Mogućnost izbora eseja rasteretit će nastavnike

S predmetnom koordinatoricom za hrvatski jezik na državnoj maturi Koranom Svilar, profesoricom hrvatskog jezika s dugogodišnjim radom u nastavi (ujedno nagrađivanom književnicom), razgovarali smo o najavljenoj promjeni prema kojoj će na državnoj maturi 2028. godine biti ponuđen izbor dvije vrste eseja – uz standardni, tzv. interpretacijski, dakle onaj vezan uz lektirni naslov, prvi puta će biti ponuđen i školski esej na temu bliskoj mladima. 

Zbog čega smatrate da je pristupnicima na državnoj maturi bilo potrebno ponuditi još jedan oblik pisanja eseja?

– Državna matura mora se mijenjati, odnosno pratiti promjene u obrazovanju. Razvoj ispita uzima u obzir i promjene u srednjem školstvu, ali i ono što nastavnici uočavaju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Zadatak pisanja školskoga eseja kao dio ispita Hrvatskoga jezika na državnoj maturi mijenjao se tijekom godina na razne načine – bilo da se mijenjao broj lektirnih djela koji su mogli poslužiti kao polazište, bilo da su esejski zadaci odgovarali višoj ili nižoj razini, a jedno kratko vrijeme esej čak nije bio uvjet za polaganje državne mature iz Hrvatskoga jezika. 

Ono što se nikad dosad nije dogodilo – a to će novi esej učiniti – jest da se ispitivalo funkcionalno pisanje bez polaznoga teksta. Esej na zadanu temu prvi put će biti zadatak pisanja koji je moguće napisati slijedeći samo zadanu temu i zadane smjernice. Tekst koji će biti ponuđen uz zadatak bit će strogo motivacijski, odnosno može poslužiti pristupnicima kao svojevrsni zalet za razmišljanje, ako takav bude potreban.

Naglašavam pritom da je interpretacijski esej, onaj koji se piše na temelju polaznoga teksta iz obveznoga književnog djela i smjernica strogo objektivan, dok će esej na zadanu temu otvoriti prostor za pisanje na na temelju smjernica, ali i osobnoga iskustva te se očekuje da pristupnik slobodno iznese svoje stavove i argumentira promišljanja na zadanu temu na način koji poštuje jezičnu normu i strukturu eseja. 

Dakle, očekuje se slobodnije izražavanje?

– Da, jer će esej na zadanu temu ponuditi priliku za usmjereno, ali ipak puno slobodnije izražavanje vlastitih promišljanja te prostor za argumentaciju na temu koja je pristupniku bliska iz svakodnevnoga života. 

Veseli me činjenica da će mogućnost izbora eseja na zadanu temu možda i rasteretiti nastavu Hrvatskoga jezika u četvrtim razredima. Kao nastavnici Hrvatskoga jezika u završnim razredima gimnazije često mi je popis od šest djela na osnovu kojih se piše esej na maturi tijekom nastavne godine neugodno visio nad glavom – neprestano sam se bojala da nisam dovoljno obrađivala s njima baš ta djela i da im još koji sat obrade može umanjiti stres i strah na dan pisanja eseja. Ako mogućnost pisanja eseja na zadanu temu umanji nastavnicima taj pritisak, ako zbog toga budu više pisali eseje na razne, njima bliske teme, vježbajući i pripremajući se promišljanjem i slobodnijim pisanim izražavanjem, rekla bih da će to biti dobrodošla promjena.

Kad uzmemo u obzir činjnicu da je matura uvjet za studij, odnosno da je prekretnica k obrazovanju akademskih građana, rekla bih da je sposobnost pojedinca da se funkcionalno koristi hrvatskim jezikom uz poznavanje jezične norme nužnost. Esej na zadanu temu upravo to ispituje. 

Očekujete li da će maturanti imati dojam kako je školski esej lakše napisati od dosadašnje esejske forme vezane uz lektirne naslove? Kolika je razlika u 'težini'?

– Ono što je sigurno jest da interpretacijskim esejom ispitujemo više ishoda, stoga se on može grubo kategorizirati kao 'teži'. Pristupnik na pisanje interpretacijskoga eseja dolazi spreman: upoznat je s djelima u cjelini, usvojio je književnoteorijske pojmove koji će mu koristiti za interpretaciju, upoznat je s književnopovijesnim kontekstom svakoga djela s aktualnoga popisa kanonskih djela, a pritom koristi jezičnu normu. S druge strane, pristupnik na pisanje eseja na zadanu temu dolazi s razvijenom sposobnošću da, u skladu s jezičnom normom hrvatskoga jezika, piše raspravljački tekst u kojem ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja, da parafraziram ishod. Dakle, od njega se očekuje da predstavi temu, izloži ključne argumente koji su važni za esejski zadatak i odgovor su na zadane smjernice, da pokaže sposobnosti argumentiranja na pismen način. No u novom zadatku ne očekuje se da pristupnik pokaže znanje iz domene književnosti i stvaralaštva. Ipak, ne bih rekla da je ispitni zadatak zato 'lakši' jer moramo uzeti u obzir mnoge 'izvankurikularne' okolnosti.

Koliko bi pristupnika po gruboj procjeni moglo odabrati pisanje školskog, a koliko 'lektirnog' eseja?

– Nemoguće je pretpostaviti što će kojemu pristupniku biti primamljivije. Možda će neki učenici radije ostati pri interpretacijskom eseju, pouzdajući se u činjenicu da polazni tekst i polazno pitanje mora biti vezano za jedno od šest djela propisanih aktualnim katalogom. Takav pristupnik možda ne voli iznenađenja i možda će dugogodišnji primjeri zadataka za interpretacijski esej poslužiti nekima kao sigurna točka te se neće upuštati u esej na slobodnu temu. Naglašavam da će tema za esej biti poznata tek na dan provedbe eseja, jednako kao što se na dan pisanja saznaje zadatak za interpretacijski esej. No, djela na kojima se temelji taj esej poznata su osam mjeseci prije provedbe. 

Prvi kritičari promjene navode kako očekuju da će veći broj kandidata birati pisanje školskog eseja i time zanemariti čitanje lektire. Kako to komentirate?

– Cilj zadatka pisanja školskog eseja na državnoj maturi nije da održava praksu čitanja lektire, odnosno kanonskih djela za cjelovito čitanje. Esejski zadatak na maturi može provjeravati usvojenost ishoda iz domene književnosti, ali ne može zapravo utjecati na samo čitanje lektire, a nažalost ni na čitanje općenito. To je nešto za što smo odgovorni na puno širem planu: od obiteljskoga života i stvaranja navika, preko obrazovanja i motivacije, do slike društva, značenja književnosti i čitanja uopće te korištenja slobodnoga vremena za intelektualni i duhovni rast. Sumnjam da itko smatra da šest djela potrebnih za pisanje interpretacijskoga eseja utječe na ovaj, po mom mišljenju, pravi problem. Državna matura iz Hrvatskoga jezika selekcijski je postupak za upis na željeni fakultet. Nije selekcijski postupak za obrazovane odnosno neobrazovane čitatelje.