Ruski napadi na tiskare i nakladničke kuće diljem Ukrajine posljednjih su mjeseci uništili oko 12 milijuna knjiga, a ugrožen je i cijeli ukrajinski nakladnički sektor. Lokalni mediji izvještavaju da je ove godine uništena trećina svih knjiga tiskanih u zemlji.
Jedna od posljednjih meta bila je tiskara na rubu Kijeva, koju je tijekom noći pogodio ruski projektil dok se pripremala proizvodnja za novu školsku godinu. Tiskara je trebala isporučiti 1,3 milijuna knjiga, odnosno deset posto svih ukrajinskih školskih knjiga. U požaru su uništeni gotovo svi materijali, dok su preživjele stranice oštećene vodom tijekom gašenja požara ili urušavanjem krova.
– Vjerujem da je to namjerno učinjeno s ruske strane – rekla je Viktoria Haidai, komercijalna direktorica nakladničke tvrtke Konvi. Dodala je da su u posljednja dva mjeseca neke od najvećih ukrajinskih nakladničkih kuća ostale bez logističkih skladišta s velikim količinama knjiga.
U kolovozu je pogođeno više od 35 objekata povezanih s nakladništvom. U jednom od napada pogođena je i kijevska tržnica rabljenih knjiga Pochaina, pri čemu su uništene stotine štandova i velik broj knjiga. Ruski napadi teško su oštetili i druge dijelove ukrajinske kulturne baštine, uključujući muzeje, galerije, filmske studije, knjižnice i operne kuće.
Glavni direktor UNESCO-a Khaled El-Enany nedavno je posjetio Kijev te obišao oštećene i uništene lokalitete koji su na popisu svjetske baštine.
– UNESCO čvrsto osuđuje sve napade na kulturna dobra zaštićena međunarodnim pravom – rekao je El-Enany okupljenima, među kojima je bio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinska ministrica kulture Tetjana Berežna upozorila je da kulturne i vojne posljedice rata ne treba promatrati odvojeno:
– Ovo je egzistencijalni rat, Rusija nas želi uništiti kao naciju, izbrisati, kao da nikad nismo postojali. Zato napada našu kulturnu baštinu, simbole naše dugogodišnje prisutnosti.
Prema podacima ministrice Berežne, Rusija je napala više od 1900 elemenata ukrajinske kulturne baštine i više od 2000 kulturnih institucija. Digitalizacija je zato postala dio strategije zaštite umjetnosti i književnosti te omogućavanja djeci da nastave učiti unatoč uništavanju fizičkih primjeraka knjiga. Ukrajinski nakladnički sektor upozorava da mu je potrebna međunarodna potpora kako bi ostao održiv.
Napadi na kulturnu baštinu odvijaju se u širem kontekstu ruskog odnosa prema ukrajinskom identitetu. U eseju „O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca” iz 2021. godine ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdio je da su Ukrajinci i Rusi jedan narod te doveo u pitanje legitimnost neovisne ukrajinske države i kulture.
Rusko veleposlanstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu za štetu nanesenu kulturnoj baštini okrivilo je ukrajinsku vladu, tvrdeći da su spomenici uklanjani, ulice preimenovane, a kulturni objekti korišteni za prikrivanje vojnih postrojenja. Kremlj je pak više puta zanijekao da namjerno napada civilne ciljeve tijekom invazije na Ukrajinu.
Prema BBC
