Sustav suspenzije učenika prolazi u Europi, ali (još) ne i kod nas

Ma koliko mi pričali o nultoj toleranciji na nasilje svih vrsta unutar školskih zidova, ma koliko mjedenih pločica s tim porukama zalijepili na fasadu škola, u posljednje suočavamo se sa sve brojnijim i drastičnijim oblicima nasilja. Stvar je kulminirala početkom prosinca kad su se fizički obračunavali srednjoškolci i njihov profesor. Svatko od njih treba snositi svoj dio krivnje, ali generalni zaključak bi mogao biti sljedeći: odgojno smo zakazali i kao društvo u cjelini, i kao roditelji, i kao prosvjetni djelatnici. Pitanje je doista: kako se vratiti u normalu...

Proces poučavanja mijenja se nabolje samo onoliko koliko se naša svijest o potrebama za takvim promjenama mijenja. Uz stalno i uporno nastojanje da dajemo sve od sebe, dignemo svoju struku na višu razinu, ustrajemo u stalnoj spoznaji da smo veliki čimbenici u razvoju mladih ljudi ‒ ravnateljica Irena Holik

Promotor prof. dr. sc. Robert Bacalja izrazio je ponos činjenicom da su promoventi tijekom studija pokazali kako mogu riješiti bilo koji zadatak koji je postavljen pred njih te im poželio uspjeh u daljnjoj karijeri, bez obzira na to jesu li otišli na tržište rada ili su nastavili s diplomskim studijem

Iz komentara potpisnika peticije vidljiv je, uz argument da se zanemaruje nastavu povijesti i nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske, i drugi motiv protivljenju prijedloga strukovne reforme koji nastavnici u inicijativi ne spominju, a riječ je o strahu pojedinih nastavnika povijesti od gubitka satnice 

Ma koliko mi pričali o nultoj toleranciji na nasilje svih vrsta unutar školskih zidova, ma koliko mjedenih pločica s tim porukama zalijepili na fasadu škola, u posljednje suočavamo se sa sve brojnijim i drastičnijim oblicima nasilja. Stvar je kulminirala početkom prosinca kad su se fizički obračunavali srednjoškolci i njihov profesor. Svatko od njih treba snositi svoj dio krivnje, ali generalni zaključak bi mogao biti sljedeći: odgojno smo zakazali i kao društvo u cjelini, i kao roditelji, i kao prosvjetni djelatnici. Pitanje je doista: kako se vratiti u normalu

Izložba „Altamira – Remek djelo prve umjetnosti” donosi priču o špilji Altamiri, diluvijalnoj špilji u Španjolskoj poznatoj po paleolitskim slikama i crtežima na zidovima koji prikazuju divlje sisavce i ljudske ruke. Nalazi se kraj grada Santillana del Mar u pokrajini Santander. Špilja se od 1985. godine nalazi na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine

Riječ je o višegodišnjem projektu, u kojemu će svaki Krležin tekst biti popraćen iscrpnom znanstvenom studijom i drugim korisnim prilozima, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca kojega mladi ljudi nedovoljno čitaju

Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica ustanova je socijalne skrbi. Osnovna mu je djelatnost odgoj i obrazovanje djece i mladih s intelektualnim teškoćama uz pružanje socijalnih usluga boravka, smještaja i psihosocijalne podrške. Neke od socijalnih usluga koje Centar pruža namijenjene su i korisnicima u lokalnoj zajednici. To su pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovnog obrazovanja i usluga psihosocijalne podrške. 

Termin „mješovite skupine” prva je uvela Maria Montessori već u 19. stoljeću uvidjevši brojne prednosti koje proizlaze iz rada mješovitih skupina kao što su prirodno okružje, koje podsjeća na obitelj, lakoća učenja i usvajanja vještina koje dolaze spontano i prirodno upravo zbog dobne razlike djece, kohezija u kojoj mlađi uče od starijih, a stariji učvršćuju svoje vještine i znanja te tako razvijaju prosocijalno ponašanje

Objavljeno je godišnje izvješće Europske komisije o sustavima obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji i njihovu napretku u ostvarivanju ciljeva na razini EU-a, a izdanje za 2023. započinje posebnim fokusom na nastavničku profesiju, osobito na manjak učitelja i nastavnika u državama članicama, kao i na brojna nastojanja da se poveća privlačnost profesije 

Sve upućuje na to da će zaposleni u obrazovanju najlošije proći, a ima naznaka da bi slično poput nas mogli proći i u znanosti i visokom obrazovanju. Ako bude otpora, veliki su izgledi da on nastane kod onih koji će najlošije proći, izjavio je predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić

Udio Roma koji su se osjećali diskriminiranima kada su se obraćali školskim vlastima povećao se u posljednjih pet godina, navodi se u izvješću Agencije Europske unije za temeljna prava. Etnička segregacija u školama povećana je među djecom od šest do 15 godina, a udio mladih Roma u dobi od 20 do 24 godine sa završenom najmanje srednjom školom ostao je uglavnom na istoj, niskoj razini kao i prethodnih godina