga osnovnog obrazovanja i organiziranog osposobljavanja učitelja, zatim prvoga hrvatskoga školskog zakona iz 1874. godine, koji je bio osnovom za sekularizaciju, modernizaciju i demokratizaciju hrvatskoga školstva. Osvrnula se i na reformske zahvate Izidora Kršnjavog te reformu školstva 1950-ih kao i zadnju provedenu reformu obrazovanja 70-ih godina prošlog stoljeća uz završni prikaz tema koje su se odnosile na pokušaje reformi zadnjih 30 godina. Na kraju je zahvalila svim kolegama i suradnicima te se zapitala jesu li reforme obrazovanja gotovo nemoguća misija.
Boris Jokić rekao je kao se čini da je reforma školstva omražena fraza u našem društvu, no istaknuo je kako između obrazovanja i Hrvatske postoji duboka veza te da je obrazovanje jedna od najvažnijih obiteljskih tema u nas, a kao nacija povezani smo s obrazovanjem, škola jest važna i možemo biti ponosni na sve ljude koji rade u sustavu obrazovanja. Naglasio je da se škola treba reformirati kako bi mladi ljudi najbolje ostvarili sve svoje potencijale, a ova izložba uči kako budućnost može biti bolja. Čestitao je autorici izložbe Šteki Batinić te otvorio izložbu.
Izložba „Lekcije iz prošlosti – (re)forme školstva u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do digitalnog doba” daje pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti – od početaka javnoga državnog školstva u okviru prosvjetiteljskih školskih reformi Marije Terezije do najnovijih pokušaja reforme obrazovanja. Naglasak je na reformama i promjenama koje su imale prijelomni utjecaj na školski sustav i na generacije njegovih neposrednih dionika – učenika i učitelja, ali i društvo u cjelini.
U 2024. godini dvije su važne obljetnice vezane za povijest hrvatskoga školstva – 250 godina od školske reforme u Habsburškoj Monarhiji kojom je započeo proces uvođenja državnoga, javnoga i obveznoga osnovnog obrazovanja i organiziranog osposobljavanja učitelja te 150 godina od prvoga hrvatskoga školskog zakona, Mažuranićevog zakona, koji je bio osnovom za sekularizaciju, modernizaciju i demokratizaciju hrvatskoga školstva. Pola stoljeća dijeli nas i od zadnje provedene reforme obrazovanja, tzv. Šuvarove reforme.
„Hrvatski školski sustav danas, osim visokoškolskoga obrazovanja, u osnovi se po svojoj strukturi ne razlikuje od onoga uspostavljenog krajem pedesetih godina 20. stoljeća, iako je reforma njegovo stalno obilježje u posljednja tri desetljeća. Nakon ove reformske dinamike (ili pseudodinamike) koja odiše 'kafkijanskim šarmom' razumno i spasonosno zvuči vapaj: Dosta je reforme obrazovanja! Hrvatski učitelj Sigismund Čajkovac 1938. piše: 'Poput barometra pokazuje prosvjeta kakav je kulturni napredak u kojoj državi. Države najkraćega obvezatnoga školovanja na posljednjim su mjestima kulturnoga i materijalnoga napretka.' Od svih europskih zemalja Hrvatska danas ima najkraće obvezno školovanje” ‒ napisala je, među ostalim, u povodu ove izložbe njezina autorica dr. sc. Štefka Batinić.
Izložbu su financijski poduprli Gradski ured za kulturu i civilno društvo i Ministarstvo kulture i medija, a otvorena je do 1. ožujka 2025. godine. (ri)
