

OGLAS
Euroguidance centar objavio je Zbornik članaka Euroguidance prekograničnog seminara 2025., publikaciju koja donosi ključne rezultate i primjere dobre prakse s ovogodišnjeg međunarodnog događanja Euroguidance mreže održanog u Zagrebu. Seminar je od 3. do 5. lipnja 2025. okupio više od 70 europskih stručnjaka iz područja profesionalnog usmjeravanja i karijernog savjetovanja, a nova publikacija služi kao vrijedan alat za sve koji žele primijeniti prezentirane uvide u svom profesionalnom radu.

Natječaj „Ljepota zavičajne riječi”, posvećen živom nasljeđu Mate Lovraka, organizira Ogranak HPKZ-a Bjelovar s primarnom svrhom poticanja i promicanja zavičajnosti

Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja

Svrha je projekta bila da se djeci približi glagoljica na način koji im je blizak i razumljiv, nizom kreativnih, istraživačkih i zabavnih aktivnosti. Time se omogućuje djeci da od najranijih godina uče prepoznavati i cijeniti kulturnu baštinu svoga kraja i da se osjećaju dijelom šire zajednice

Upotreba umjetne inteligencije među učiteljima znatno varira diljem Europe, pri čemu neke zemlje zauzimaju oprezniji pristup. Većina učitelja koristi se njome uglavnom za pripremu nastave, stručnjaci pritom očekuju da će se njezina upotreba i povećati, ali upozoravaju da se to mora činiti odgovorno

Moja je vizija privući što više mladih da se upišu u našu školu i da ostanu u Ogulinu pa na tom tragu nastojimo učenicima ponuditi što više programa i projekata. Nama je svaki učenik važan, jer ako se ugasi škola, gasi se i selo ili grad, to je uvijek tako. A mi želimo opstati u ovim izazovnim vremenima – ravnatelj Dario Kostelić

Boravak u vrtiću između druge i treće godine više je od čuvanja – to je prostor u kojem djeca rastu u svakom smislu. Uče kako biti dio grupe, kako izraziti svoje osjećaje, kako riješiti sukob...

Kao kronika uspjeha i događanja, ova publikacija svjedoči o bogatoj tradiciji i identitetu škole te je trajni spomenik koji omogućuje bivšim učenicima da se prisjete svojih školskih dana, postignuća i svih aktivnosti u kojima su sudjelovali

Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja

Za dugoročno očuvanje profesionalnog zdravlja i dobrobiti učitelja iznimno je važno da osjećaju autonomiju u svom profesionalnom životu

Većina djece alkoholičara ne znaju što je skladna obitelj te imaju razvijen nedostatak povjerenja zbog odrastanja u nepredvidivim i nepouzdanim okruženjima

Očito je da odgovornost nije samo na odgojiteljima i učiteljima, već i na roditeljima koji su iznimno bitna karika koju često zanemarujemo

Kako su objasnile predavačice, projekt se povezuje sa svim predmetima i svakodnevnim učenjem, a naglasak nije na završnom proizvodu, nego na procesu učenja

U svakom broju Školskih novina donosimo nove učiteljske priče – neki od autora već imaju bogatu spisateljsku biografiju, a nekima je ovo prvijenac

Zdravstvo bi trebalo osigurati pomoć djeci koja imaju psihičkih poteškoća, socijala bi trebala izvršavati sve odgojne mjere u primjerenim uvjetima, a pravosuđe samo iznimno izricati maloljetnički zatvori to izdvojeno od zatvora za odrasle

Fotografija oduzima dah i nalazi se među 12 finalista uvrštenih u novi kalendar Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization) za 2026.

Knjiga donosi zbirku priča kojima su poticaj za nastanak bile knjige s polica koje su autoričin osobni izbor kako bi uz njih ispričala i svoju osobnu priču

Projekt je osmišljen kao cjelogodišnja priča o mašti, učenju i povezivanju, a provode ga učenici razredne nastave. Pod školskim kišobranom oni otkrivaju svijet, grade prijateljstva, razvijaju talente i stvaraju uspomene koje će još dugo nositi

Učiteljica trećeg razreda Patrice Edwards u britanskoj školi izazvala je zabrinutost i potaknula rasprave nakon što je na TikToku podijelila iskreno otkriće o svojim učenicima ‒ devetogodišnjaci koje poučava ne mogu zapamtiti osnovne informacije, poput imena svojih roditelja, niti obaviti jednostavne zadatke. U videu pod naslovom „Što se događa s našom djecom? Trebam odgovore!”, koji je pregledan gotovo 6 milijuna puta, nabrojila je sve stvari koje učenici više ne znaju raditi. Popis je započela ističući da se djeca muče s analognim satom, pa se oslanjaju na učitelje da im kažu koliko je sati. Spomenula je potom pisanje pisanim slovima, nazvavši to „izgubljenom vještinom”, a zbog takvih loših motoričkih vještima djeca više ne znaju ni vezati vezice na cipelama.

