Zašto je politička pismenost srednjoškolaca na niskoj razini?
Učenici se o politici informiraju na TikToku
✦Za pretplatnike
Anita Dolenčić
Slabo gledaju televiziju i čitaju portale, a tiskane novine u ruke uzima jedva oko dva posto mladih. Povjerenje u institucije vrlo je slabo, pokazuju rezultati novog ciklusa istraživanja
Politički aktivnije bile bi učenice gimnazija te djeca obrazovanijih roditelja
Za učenike su Sabor i političari na dnu ljestvice povjerenja, tek nešto više vjeruju vjerskim institucijama i policiji Ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo u strukovnim obrtničkim zanimanjima opasno je zato što je riječ o učenicima koji vrlo brzo ulaze u svijet rada, najbrže od svih. Njima su odmah potrebna osnovna znanja o građanskim, ali i radnim pravima, no o tome ne uče ništa, kaže za Školske novine nastavnica Politike i gospodarstva (PiG) te grupe ekonomskih predmeta u jednoj strukovnoj školi u Krapinsko-zagorskoj županiji pa dodaje: – Ako učenici nešto i znaju o tim temama, njihovo je znanje uglavnom obilježeno negativnim konotacijama i svodi se na Domovinski rat. O politici i povijesti općenito znaju vrlo malo. Dodatni je problem što se PiG u nekim strukovnim školama predaje u prvom, u drugima u drugom, a u nekima tek u trećem ili četvrtom razredu. Tako učenici o istim temama uče u različitoj dobi, a to su onda praktički četiri različita predmeta. Kaže kako se u njihovoj školi dodatno rade različiti projekti i teme vezane za Europsku uniju, Erasmus, građanski odgoj i obrazovanje. Volja i interes pojedinaca – U školi imamo građanski forum, a simuliram i izbore, da učenici znaju što će ih u stvarnosti dočekati na izborima. No sve se to temelji na volji i interesu pojedinaca – dodaje nastavnica koja smatra da je ukidanje PiG-a za obrtnički, trogodišnji smjer jako loše. Kako je pojasnila, međupredmetne teme kod strukovnih zanimanja vrlo je teško provesti, a izvedbeno gotovo nemoguće, zbog raznih zaduženja nastavnika. Na ovaj problem još od priprema za uvođenje modularne nastave u strukovne škole upozoravaju brojne udruge civilnog društva, ali i sami nastavnici. Koliki je to problem, dodatno su istaknuli i rezultati novog istraživanja o političkoj pismenosti mladih Instituta za društvena istraživanja, Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci. U ovome je valu, od četiri provedena, ispitano 1285 učenika – 48,3 % djevojaka i 51,7 % mladića. Njih 73,9 % živi u gradovima, pritom je petina učenika iz Zagreba, a petina iz Dalmacije. Usto, 47,8 % pohađa četverogodišnje strukovne škole, 26,3 % gimnazije, a 26 % trogodišnje škole. Istraživanje pritom jasno pokazuje, i to u sva četiri vala ispitivanja: učenici trogodišnjih škola više su homofobni, autoritarni, nacionalno isključivi, manje rodno osviješteni te se vidi velika razlika u vrijednostima između onih u gimnazijskim i trogodišnjim programima. Poruka društva – Politička kompetencija ne podrazumijeva samo znanje, ali ono je minimum od kojeg treba krenuti kako bismo poznavali institucije vlasti, razumjeli kako funkcioniraju, znali kako djelovati u društvu i koje su nam mogućnosti kao građanima. Iz perspektive organizacije koja se bavi građanskim pravima, ovi rezultati su zastrašujući. Društvo putem obrazovnih programa, odnosno sadržaja koji se uče u školama i načinom na koji se poučavaju šalje poruku da politika nije važna –
Nastavite čitati uz pretplatu
Otključajte cijeli članak, stručne savjete i digitalnu arhivu Školskih novina.
Odaberite pretplatu koja odgovara vašim navikama čitanja.
Duljina pretplate
Godišnja
Vrsta pretplatnika
Fizička osoba
UPOZNAJTE NAS
Ogledni primjerak
Upoznajte Školske novine
Besplatno
Ukoliko još niste sasvim sigurni da se želite pretplatiti, ovdje možete naručiti broj Školskih novina. Ogledni primjerak može se naručiti samo jednom i pod uvjetom da ranije niste bili pretplaćeni na naše novine.
Pretplatite se na naše tiskano izdanje koje uključuje i potpuni pristup digitalnom sadržaju na našoj platformi, uključujući i digtalna izdanja tjednika.
ČITAJTE BILO GDJE
Digitalna
Godišnja pretplata
53,00 €
53,00 €
Ukoliko se želite pretplatiti na naš sadržaj ali ne želite primati tiskana izdanja možete se pretplatiti isključivo na pristup digitalnom sadržaju putem naše platforme.
Jesu li mladi danas previše opterećeni budućnošću? Do koje mjere roditelji pretjeruju neprestano govoreći kako se za budućnost treba pripremati? Što ako djecu toliko „dobro” pripremaju za budućnost da im zaboravljaju ostaviti dovoljno vremena za sadašnjost u kojoj, čini se, pronalaze sve manji interes (tu mislim na širi kontekst interesa za događanja u društvu, a ne isključivo za njihove vlastite interese)?