„Poezija je čežnja da čovjek spozna ono što ne može, pa piše stih kao krik, jer spoznaje vlastitu nemoć. Ali glas je božanska poruka! Krunin glas bio je božanska poruka koja je davala krjepost ljudskoj duši, i tu krjepost slavimo danas, slavimo njegovom knjigom, i Hrvatska mu mora zahvalitiˮ, rekao je dr. sc. Ante Žužul iz Školske knjige na završetku svečanog predstavljanja monografije Krunoslav Kruno Cigoj u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu u četvrtak, 19. rujna 2024. Autor monografije o tom „najmlađem svjetskom tenoruˮ sarajevski je glazbeni umjetnik i urednik Jasmin Bašić, a sunakladnici – koji su 2019. godine objavili to prvo zaokruženo djelo o čovjeku koji je djelovao i u Sarajevu te pomagao njegovim građanima tijekom srpske opsade – jesu Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Matica hrvatske Mostar, HKD Napredak Sarajevo i HAZU BiH.
„Drago mi je da smo danas ovdje. Kao da Krunin duh lebdi ovim prostorom. Ta radost, ti zvukovi, ta poetika u glasu, ti nemiri koji su se događali u trenutku koji su ulazili u srce Hrvata. Možete zamisliti kako je lijepo slušati Zemljo moja koju je pjevao Krunoslav Cigojˮ, kazao je dr. Žužul, podsjetivši da je „njegov glas ulazio duboko u duše hrvatskih intelektualaca, studenata i bio budnica za slobodu hrvatskog naroda u trenutku kad je vladala tišinaˮ te da se politika, interesne skupine i cenzura ne smiju navući na nacionalne vrijednosti nego ta supstanca mora biti dio našega postojanja. Zahvalio je autoru Jasminu Bašiću jer je napravio krasnu knjigu, gospođi Jagodi Martinčević, koja je s puno ljubavi i pažnje vodila cijelu svečanost, na napisanoj recenziji i inicijativi da ta monografija kao „blago hrvatskog spomena dođe u hrvatsku kulturu i u ruke ljudi koji su poštivali, cijenili veliku dobrotvornu ulogu Krunoslava Cigojaˮ.
„Hrvatska zaboravlja djedove i ljude, na žalost, nemamo svijest o sebi, ili samosvijest nam nije tako moćna da u naše ambare, ambare naših sjećanja, u našu kulturu, na naše police, donesemo sve one zaslužnike koji su davali svoj glas i klas za domovinuˮ, rekao je dr. Žužul, navevši potrebu da se objavljuju knjige i o drugim našim velikanima.
Na predstavljanju monografije o karizmatičnom Krunoslavu Kruni Cigoju (1949. – 2015.), svestranom čovjeku, pjevaču, redatelju, diplomatu i humanitarcu, njegovoj bogatoj umjetničkoj karijeri i životnom putu, u nazočnosti brojne publike, članovima obitelji i prijateljima, među kojima su bili istaknuti predstavnici kulturnog, umjetničkog i društvenog života, prije dr. Žužula, predstavnika distributera monografije u Hrvatskoj, govorili su intendantica HNK-a dr. sc. Iva Hraste Sočo, državna tajnica iz Ministarstva kulture Dražena Vrselja, recenzentica Jagoda Martinčević, autor Jasmin Bašić, glazbeni umjetnik Ivica Šarić i dugogodišnji predsjednik HKD-a Napredak mons. dr. Franjo Topić. U glazbenom dijelu nastupio je 27-godišnji tenor Filip Filipović te je uz pratnju Darijana Ivezića za klavirom otpjevao ariju Alfreda iz Traviate.
Predstavljanje monografije održalo se u sklopu 2. Zagrebačkog opernog festivala, a nazočnima se obratio i tenorov sin Mark Cigoj. Zahvalio je svima uključenima u nastanak monografije i njezinu promociju te svima okupljenima, kazavši da se po tom predstavljanju prvi put javno predstavlja i Udruga Krunoslav Cigoj, kroz čiji će se rad čuti i za Krunoslava Cigoja. Anegdotu iz Karlsruhea o Kruninom božanskom glasu iz jukeboxa, doživljenu prije šezdesetak godina, ispripovijedao je Krunin prijatelj i operni veteran Zlatko Foglar, a Jagoda Martinčević predložila je potpisivanje peticije da se u Zagrebu jedna ulica imenuje po tom velikom i zaslužnom Zagrepčaninu.
Krunoslav Cigoj rođen je 30. ožujka 1949. u Zagrebu. Pjevanje je učio kod Miroslava Lunzera u Zagrebu i na Konzervatoriju u Beču, a na sceni je 1967. debitirao kao 18-godišnjak u splitskom HNK-u ulogom Ernesta u operi Don Pasquale Gaetana Donizettija. Izražajna glasa i poletne interpretacije, često je nastupao i koncertno te snimao mnoge nosače zvuka. U zemlji i na više inozemnih gostovanja tumačio uloge lirskoga opernog repertoara u djelima J. Offenbacha, Ch. Gounoda, G. Bizeta, W. A. Mozarta, G. Verdija, I. pl. Zajca i dr. Stekao je širu popularnost u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji, u tipičnom belkantističkom tenorskom kanconskom, revijalnom i operetnom repertoaru. Režirao opere i operete u Zagrebu, Osijeku, Sarajevu, Mariboru i dr. U HNK-u u Zagrebu pjeva niz nezaboravnih likova: Alfreda, Cavaradossija, Rodolfa, Don Joséa, Polliona, Macduffa, Hoffmanna, Juranića..., a u Splitu Gabrielea Adorna i nezaboravnoga Boitova Nerona. Pjeva koncerte, režira, u vrijeme Domovinskog rata humanitarno pomaže Sarajevu i Osijeku, a nakon rata odlazi u Sarajevo kao ataše za kulturu. Boreći se sa zloćudnom bolešću, ipak je 30 godina uz liječenje i dalje nastupao, a preminuo je u Zagrebu 27. kolovoza 2015. godine. (ri)