Ravnatelj nije tek upravitelj sustava, nego pedagoški lider koji potiče pozitivne promjene i stvara uvjete da škola postane mjesto rasta, izvrsnosti i afirmacije općega dobra. Upravo zato profesionalizacija ravnatelja nije luksuz, nego nužnost

U stotinama osnovnih i srednjih škola, na stotinama stručnih skupova, seminara, ljetnih i zimskih škola, raznih manifestacija susretao sam i upoznao na tisuće vrijednih ravnatelja, učitelja, stručnih suradnika, odgojiteljica u vrtićima i učeničkim domovima

Jonathan Haidt, Anksiozna generacija – Kako je veliko premreživanje djetinjstva uzrokovalo epidemiju duševnih bolesti, Školska knjiga, Zagreb, 2025.

U godini Marka Marulića (2021./2022.) prema motivima Marulićeve Judite nastao je strip Judita. Autorice teksta su Zrinka Perković Dodig i Ana Tafra, a autor ilustracija je Martin Zalar. U nastojanju da Juditu približe učenicima, jedna od autorica upriličila je nedavno radionicu za učenike OŠ „Vladimira Nazor” u Škabrnji

Pružila se i meni još jedna prilika da ponudim svoje mišljenje, skromnu ocjenu za veliki jubilej novina za koje se mora zaista reći da su vrijedne svake hvale. Školske novine uvijek su, od prvih brojeva do današnjih dana, iskreno i ljudski govorile o vremenu i životu u kojemu su svjedočile. Iako uvjeti za njihov opstanak i rad nisu uvijek bili povoljni, ipak nikada nije nedostajalo novinara, učitelja, znanstvenika, liječnika, pravnika, književnika i drugih stručnih osoba pripravnih da u njima istaknu dobro i pozitivno u školstvu, kao i ono što to nije. Bilo je vremena oskudnih, kad se radilo više iz ljubavi, volje i potrebe za plemenitim djelom, nego za plaću i nagradu. Ne mogu spomenuti sva imena, već navesti samo one koje sam imala priliku čuti, vidjeti i upoznati.

Knjiga Ćirila Petešića Genij s našeg kamenjara objavljena je u tri izdanja (prvo 1976.) u ukupnoj nakladi od oko 25.000 primjeraka
Za organiziranje višednevnih izleta (držimo se termina koji u svakodnevnom govoru koristimo) složili smo hodogram s točno 27 koraka. Pokušali smo se, korak po korak, držati onoga što propisuje Pravilnik o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole. Treba tu detaljno iščitati pravilnik, sekvencionirati i kronološki posložiti aktivnosti, odrediti točno tko što radi, saziva, zove i objavljuje. Ovo može varirati od škole do škole, no kako god se raspodijelili za organizaciju jednog izleta aktivira se cijela gomila ljudi. Evo još jednog primjera za isti problem. Potpuno isti postotak neopravdanih izostanaka od sveukupnog broja sati da bi se izrekla odgojna mjera vrijedi za osnovnu školu, trogodišnju strukovnu i gimnaziju. Zašto? Jer tako propisuje Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je isti za sve.
Roditelji imaju sve manje vremena za djecu, jer je tempo života postao dvostruko užurbaniji nego nekad. Djeca su prepuštena mobitelima, internetu, društvenim mrežama. A naše kuharice i kuhari po školama pokušavaju pripremiti zdrave obroke. Djeca ih odbijaju jer na njih nisu navikla. Mnoga djeca ne prepoznaju špinat, poriluk, kelj, cvjetaču, brokulu, prokulice. Nažalost, takav je tempo sadašnjice, da roditelji ne stižu kod kuće pripremati obroke. Djeca jedu dostavljenu hranu.
Većina među nama s finom je dozom ushita pozdravila vijest da je Australija postala prvom
zemljom svijeta s uvedenom zabranom korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Novi australski zakon obuhvaća najpopularnije platforme poput Instagrama, Facebooka,
TikToka, YouTubea, X-a i Snapchata, bez čijih je računa preko noći ostalo nekoliko milijuna
mladih Australaca. Ushit naših državljana ovom viješću toliki je da nekako ispada da su
zabranu uveli susjedi, a ne zemlja s druge strane svijeta. Jedan je domaći medij proveo
anketu pitajući treba li Hrvatska zabraniti društvene mreže mlađima od 16. Čak 90 posto
građana odgovorilo je potvrdno. „Bravo Australija! To treba i u Hrvatskoj, sve je više mladih
internet zombija“, jedan je od komentara.
Zabavite se, smjestite malo ljubavi u svoje srce. Ispitivanja ističu da mentalni stav čovjeka igra važnu ulogu u oporavku nakon doživljenog srčanog infarkta, ali i u njegovoj prevenciji
Spremačica odlazi u mirovinu 30. siječnja 2026. godine. Može li koristiti godišnji odmor za 2026. godinu tijekom siječnja? Ima li pravo na regres za 2026. godinu?
Stručni suradnik psiholog provodi sve aktivnosti kojima je cilj očuvanje i poboljšanje mentalnog zdravlja učenika